Stranica Faktograf razotkriva LIVE BLOG: Dezinformacije o koronavirusu.

Internetom kruži čitav niz čudotvornih lijekova koji navodno ubijaju koronavirus, štite od zaraze i slično.

U ovom trenutku ne postoji lijek za Covid-19.

Grgljanje slane vode pomaže kod upale grla, ali NE ubija viruse koji se nalaze u dišnom sustavu. Isto vrijedi i za ispiranje usta betadinom, listerinom, alkoholom, rakijom i raznim drugim pripravcima. Svi ovi "trikovi" mogu olakšati simptome ako vas boli grlo od kašlja, kao uostalom i obični čaj. No neće spriječiti zarazu niti ubiti virus ako se već nalazi u vama.

Tvrdnje da virus umire na temperaturi od 27 stupnjeva također nisu točne. Ljudsko tijelo ima prosječnu temperaturu od 36 stupnjeva Celzijusa. Trenutna istraživanja pokazuju da je potrebna temperatura od 60 stupnjeva za ubijanje stanica virusa. Ipak, ako ste zaraženi NEĆETE uništiti stanice virusa izlaganjem tijela visokim temperaturama (sauna, vruća kupka, vrući tuš), jer ljudski organizam naprosto ne možete zagrijati na temperaturu od 60 stupnjeva bez da izazovete smrt.

Tvrdnje da izlaganje sunčevom svjetlu ubija stanice virusa i da trebate što više vremena provoditi vani su također netočne. Količina prirodnog UV zračenja nije ni približno dovoljna da uništi virus. Upravo i da jest (ali zaista nije), to bi se odnosilo samo na teoretske stanice virusa na površinama, ne i na stanice virusa koje su već u vama.

Vezano za sunčevu svjetlost, često se spominje i vitamin D jer se on prirodno stvara u organizmu kad smo izloženi suncu. Opći stav znanstvenika vezan za vitaminske suplemente i koronavirus (ili bilo koji drugi virus) je da vitamini ne štite od zaraze. Međutim, kod osoba koje imaju vitaminsku deficijenciju vitaminski suplementi mogu imati pozitivan učinak na opće stanje organizma. Ipak, za zdravu osobu dodaci prehrani nisu potrebni. Prema opširnom istraživanju objavljenom u British Medical Journal, a provedenom na oko 11,000 osoba, vitamin D može pomoći u sprječavanju respiratornih infekcija. Napominjemo da se ovo istraživanje ne odnosi na korornaviruse. Što znači "može pomoći"? Istraživači su zaključili da od 20 zdravih osoba koje su uzimale vitamin D, jedna može izbjeći infekciju zahvaljujući vitaminskom dodatku. Kod osoba koje imaju kroničnu deficijenciju vitamina D, taj je broj veći - 1 od 4 može očekivati pozitivni učinak.

Vitamin C također ne sprječava zarazu virusom, ali može pomoći pri skraćivanju uobičajenih bolesti respiratornog sustava. Ta pomoć je mjerljiva i glasi otprilike ovako: ako ste prehlađeni i uzimate vitamin C, umjesto 8 dana, biti ćete u najboljem slučaju bolesni 7 dana. U Kineskim bolnicama se trenutno provode istraživanja u kojima se oboljelima od Covid-19 intravenozno daju ekstremno visoke doze vitamina C, ali rezultati tih istraživanja neće biti poznati još mjesecima. Nemojte nipošto samostalno uzimati pretjerane količine vitamina C, jer si možete uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme.

Budite svjesni da vitaminski dodaci prehrani NISU pod jednako strogim kontrolama kao lijekovi. Samim time proizvođači na pakiranju njihovog vitaminskog proizvoda mogu pisati praktično što god žele, bez ikakvog stvarnog uporišta. Često na vitaminskim proizvodima možete vidjeti apstraktne tvrdnje poput "Pomažu savladati užurbani tempo života" ili "Za zdrav život". Možete biti potpuno sigurni da je te tvrdnje smislio marketinški odjel, a ne farmakološki.

Od izbijanja epidemije (sada pandemije) znanstvenici u cijelom svijetu rade na razvijanju učinkovitih lijekova koji bi pomogli pri liječenju težih slučajeva. U ranim fazama epidemije Kinezi su iz očaja teškim pacijentima davali razne kombinacije lijekova, pokušavajući na taj način spasiti što više života i naučiti što bi moglo biti djelotvorno u borbi protiv virusa. Rezultati tih ad-hoc eksperimenata su značajno ubrzali pronalaženje lijeka.

Trenutno su najobećavajući slijedeći lijekovi:

Remdesivir - lijek koji blokira SARS-CoV-2 virus i spriječava ga da kopira svoj genetski materijal, tj. RNA, onemogućujući virusu da se u velikim količinama množi unutar organizma.

Proteinski inhibitor (Protease) - skupina antiviralnih lijekova poput lopinavira i ritonavira, koji se koriste za liječenje HIV-a. Ovi lijekovi blokiraju enzime u virusu koji oslabljuju mogućnost virusa da uđe u ljudske stanice. Kada su ti enzimi blokirani, virus ne uspijeva sazrijeti i prestaje biti učinkovit.

Antitijela - antitijela su proizvod ljudskog imunološkog sustava. Kad naš imuno sustav detektira virus, proizvodi prirodna antitijela koja se bore protiv uljeza - u ovom slučaju virusa. Ova antitijela je moguće prikupiti iz osoba koje su zaražene virusom a imaju dobru imunološku reakciju te ih zatim laboratorijski uzgajati u većim količinama. Pošto nemaju svi jednako brz niti jednako učinkovit imunološki sustav, smatra se da bi davanje antitijela pacijentima trebalo ubrzati i olakšati njihovom imunološkom sustavu da se izbori i uništi stanice virusa.

Interferon - s obzirom da je ovo lijek koji se nekada proizvodio u Hrvatskoj u Imunološkom zavodu, puno se zadnjih dana spominje u kontekstu liječenja Covid-19. Kuba je najavila da će interferon koristiti kao jedno od primarnih sredstava borbe protiv Covid-19. Interferon djeluje na način da stimulira naš imunološki sustav i izaziva opću imunološku reakciju. Molekule iz inteferona naprosto "upozoravaju" stanice da se pripreme na obranu, pa samim time postaju više rezistentne na zarazu virusom. Interferon se najčešće koristi kao tretman za dugotrajne infekcije, poput hepatitisa B. Problem je međutim što interferon može izazvati teške nuspojave, pa doziranje i terapija takvim lijekom moraju biti iznimno precizni, jer u protivnom mogu napraviti više štete nego koristi. Nekim pacijentima u Kini je davan interferon kao oblik terapije i on je svakako lijek čiji se učinci u borbi protiv Covid-19 proučavaju.

Kortikosteroidi - ovo su protuupalni lijekovi kojima se ne liječi virus, nego se umanjuju posljedice imunološke reakcije pacijenta. Kod nekih pacijenata imunološki odgovor organizma može proizvesti teške upale ili visoku temperaturu i to će biti ono što izaziva veliku štetu - a ne sam virus. U takvim se situacijama često koriste upravo kortikosteroidi koji umanjuju imunološku reakciju. Kao i sa drugim lijekovima, kortikosteroidi također mogu imati ozbiljne posljedice i ne smiju se uzimati duže vrijeme.

Sumamed (antibiotici, azitromicin)

Kao požar se ovih dana proširila informacija da je Plivin Sumamed u kombinaciji sa antimalarijskim lijekovima rješenje za Covid19. Sumamed je antibiotik. Antibiotici se koriste u liječenju bakterijskih upala, a ne virusnih. Studija na kojoj se ova vijest temelji je provedena na vrlo malom uzorku pacijenata u poodmakloj fazi najtežeg oblika bolesti, bez kontrolnih grupa i mnogi domaći stručnjaci upozorili su da ovim informacijama ne treba davati veliki značaj. Bilo bi naravno lijepo kad bi se baš hrvatski lijek pokazao kao čudotvorno rješenje globalne pandemije, ali do sad valjda shvaćate da čudotvornih lijekova nemamo.

Što se antimalarijskih lijekova tiče, spekulira se da su pozitivni rezultati zabilježeni jer umanjuju imunološku reakciju organizma i samim time smanjuju simptome i daljnji razvoj upale. Najvažnija poruka je da ovi lijekovi u biti samo liječe simptome - ne i samu bolest.

Proces prilagođavanja terapija ovim lijekovima i njihovo kliničko testiranje je dug i mukotrpan. Proizvođači lijekova ne mogu preko noći pustiti u opticaj novi lijek. Svaki lijek mora proći čitav niz procedura, ispitivanja na životinjama i testiranja na kontroliranim skupinama ljudi, prije nego što je odobren za korištenje od nadležnih institucija.

U razvoju svakog lijeka postoji vremenska, znanstvena i ekonomska komponenta. Farmaceutske tvrtke svakako žele na tržište što prije izbaciti lijekove koji bi bili učinkoviti u borbi protiv Covid-19, ali se paralelno intenzivno radi i na razvoju cjepiva.

Upravo su cjepiva protiv gripe razlog zašto je smrtnost gripe svedena na svega 0,1%. Nema razloga sumnjati da će i za SARS-CoV-2 biti razvijeno cjepivo koje će dramatično smanjiti trenutno razmjerno visoku stopu smrtnosti od 2-3%. Slično kao i sa cjepivima protiv gripe, ta cjepiva neće biti obavezna niti će se preporučati svima. Primarno će ih koristiti imunološki ugroženi pacijenti (dijabetičari, onkološki pacijenti), teški bolesnici, osobe koje uzimaju imunosupresivne lijekove (primatelji organa) i zdravstveni djelatnici. Ostatak populacije će steći prirodni imunitet, tako da bi u budućnosti Covid-19 mogao biti nešto poput sezonske gripe - ozbiljan problem, ali problem za čije ćemo liječenje imati čitav niz opcija. Trenutno nitko nema stečeni imunitet protiv SARS-CoV-2 virusa, naprosto jer naši organizmi nikada nisu bili izloženi ovom virusu. Važna komponenta borbe protiv dosadašnjih virusnih zaraza je takozvani "imunitet krda". Pojednostavljeno, to znači da ako većina populacije ima imunitet na virus, taj se virus neće moći slobodno širiti jer neće imati puno pogodnih domaćina. Samim time zaštićeni su i oni koji nemaju imunitet ili imaju oslabljeni imunološki sustav. Imunitet na SARS-CoV-2 su donekle stekli oni koji su preboljeli Covid-19 i mnogi od tih pacijenata su već dio brojnih studija kojima se pokušava otkriti najučnikovitiji način borbe protiv virusa.

Tekst preuzet s Facebook stranice Korona virus Hrvatska - COVID19 - savjeti i informacije