Povežite se s nama

Gospodarstvo

Iz cijele Hrvatske po prepeličja jaja i meso dolaze u Lazinu Čičku

Turopoljac Ivica Perečinec prepelicama se počeo baviti iz hobija, a sada je treći najveći proizvođač u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Treća najveća farma prepelica u Hrvatskoj nalazi se u Lazini Čičkoj, a na istom mjestu, iako malo Turopoljaca to zna, postoji već 12 godina. Na OPG-u Perečinec trenutno je oko 1.000 japanskih prepelica, a na svom kućnom pragu nositelj OPG-a, 37-godišnji Turopoljac, Ivica Perečinec prodaje prepeličja jaja, meso i tjesteninu od svježih prepeličjih jaja. Već nekoliko godina, prepeličja jaja iz Lazine Čičke mogu se kupiti i u četiri velika trgovačka lanca.

“Tražio sam hobi uz koji bi se opustio nakon stresa na poslu, trebalo mi je nešto čime ću liječiti živce. U tom periodu su mi se razboljeli roditelji. Mama je imala crveni vjetar, a tata trombozu. Igrom slučaja, upoznao sam čovjeka koji ima prepelice i kod njega u Sesvete otišao vidjeti kako to izgleda”, objasnio je Ivica Perečinec kako je nabavio prvih sto jaja. Tek za probu, kaže.

06.07.2017. Lazina Čička – OPG Perečinec treća je najveća farma japanskih prepelica u Hrvatskoj. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Tako je krenula turopoljska farma japanskih prepelica.

“Nismo ni znali da su tako osjetljive i učili smo. Krenuli smo s 40 prepelica. Mogu reći da su prepeličja jaja pomogla i ocu i majci, a i danas ih redovito piju. Pomogla su i mojoj prijateljici koja nije mogla zatrudnjeti. Kroz godine je rastao interes, mi smo se polako širili, ljudi su nas tražili i počeli prepoznavati kvalitetu i moć prepeličjih jaja”, kaže Ivica.

Korisnost prepeličjih jaja za zdravlje ljudi već je naširoko postala poznata. Kao dodatak prehrani, ona mogu pomoći ljudima koji imaju problema sa šećerom, masnoćom i tlakom, a pospješuju i rad metabolizma te pomažu kod alergija i astmi.

“Imali smo jako puno pozitivnih povratnih informacija. Dva djeteta iz susjedstva tako su odbacila pumpice za astmu. Jedna gospođa mi je rekla da su joj zaustavila širenje raka. Prepeličja jaja moraju se piti sirova i na tašte jer tako najbrže djeluju. U odnosu na kokošja jaja, prepeličja imaju četiri do pet puta više fosfora, kalija, željeza, vitamina i kalcija”, objasnio je Ivica Perečinec.

Iako njegove proizvode možete naći na policama i u restoranima diljem Hrvatske, u našem kraju interes za japanske prepelice i njihova jaja nije velik.

“U Turopolju smo u zadnjih 12 godina prodali par tisuća jaja. Za usporedbu, jedan kupac iz Rijeke, koji uzima za sebe i svoju obitelj, a ne za prodaju, u zadnje tri godine je kod mene kupio prepeličjih jaja koliko cijelo Turopolje u zadnjih 12 godina. Moji domaći uopće ne znaju da smo tu i da imamo nešto odlično te da radimo nešto što nema u cijeloj regiji. A da probaju, svidjelo bi im se“, kaže vlasnik farme prepelica i dodaje kako kupci iz cijele Hrvatske znaju gdje je Lazina Čička i često u nju dolaze, neki čak i iz Imotskog.

A to što Poljoprivredno gospodarstvo Perečinec radi jedino u regiji upravo je tjestenina od svježih prepeličjih jaja.

“Trenutno imamo sedam vrsta tjestenine, a osim nas, u regiji nitko ne radi tjesteninu sa svježim jajima. Ostali koriste prerađena jaja, pa se tako gubi kvaliteta”, kaže Ivica i objašnjava:“Moram napomenuti da brašno koje koristimo mi proizvodimo, jaja sami proizvodimo, a obradu nam radi lokalni obrt, tako da smo se zadržali na domaćem, lokalnom i tradicionalnom.”

Na farmi prepelica radi sama obitelj Perečinec, iako Ivica radi i u jednoj velikoj tvrtki u Zagrebu. Plan im je još se proširiti, a cilj je doći do 10.000 prepelica.

Imam troje djece, prepelice su mi četvrto. Od prepelica mogu djeci mogu priuštiti neke stvari koje sa svojom plaćom ne bih mogao. Moj posao je dosta stresan, a prepelice su mi bile ‘Normabel'”, kaže Ivica Perečinec, koji ne planira odustati ni od posla, ni od prepelica.

“Nekad radim po 16 sati dnevno i nije mi problem jer radim ono što volim. Uz to, svaki dan vrijeme provodim i sa svojom djecom. Ukoliko netko od moje djece želi nastaviti mojim stopama bit će mi drago samo ako to stvarno budu voljeli. Ako ne vole, ne želim da se time bave“, priznao je Ivica.

06.07.2017. Lazina Čička – OPG Perečinec treća je najveća farma japanskih prepelica u Hrvatskoj. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

OPG Perečinec jedina je hrvatska farma prepelica, a treća je po veličini. Dvije najveće su u stranom vlasništvu te okrenute izvozu. Zbog birokratskih problema i nerazumijevanja stručnih službi, kako kaže, Ivica se ne može posvetiti izvozu. Uobičajena je to hrvatska priča i problemi koji sputavaju mnoge poduzetnike. Ivica je čak imao priliku svoje prepelice izvoziti u Katar, ali hrvatski zakoni nisu mu to dozvolili. Ipak, zadovoljan je kako posao ide u Hrvatskoj.

“Ja nemam konkurencije, ja sam drugima konkurencija jer radim kao da radim za sebe. Mi smo kokošja jaja izbacili iz prehrane, sve radimo s prepeličjim, od kolača do torti i palačinki, a ovako sam siguran da su mi djeca pojela nešto zdravo, kvalitetno i prirodno. Znam da je cijena malo veća, ali kad bi ljudi probali osjetili bi kvalitetu”, zaključio je Ivica Perečinec iz Lazine Čičke.

Galerija fotografija

 

Gospodarstvo

FOTO Prezentacija uspješnih tvrtki u Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica

Objavljeno

na

Objavio/la

Velika Gorica, 16.05.2024. Prezentacija uspješnih tvrtki u SSŠVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Srednja strukovna škola Velika Gorica (SSŠVG) i Gospodarska komora Zagreb (GKZ)  organizirale su danas (četvrtak, 16.05.2024.) prezentaciju uspješnih tvrtki kako u Republici Hrvatskoj tako i u inozemstvu za učenike i nastavnike SSŠVG-a.

Velika Gorica, 16.05.2024. Prezentacija uspješnih tvrtki u SSŠVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 16.05.2024. Prezentacija uspješnih tvrtki u SSŠVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Uvodnu riječ imali su Miroslav Antolčić, ravnatelj SSŠVG-a i Josip Zaher, predsjednik GKZ-a. Obadva su izrazila zadovoljstvo da je uspješno organiziran ovaj stručni skup i da su se odazvale pozvane tvrtke. Predstavljene su slijedeće tvrtke: AD Plastik d.d, Altpro d.o.o., Auto Gašparić d.o.o., Laser – Inženjering d.o.o., Dalekovod d.d., KM kovnica d.o.o., Kone d.o.o., Metal – Produkt d.o.o. i Končar distributivni i specijalni transformatori.

Velika Gorica, 16.05.2024. Prezentacija uspješnih tvrtki u SSŠVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 16.05.2024. Prezentacija uspješnih tvrtki u SSŠVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Prezenteri su govorili o temeljnim djelatnostima tvrtki, uspješnim nastupima u inozemstvu i to su potkrijepili brojnim projektima, primjerice, u skandinavskim državama (Finska, Norveška), Aziji (Kina, Indija), Africi (Južnoafrička Republika) i Australiji. Svi prezenteri su svoja izlaganja završavali pozivom učenicima da iskoriste brojne prilike koje im nudi suvremena tehnologija, moderno opremljene stručne škole i uspješne tvrtke.

Velika Gorica, 16.05.2024. Prezentacija uspješnih tvrtki u SSŠVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 16.05.2024. Prezentacija uspješnih tvrtki u SSŠVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon završenog predstavljanja učenici su iskoristili prigodu i postavljali pitanja na štandovima tvrtki. Voditelj prezentacije bio je Mladen Zrno, voditelj praktične nastave i školskih radionica SSŠVG-a.

Velika Gorica, 16.05.2024. Prezentacija uspješnih tvrtki u SSŠVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 16.05.2024. Prezentacija uspješnih tvrtki u SSŠVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kada je i taj dio prezentacije okončan, na poziv ravnatelja Antolčića uslijedio je posjet predstavnika svih tvrtki reprezentativnom Regionalnom centru kompetentnosti (RCK), koji je prije nekoliko tjedana i službeno otvoren.

Velika Gorica, 16.05.2024. Prezentacija uspješnih tvrtki u SSŠVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Po završetku obilaska druženje je nastavljeno uz prigodni domjenak.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Za projekte gradovima i općinama Zagrebačka županija osigurala 4 milijuna eura

Za realizaciju projekata u gospodarstvu, poljoprivredi, prometu i komunalnoj infrastrukturi…

Objavljeno

na

Zagrebačka županija u ovoj će godini gradovima i općinama na svom području za realizaciju projekata u gospodarstvu, poljoprivredi, prometu i komunalnoj infrastrukturi te projekata financiranih EU fondovima dodijelit 4.025.000 eura – rečeno je na konferenciji za medije na kojoj su predstavljeni aktualni javni pozivi i natječaji namijenjeni jedinicama lokalne samouprave.

Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić istaknuo je kako je cilj ovih potpora zadržati stanovnike na području Zagrebačke županije, osigurati ravnomjeran razvoj i ono što je najvažnije, nastaviti stvarati uvjete za gospodarski rast.

– U 2023. godini za projekte gradova i općina osigurali smo 3,2 milijuna eura, a ove godine taj iznos premašuje 4 milijuna eura – naglasio je Kožić podsjetivši kako su županijski poduzetnici drugi najuspješniji u zemlji po ukupnim prihodima i prosječnoj neto plaći te da je Županija prema indeksu razvijenosti na vodećem mjestu odmah iza Zagreba.

Od spomenutih 4.025.000 eura, najveći iznos od 1.650.000 eura dodijelit će se kroz Javni poziv za sufinanciranje izgradnje i održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture koji je otvoren do 30. studenog. „Županijske i lokalne ceste dodatno će se uređivati i sredstvima Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije koja ove godine na raspolaganju ima 1,3 milijuna eura, odnosno 400.000 eura više nego prošle godine“, pojasnio je pročelnik Upravnog odjela za promet i komunalnu infrastrukturu Ivica Horvatinović.

Kroz Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo gradovima i općinama dodjeljivat će se sredstva za sufinanciranje predškolskog obrazovanja na ruralnom području u ukupnom iznosu od 390.000 eura, za gospodarske manifestacije iz područja poljoprivrede u iznosu od 20.000 eura te za sufinanciranje izgradnje i uređenje infrastrukture na ruralnim prostorima (izgradnju, adaptaciju, sanaciju i opremanje područnih škola i objekata društvene namjene poput vatrogasnih i društvenih domova, dječjih igrališta, sportskih građevina, groblja) ukupno milijun eura. Prema riječima pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Josipa Kraljičkovića, u posljednjih 10-tak godina za mjere ruralnog razvoja izdvojeno je oko 10 milijuna eura.

Kako bi gradovima i općinama pomogla oko izrade projektne dokumentacije za europske projekte Županija je osigurala 200.000 eura, a za sufinanciranje vlastitog učešća JLS u provedbi europskih projekta dodatnih 300.000 eura. Za razvoj poduzetničkih zona i inkubatora osigurano je 400.000 eura. Spomenuta tri javna poziva provode se kroz Upravni odjel za gospodarstvo i fondove Europske unije, a pročelnik Damir Fašaić poručio je da je cilj poduzetnicima u zonama osigurati svu potrebnu infrastrukturu za realizaciju investicija poput pogona i logističkih centara čiji broj kontinuirano raste.

Potpore Zagrebačke županije koristi i Općina Rakovec, a načelnica Brankica Benc navela je više projekata koji su sufinancirani županijskim sredstvima poput gradnje školske sportske dvorane, dječjih igrališta i nogostupa, uređenja nerazvrstanih cesta, sanacije i opremanja društvenih i vatrogasnih domova itd. Trenutno najvažniji projekt u Rakovcu je gradnja dječjeg vrtića koji se sufinancira sredstvima iz NPOO-a, Zagrebačke županije i Općine Rakovec.

Načelnik općine Klinča Sela Miljenko Vučković podsjetio je na gradnju osnovne škole i prateće sportske dvorane te je naglasio kako se u poduzetničkim zonama u posljednjih godinu dana realiziraju 200 milijuna eura vrijedne investicije u vidu logističkih centara. „Da bi do takvih investicija došlo trebalo je pripremiti infrastrukture, a za to smo dobili pomoć Zagrebačke županije“, zaključio je Vučković.

Sve informacije o aktualnim natječajima dostupne su na web stranici Zagrebačke županije www.zagrebacka-zupanija.hr u rubrici natječaji.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Gradsko stambeno gospodarstvo VG – partner u stvaranju sigurnijeg, ugodnijeg i kvalitetnijeg životnog okruženja

Imaju više od 200 zadovoljnih predstavnika suvlasnika.

Objavljeno

na

Od svojih skromnih početaka 1997. godine, GSG VG je postao sinonim za kvalitetu i pouzdanost u upravljanju stambeno-poslovnim jedinicama u Velikoj Gorici.

– Kroz predan rad i neprestano usavršavanje, izgradili smo čvrste temelje povjerenja s više od 200 zadovoljnih predstavnika suvlasnika, postavši tako stabilan izbor za sve koji traže stručno upravljanje svojim stambenim prostorima – ističu iz goričkog GSG-a.

GSG se bavi od svakodnevnog održavanja do strateškog planiranja dugoročnih poboljšanja, s naglaskom na transparentnost i efikasnu komunikaciju. Ističu kako je povjerenje koje su izgradili sa suvlasnicima temelj uspjeha i motivacija za kontinuirani rast.

– Posebno smo ponosni na našu ulogu u energetskoj obnovi višestambenih zgrada, važnom koraku prema održivoj i energetski učinkovitijoj budućnosti. U iščekivanju smo objave novog Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova višestambenih zgrada“, koji je najavljen za prvi kvartal 2024. godine. U tom kontekstu, predano ćemo raditi na apliciranju što većeg broja zgrada nastavljajući tako s našim trudom za poboljšanje učinkovitosti i energetske efikasnosti stambenih objekata pod našom upravom – dodaju te poručuju kako su više od upravitelja zgrada.

– Mi smo partneri u stvaranju sigurnijeg, ugodnijeg i kvalitetnijeg životnog okruženja stoga pozivamo sve suvlasnike koji traže pouzdanog partnera u upravljanju svojim prostorima da nam se pridruže. Zajedno možemo postići više, osigurati bolju budućnost za naše zgrade i izgraditi zajednicu u kojoj je zadovoljstvo živjeti – pozivaju iz Gradskog stambenog gospodarstva Velika Gorica.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

INFOGRAFIKA Bogatija uskrsna košarica 395, a skromnija 116 eura

Potrošnja ukupnog obiteljskog budžeta na hranu iznosi gotovo 26 posto, a kod siromašnijih obitelji udio je viši od 40 posto.

Objavljeno

na

Ovogodišnja bogatija uskrsna košarica skuplja je za čak 21 posto, te iznosi 395,55 eura, srednja košarica porasla je za 17 posto, pa je sada 237,47 eura, dok je skromna košarica skuplja za 16,31 posto i iznosi 116,60 eura. Potrošnja ukupnog obiteljskog budžeta na hranu iznosi gotovo 26 posto, a kod siromašnijih obitelji udio je i više od 40 posto.

Infografika ovogodišnje Uskrsne košarice/ Foto: Stjepan Banović /PIXSELL

Podaci su to s ovogodišnje konferencije za medije sindikata s tradicionalnom temom – cijene uskrsne košarice, odnosno sve one hrane i popratnih proizvoda koji se nađu na blagdanskom stolu za Uskrs.

Najskromnija košarica i prepuna ustupaka iznosi 116 eura i 60 centi. Lani je bila 100 eura i 25 centi. Ta najsiromašnija je poskupjela za 16, 31 posto. Nemojmo zaboraviti da si dobar dio građana neće moći čak ni nju priuštiti – rekao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske.

Ističe kako je činjenica kako cijene i dalje rastu, inflacija usporava, ali ne pada i posebno su cijene hrane izuzetno visoke. Posebno su zabrinjavajuće podivljale cijene pekarskih proizvoda.

– U Europi je došlo do smirivanja i pada cijena hrane, a u Hrvatskoj te cijene i dalje neprestano rastu. Građani su me molili da posebno napomenem divljanje cijena kad je riječ o pekarskim proizvodima,  kruhu, pecivima i slično. Već dulje razdoblje stagniraju cijene brašna, plina i struje. Stagnira praktički sve ono što su ulazni troškovi, a cijene pekarskih proizvoda su otišle u nebo. Danas jedan slanac košta koliko i cijeli kruh prije nego je uveden euro. Očito je da ovdje ta pohlepa ne daje nikakvog kraja – poručio je Sever.

 

Naslovna fotografija: Tradicionalna uskrsna košarica/Emica Elvedji/PIXSELL

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Što kažete – otkrivaju li poslodavci već iznosom plaće u oglasu da radije biraju strane od domaćih radnika?

Grad Zagreb je pri vrhu ljestvice županija po pitanju traženja mišljenja za dozvole boravka i rad stranih radnika, dok se Zagrebačka županija nalazi na zadnjem mjestu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Povećani broj stranih radnika iz trećih zemalja, koji kod nas najčešće dolaze iz Nepala i Indije, vidljiv je gotovo na dnevnoj bazi, pogotovo u susjednom nam Zagrebu. Osim u graditeljstvu i turizmu, nemali ih broj radi i u sektorima dostave, trgovine, ugostiteljstvu..Činjenice govore da se broj stranih radnika u samo dvije godine – utrostručio.

Svjesni smo i toga da je hrvatsko tržište rada vapilo za stranim radnicima, zbog velikog iseljavanja domaćeg stanovništva. Čini se kako je čitava naša povijest kroz generacije obilježena odlaskom naših radnika u inozemstvo. Uz brojne razloge iseljavanja domaćih radnika zasigurno nije pomogao, a ni danas ne pomaže, stav nekih poslodavaca kako radnika ne treba puno platiti jer ‘naći će se već netko s burze’, a danas možemo tom stavu dodati i ‘bude Nepalac/Indijac…sigurno radio’. Pa, možda i za manju plaću.

Foto: Ilustrativna/ Najveći broj stranaca radi u građevinskom sektoru/ Lovro Domitrović, Pixsell

Može li se već po ponudi plaće u oglasu za posao vidjeti kako pojedini poslodavci potiču takav intenzivan priljev i zapošljavanje stranih radnika, pa čak i u zanimanjima koja nisu deficitarna? 

Upravo je tu temu potaknuo jedan natječaj za posao pizza majstora, a uvjet je bio završena srednja škola i dvije godine radnog iskustva. No, žustru polemiku na društvenim mrežama izazvala je ponuđena mjesečna plaća, koja je iznosila zakonom propisani minimalac, 840 eura bruto  – oko 680 eura neto, prenosi danica.hr.

Iz aviona se vidi za koga je taj natječaj pisan… Za strane radnike, naravno – kratki je sažetak mišljenja većine komentatora.

Foto: Ilustrativna/Gužve kod izdavanja dozvola za boravak i rad stranim radnicima/Tomislav Miletić, Pixsell 

Potaknuti pričom, istražili su plaće za istovjetni posao uz iste tražene uvjete u oglasima nekih drugih poslodavaca, ali samo s kontinenta, jer su iznosi s morskog područja zbog sezonskih poslova – neusporedivi. Tako su u jednom karlovačkom restoranu doznali kako je ponuđena početna netu plaća između 1500 i 1600 eura mjesečno, a pekarnica iz mjesta kod Varaždina, koja također traži osobu za pripremu pizza sa srednjom strukom i čak godinom manje radnog iskustva, nudi neto plaću između 1300 i 1400 eura mjesečno.

Dodajmo ovome, kako je tijekom 2023.godine najviše pozitivnih mišljenja, odnosno dozvola za boravak i rad stranih radnika izdano je za Grad Zagreb. I prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) za prva dva mjeseca 2024.godine, Grad Zagreb pri vrhu ljestvice županija po pitanju traženja Mišljenja za dozvolu za boravak i rad stranih radnika, dok se Zagrebačka županija nalazi na zadnjem mjestu.

Foto: Sandra Šimunovic / Pixsell

Nastavite čitati

Reporter 436 - 11.04.2024.

Facebook

Izdvojeno