Povežite se s nama

HOTNEWS

Plan za stadion! Istočna tribina se ruši, grade se tri nove, nestaje atletska staza

Tamo gdje je nekad bilo plodno polje, na kojem su kukuruz i pšenica rasli kao ludi, izrast će moderni europski stadion. Takav je barem plan čelnika HNK Gorice…

Objavljeno

na

Kako mi se sviđaju reflektori? Ma super su, osvijetle mi cijelo dvorište, sad mi je k’o u Betlehemu, sa smiješkom nam govori Ivan Mišerić Pevi, legendarni predsjednik Radnika dok sjedimo uz kavu i razgovaramo o velikogoričkom gradskom stadionu jučer, danas i sutra.

Upravo je Pevi bio jedan od ključnih ljudi goričkog sporta u vrijeme dok se stadion gradio, a prošla su od tad više od tri desetljeća. Njegova obiteljska kuća odmah je pokraj stadiona, dolazak reflektora 31 i nešto godinu nakon što je stadion otvoren istovremeno mu je i veselje i besplatna rasvjeta.

– Dobro je to, jako dobro, baš lijepo izgleda. Ovo je jedan viši standard, koji će i koštati, ali objekt je dobio na vrijednosti – zadovoljan je učinjenim Pevi.

Čovjek je to koji je hodajuća enciklopedija goričkog sporta, nogometa prije svega, kao iz rukava baca datume, imena, sve važne detalje… Ljuti ga i dalje što više nema njegova Radnika, voljenog “djeteta”, kluba koji se prije devet godina ugasio, pritisnut dugovima, pa mjesto prepustio HNK Gorici. Uzruja se Pevi kad o tome govori, godine nisu ublažile razočaranje, ali to smo ipak morali ostaviti za neku drugu priliku, za neki drugi razgovor… I okrenuti se stadionu, objektu koji je dolaskom reflektora ušao u sasvim novu fazu svoga postojanja.

– Prije stadiona, tu je bilo pleško polje. Ljudi su se bavili poljoprivredom, najviše uzgojem kukuruza i pšenice, i bila je to izuzetno plodna zemlja. Nekad je tim područjem prolazila i Sava, što je vidljivo po šodericama na tom potezu – priča nam Pevi pa odmah nastavlja:

– Još sredinom sedamdesetih napravljen je urbanistički plan kojim je taj prostor uz Plešku ulicu predviđen prostor za sportsko-rekreacijski centar Velika Gorica. Zamisao je bila da se izgradi stadion s pomoćnim terenima, olimpijski bazen, dvorana, teniski tereni… Projekt je radio urbanistički institut Hrvatske, projektanti su bili bračni par Duška i Drago Bradić, svi idejni projekti bili su gotovi već tad, ali sljedećih desetak godina ništa se nije događalo.

Srećom, sredinom osamdesetih stigao je spasitelj zvan Univerzijada.

– Zagreb je 1985. dobio Univerzijadu, a u tu priču odmah se uključila i Velika Gorica. Otvorio se natječaj i mi iz sporta smo u dogovoru s ljudima iz vlasti odlučili pokušati konačno dobiti sportsko-rekreacijski centar. Osiguran je novac za sufinanciranje tog projekta, kandidirali smo se za izgradnju nogometnog stadiona i dvorane, a ta naša kandidatura je i prošla. Imali smo jake argumente, bili smo jedan od najsportskijih dijelova Zagreba, najbrojnije nogometno središte s 26 klubova, imali smo i već gotov projekt od deset godina ranije, ali naravno da smo morali i lobirati kod tadašnjeg zagrebačkog gradonačelnika Mate Mikića. Srećom, i on je shvatio sve naše prednosti – govori Mišerić.

Međutim, najteži dio posla tek je slijedio, Turopoljci su se morali između sebe dogovoriti o nečemu toliko važnom. Točnije, o tome gdje će se stadion graditi. Iako je cijeli projekt za stadion na sadašnjoj lokaciji bio završen, nogometaši se nisu tek tako željeli maknuti iz Kolareve, s lokacije u središtu grada na kojem je Radnik bio desetljećima.

– Da, postojale su te dvije ideje i iz Univerzijade su nam rekli: ‘Vi u Gorici odlučite koju ćete odabrati!’ Mi iz nogometa željeli smo da se stadion gradi na mjestu na kojem je i bio, u Kolarevoj, tamo gdje su danas zgrade s kućnim brojem od 4 do 8. Bio bi to stadion koji bi izvana bio u staklu, s poslovnim prostorima s vanjske strane. Od pučkog učilišta, prema policiji i robnoj kući. Tu bi bilo dovoljno mjesta za glavno i pomoćno igralište, s tribinama za 6000 gledatelja – prepričava Pevi u jednom dahu pa ide dalje:

– To je isprva i prihvaćeno, ali ne može to proći bez vlasti… Urbanisti su tražili da se napusti stara lokacija i da se ide na prostor predviđen za sport. To su bile žestoke borbe, nismo se željeli odreći Kolareve, a iz Univerzijade su nam čak i zaprijetili: ‘Ili se odlučite što ćete, ili nećete dobiti ništa!’ Na kraju je pao dogovor da se ide na novu lokaciju, a da će rukometaši i košarkaši s betonca prijeći u dvoranu. U Kolarevoj je bila i kuglana, u prvo vrijeme s ručnim postavljanjem čunjeva, a kasnije i automatskim, pa smo tražili da se na stadionu napravi i kuglana. Pod tim smo uvjetima pristali na novu lokaciju.

Početak gradnje zapadne tribine izgledao je ovako…

Želio je Pevi još nešto ovdje dodati…

– Univerzijada je u projekt ušla s trećinom sredstava, jednu trećinu osigurao je Grad, a jednu trećinu Radnik. I to se mora znati, da je Radnik ostao bez terena u samom centru grada i zauzvrat dobio stadion!

Famozna “prva lopata” dogodila se iste te 1985., nije bilo vremena za čekanje.

– Sjećam se te prve lopate, kako ne… – kaže nam Pevi pa uzima svoju monografiju “NK Radnik”, lista i dolazi do fotografije na kojoj poznato društvo u dresovima stoji na raskopanoj zemlji.

– Evo, pogledaj, to je centar igrališta, ovo igrači stoje okolo – pokazuje jednu od fotografija pa prelazi na drugu.

– A ovo je, vidiš početak gradnje zapadne tribine – upućuje nas Pevi dok pokazuje nešto što nimalo ne nalikuje ovome što danas imamo.

Bila je to, kaže Pevi, totalna sinergija gradskih vlasti i ljudi iz goričkog sporta, svi su radili zajedno, kao jedan, i posao je dovršen na vrijeme. Konkretno, prva utakmica odigrana je u rano ljeto 1987.

– Otvorenje stadiona bilo je 30. lipnja 1987. godine, Radnik je igrao protiv studentske reprezentacije Jugoslavije. Na utakmici je bilo 10.000 gledatelja! – pamti svaki detalj Mišerić, u čemu mu pomažu i fotografije nevjerojatne gužve na stadionu kao podsjetnik na vrijeme kad su tribine “stajanje” bile normalna stvar, pa je i ljudi stalo puno više nego ikad poslije.

Na Univerzijadi je pet utakmica odigrano u Velikoj Gorici, počevši s visokih 6-0 SSSR-a protiv Brazila, pred 8.000 gledatelja. A kad je parada prošla, Velikoj Gorici ostao je stadion.

– Naravno da su igrači brzo prihvatili novu lokaciju, ipak su tu bili neusporedivo bolji uvjeti. U Kolarevoj smo imali dvije male svlačionice s jednom kupaonicom, voda se grijala u kotlu… A ovdje si imao sve uvjete. Lako se bilo naviknuti na bolje – ističe Pevi, svjestan da navijačima, ljubiteljima nogometa, nije bilo toliko jednostavno prihvatiti promjenu.

– Puno se pričalo o toj dislociranosti, ali ja kažem da ništa nije daleko ako se na vrijeme krene. Pa od vodotornja imaš desetak minuta hoda do stadiona… Iako razumijem to, ljudi su bili naviknuti na Kolarevu, tamo se uvijek nešto događalo, na stadionu su bile čim se spuste iz okolnih zgrada, svirao je jukebox, radila kuglana, bilo je živo, ljudi su se družili…

Međutim, došlo je novo vrijeme, nogomet se te 1987. i definitivno preselio iz Kolareve na stadion “na kraju grada”. Dvadeset i koju godinu poslije i Radnik je otišao u povijest, a na stadion se uselio redizajnirani gradski klub, danas vrlo aktualna HNK Gorica. Ta je priča svoje prve stranice ispisala 2009. godine. Vrijeme i okolnosti učinile su svoje u međuvremenu.

Igrači Radnika na centru današnjeg igrališta, na koje su preselili 1987.

– Kad smo krenuli, stanje na stadionu bilo je, rekao bih, korektno i uredno, ali nažalost s uvjetima na razini niželigaških natjecanja. Tereni su bili neodržavani, nije se ulagalo u infrastrukturu, tek se održavalo postojeće stanje, koje je bivalo sve gore. Glavni teren je za vrijeme kiša postajao močvara, prvi pomoćni je bio jako loš, a drugi neupotrebljiv – opisuje te prve dane predsjednik Gorice Nenad Črnko.

– Nismo imali računala, jedan zajednički ured koristili smo svi za sve i prvo smo tražili način kako sve prilagoditi da bude najfunkcionalnije, pa nakon toga zatvarati financijsku konstrukciju i tražiti sponzore za uređenje. Imali smo strpljenja i sve radili korak po korak, bez ‘divljanja’ na loše uvjete, kako sam tad svima govorio. I danas se ponosimo sa svime što možemo pokazati javnosti – dodaje Črnko.

Kako je rastao klub, tako je sve ljepše obrise dobivao i stadion.

– U početku su nam pomagali Frischeis i Croatia osiguranje, uz njihovu pomoć mnogo smo sponzorskog novca ulagali u infrastrukturu, malo po malo budila se i Ustanova, počela nas pratiti. Malo po malo, zadovoljavanjem kakvih-takvih uvjeta, uzimali smo organizacije svakakvih utakmica pod pokroviteljstvom HNS-a i za organizaciju dobivali financijske potpore koje smo opet ulagali u infrastrukturu. Malo po malo dogurali smo do organizacije Eura U-17, kad smo i najviše zaradili, ali i nakon čega smo najviše uložili u stadion. Odrekli smo se tužbe prema HNS-u i nagodbom dogovorili iznos kojeg smo se odrekli u korist terena sa umjetnom travom i uspjeli dobiti obrise reprezentativnog objekta – ponosan je predsjednik našeg prvoligaša.

Reflektori su poseban dio priče, o njima se pričalo godinama, sanjali smo tu rasvjetu na stadionu, ali velik je to izdatak, pa je opet bilo potrebno puno strpljenja.

– O rasvjeti smo pričali svaki puta kad su se stvarale naznake ulaska u prvu ligu, no nakon kvalifikacija s Cibalijom prije dvije godine postali smo svjesni da jednostavno moramo krenuti u taj zahvat. Već u siječnju ove godine krenuli smo u izmjene projekata prema novim standardima da bi grad na rebalansu osigurao kredit. Na ljeto, kad je Gorica postala prvoligaš, krenuli su radovi. Investicija je vrijedna ukupno nešto više od 7,3 milijuna kuna bez PDV-a i bez obzira na sve prijepore vjerujem da su sad svi oduševljeni vrijednošću koju je rasvjeta donijela u Veliku Goricu – rekao je Črnko i nastavio:

– Najvažnije od svega je to da nam tu rasvjetu nikad nitko neće odnijeti i da ona zauvijek ostaje tu. Postojala je i opcija s reflektorima sa stadiona Kamen Ingrada u Velikoj, u jednom trenutku bilo je vrlo izgledno da će se to i dogoditi, ali načelnik općine Velika i općinsko vijeće izigrali su dogovor. I iako sam u to vrijeme bio razočaran, osjećao se izigrano, zapravo su nam učinili uslugu. Tamo bi kupili staru rasvjetu upitne kvalitete, a s transportom, demontažom i montažom prošli bismo neznatno jeftinije i vjerojatno bismo već prve godine morali ulagati velik novac u održavanje. Ovako je ispalo najbolje moguće, danas se možemo ponositi možda i najboljom rasvjetom u državi, a nadam se da će Velika Gorica zahvaljujući toj investiciji nogometno i dalje rasti.

A kad je riječ o tome, o budućnosti, dolazi do kolizije prošlosti i sadašnjosti.

– Još kad se stadion gradio, željeli smo napraviti pravi nogometni stadion, s atletskom stazom oko pomoćnog terena, kako bi publika bila puno bliže, a ugođaj bio puno bolji – kaže Pevi Mišerić, a upravo o tome Nenad Črnko govori kad je riječ o planovima za naredno razdoblje.

Iako, ne samo o tome…

– Znam da će zvučati nestvarno, ali imamo ludi plan koji želimo ostvariti u sljedeće dvije godine. Želimo izgraditi pravi nogometni stadion, bez atletske staze, s europskim komforom za gledatelje i vrhunskim uvjetima za momčad i klub. Posljednjih dana ovu ideju brusim sa Nikom, potrošili smo hrpe papira u crtanjima i mislim da imamo vrlo izglednu ideju na stabilnoj konstrukciji za pravi nogometni kamp s nogometnim stadionom za desetak tisuća mjesta i UEFA komforom – otkriva Črnko i nastavlja:

– Trenutno smo u razvoju idejnog projekta, za početak bismo krenuli u izgradnju još jednog hibridnog trenažnog terena s vrhunskom atletskom stazom, kao i ostalom infrastrukturom za sve potrebe atletičara. Novi teren sagradili bismo uz ova dva postojeća trenažna, s rasvjetom i tribinom za tristotinjak gledatelja, i taj teren bi koristili isključivo naši seniori i atletičari za treninge i natjecanja.

Zapadna tribina trebala bi postati manja, a istočna veća, glavna… Photo: Igor Šoban/PIXSELL

Na tome se, naravno, ne bi stalo.

– Druga faza obuhvatila bi potpuno nove natkrivene tri tribine sadašnjeg stadiona, istok, sjever i jug, uz sami teren. Vrlo je važno spomenuti da bi se postojeća rasvjeta idealno uklopila u taj plan, a nakon zatvaranja cjeline posljednja faza bila bi rekonstrukcija zapadne tribine. Plan je kroz razne investicijske fondove i partnere osigurati možda i više od 70% sredstava, pa bi udio proračunskih sredstava u ovom zahvatu iznosio maksimalno 30%, odnosno nešto više od ovogodišnjeg ulaganja u rasvjetu – prenosi Črnko planove čiji je idejni začetnik dopredsjednik kluba Mindaugas Nikoličius, poznatiji kao Niko.

– Plan je realan i ostvariv. Najvažnije je to što ćemo za početak od Grada tražiti logističku potporu i osiguranje potrebne dokumentacije, a ono što će u budućnosti donijeti možemo mjeriti sa projektom nacionalnog stadiona. Za grad bi to bio kapitalan sportski objekt, a vrijednosti koje bi on donio u budućnosti su nemjerljive – uvjeren je Črnko.

I to je činjenica koju je teško pobiti argumentima, iako je logično da će opet krenuti priče o troškovima, o isplativosti ulaganja… No bude li po planu, sve uloženo će se itekako isplatiti.

– Zasad smo tek na početku, tek smo počeli razgovarati, vidjet ćemo koje su nam sve opcije – kaže Mindaugas Nikoličius, gorički Litavac koji također na jedan neobičan način povezuje prošlost i sadašnjost.

Naime, prva službena utakmica na našem stadionu, već spomenuta pobjeda SSSR-a 6-0 protiv Brazila, počivala je upravo na Litavcima. Naime, momčad SSSR-a činili su igrači Žalgirisa iz Kaunasa, kluba u kojem je i naš Niko proveo dio svoje karijere. Doista, neobična je ta veza daleke Litve i Velike Gorice…

Tek ćemo vidjeti koliko su realni ovi iznimno ambiciozni planovi ljudi iz kluba. Prva opcija bila je izgradnja sjeverne tribine za gostujuće navijače, kako bi domaći mogli ispuniti i istočnu i zapadnu, ali uvijek je bolje gledati širu sliku. Nacrti za cijeli projekt novog stadiona s popratnim sadržajima postoje još od 2012. godine, ali oni bi svakako išli na modifikaciju, dodatnu prilagodbu. Pa kad se izradi idejno rješenje, kad se ustanovi koliko se može dobiti iz europskih fondova, iz FIFA-inih fondova, možda i iz HNS-a, sve će dobiti puno ozbiljnije obrise. A zasad ćemo maštati. I sanjati europski stadion u Velikoj Gorici!

HOTNEWS

Medicinski centar Gorica u svibnju ima popuste za MR kralježnicu i zglobova, ali i još neke pretrage

Popusti od 15 % na određene pretrage vrijede do 31. svibnja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Medicinski centar Gorica s radom je počeo prije dva mjeseca i svakim danom sve više raste uvodeći nove medicinske usluge. Što sve možete ostvariti uz popuste u svibnju, saznajte u nastavku. Medicinski centar Gorica vrlo brzo je postao mjesto na kojem uz vrhunsku i najmoderniju tehnologiju, stručan i potvrđen tim liječnika te medicinskog osoblja možemo ostvariti niz usluga.

Centar nudi niz radioloških usluga: rendgen, mamografiju, višeslojnu kompjutoriziranu tomografiju (MSCT) i magnetsku rezonanciju (MR), ultrazvuk te color doppler. Na raspolaganju su nam i usluge iz područja medicine rada, sistematski pregledi za tvrtke i pojedince te laboratorij. Važno je spomenuti naravno i naše specijalističke ambulante iz područja urologije, kardiologije, ortopedije, fizikalne medicine, dermatologije i kirurgije koje vode eminentni zagrebački liječnici.

U kratkom razgovoru sa specijalistom radiologije dr. med. Nikola Ivan Leder, ravnateljem ovog centra, saznali smo novitete.

–  Hvala svima koji su naš centar tako brzo prepoznali kao važnu ustanovu. Želja nam je da na jednom mjestu Velikogoričani imaju široki raspon vrhunskih medicinskih usluga na dohvat ruke te da više ne moraju ići u Zagreb za svaki pregled. Kao što znate, prva smo ustanova koja je u Veliku Goricu dovela MSCT i MR uređaj koji su iznimno bitni pri dijagnostici bolesti. Pristup koji zagovaramo, od svakog liječnika, do svakog našeg zaposlenika, je taj da je pacijent na prvom mjestu. Znam, tako bi uvijek i trebalo biti, ali često nije radi preopterećenosti sustava – ističe ravnatelj Leder te dodaje kako centar okuplja vrhunske stručnjake sa svakog pojedinog područja.

– Iza naših zaposlenika su godine rada i priznanja tog rada u medicinskoj struci, s jedne strane, uz najnoviju i najmoderniju opremu visoke kvalitete. Obraćaju nam se ljudi koji boluju od ozbiljnih bolesti i empatija tj. ljudski pristup su nam jako važni – dodaje Leder.

Foto: Medicinski centar Gorica

Popusti od 15 % u Medicinskom centru Gorica

Od 6. do 31. svibnja 2024. godine u Medicinski centru Gorica nude se dvije odlične akcije:

· povodom Međunarodnog praznika rada, centar nudi 15 % popusta na MR kralježnice i zglobova

· Svjetski dan astme tradicionalno se obilježava prvog utorka u svibnju, što je ove godine utorak 7. svibnja pa je centar odlučio to obilježiti svojom akcijom od 15 % na RTG pluća i srca te LDCT pluća.

Popust od 15 % na MR kralježnice i zglobova

Svi oni koji puno sjede dok rade, poput raznih administrativnih zanimanja, kao i oni koji puno stoje ili nose težak teret, mogu imati problema s kralježnicom i osjetiti bol u predjelu vrata i leđa koja ih ometa u obavljanju svakodnevnih poslova. Uobičajena indikacija za MR kralježnice jest pojava boli.

Magnetska rezonanca kralježnice neinvazivna je tehnologija snimanja bez opasnosti ionizirajućeg zračenja. Pregledom se dobije jasan i detaljan slikovni prikaz kralježnice i okolnih tkiva te je najosjetljivija radiološka metoda za pregled anatomije i dijagnostiku bolesti kralježnice.

Foto: Medicinski centar Gorica

Magnetska rezonancija kralježnice preporučuje se i kada postoji sumnja na kompresiju leđne moždine koju najčešće uzrokuje prolaps ili hernija diska. U slučaju takvih događaja, MR kralježnice je zapravo jedina slikovna metoda kojom možemo prikazati odnos diska, leđne moždine i živaca.

Osjećate li sijevajuće bolove, trnce, žarenje i slično, moguće je da i Vi imate problem hernije diska i uklještenje živca (lumboishijalgija tj. išijas). Nadamo se da ćete se naručiti što prije jer to su vrlo bolna stanja, a MR je jedina slikovna metoda koja pruža uvid u stanje živaca.

Popust od 15 % na RTG pluća i srca te LDCT pluća

Astma je jedna od najčešćih kroničnih bolesti u općoj populaciji s većom učestalošću u djetinjstvu i mlađoj životnoj dobi nego u zreloj i starijoj životnoj dobi. Incidencija astme varira u različitim zemljama svijeta između 1 i 18 %, a u Hrvatskoj iznosi oko 3 %.

Rendgensko snimanje pluća potrebno je kod sumnje na upalu pluća, bronhitisa, traume prsišta, tumora pluća, kao dio predoperativne obrade, ali i kao dio sistematskog pregleda ukoliko postoji indikacija internista.

Pretraga se radi i preventivno kod osoba kod kojih postoji rizik za bolesti pluća, kao što su pušači, zatim kod preventivnih pregleda za određena zanimanja te na indikaciju liječnika specijalista.

Foto: Medicinski centar Gorica

Kompjutorizirana tomografija – niskodozni LDCT je bezbolna, neinvazivna i vrlo precizna dijagnostička metoda koja omogućuje istovremeni prikaz krvnih žila,

CT pretrage za dobivanje slike koriste istu vrstu zračenja kao i RTG. Ova brza i jednostavna metoda pruža važne informacije koje pomažu u donošenju odluka o daljnjem liječenju. Vrlo često se koristi upravo za pregled pluća kada LDCT pluća omogućuje preciznu vizualizaciju struktura plućnog tkiva i pomaže u otkrivanju različitih promjena ili lezija.

– Ova pretraga je ujedno i temelj preventivnog programa probira tzv. „screening” u sklopu prevencije karcinoma pluća. Medicinski centar Gorica odlikuje se naj-modernijim uređajima, vrhunske kvalitete koji koriste najnovija dostignuća teh-nologije i programe koji smanjuju dozu zračenja na najmanju moguću mjeru –  napomenuo je naš sugovornik dr. med. Nikola Ivan Leder.

Medicinski centar Gorica smješten je u Ulici Matije Slatinskog 2, Velika Gorica. Kontakti: 01 61 54 303, 095 919 25 84, [email protected] Web: https://medicinski-centar.hr/

Foto: Medicinski centar Gorica

Nastavite čitati

HOTNEWS

Velika Gorica bila je domaćin najbrojnijeg Paraatletskog mitinga, gorički parasportaši ostvarili odlične rezultate

Velimir Šandor i Mirnes Omerhodžić pokazali su da su u izvrsnoj formi te da sa Svjetskog natjecanja u Kobeu možemo očekivati izvrsne rezultate.

Objavljeno

na

Paraatletski klub Uspon u nedjelju je na ŠRC-u Velika Gorica organizirao Paraatletski miting i 3. kolo hrvatske paraatletske lige. Bio je to najbrojniji miting do sada na kojem je nastupio 101 paraatletičar i paraatletičarka, a natjecanje je poslužilo i kao posljednje pripremno natjecanje prije odlaska reprezentacije u Kobe na Svjetsko prvenstvo.

– Moramo se pohvaliti da su naši Velimir Šandor, koji je disk bacio 18.78m što mu je najbolji ovosezonski rezultat i Mirnes Omerhodžić koji je čunj bacio 32.06m što je ujedno i novi državni rekord, pokazali da su u izvrsnoj formi što nam daje naslutiti da će u Kobeu biti izvrsnih rezultata – ističu iz kluba.

Uz Velimira i Mirnesa junior su pokazali da i od njih u budućnosti možemo očekivati dobre rezultate pa su tako u skoku u dalj nastupili Amar Jakupović, Ivano Rajković, Dominik Nestić i Toni Pemper. Amar je skočio 3.45m, Dominik 3.15, Toni 3.01m a Ivano 2.61m. Toniju Pemperu je ovo bio prvi klupski nastup.

Foto: FB Paraatletski klub Uspon

U bacanju kugle od juniora su nastupili Tin Posavec, Amar Jakupović, Ivano Rajković i Matej Hačić. Tin je kuglu bacio 3.66m, Amar 5.73m, Ivano 5.56m, Matej 5.57m, svima su ovo najbolji rezultati do sad. Od seniora su nastupili Dominik Počekal u bacanju kugle i diska, disk je bacio 29.80m dok je kuglu bacio 8.20.

Stjepan Dereta, Nikola Nestorović, Tvrtko Matanović i Antonio Lovrić u bacanju kugle Stjepan je kuglu bacio 8.49m što mu je najbolji rezultat, Tvrtko 6.44m. Nikola 6.46m a Antonio 6.11m.

Od djevojaka iz ovog goričkog kluba nastupile su Renata Celjak u bacanju kugle i diska, kuglu je bacila 5.10, a disk 12,09m. Anamarija Hudić i Nataša Sobočan nastupile su u bacanju kugle, Ana je bacila 3.94 a Nataša 6.14m.

– Svi sudionici dobili su medalju za sudjelovanje, a troje najbolji po RAZA bodovima u muškoj i ženskoj konkurenciji osvojili su pehar pa je tako naš Mirnes Omerhodžić osvojio prvo mjesto u muškoj konkurenciji dok je Nataša Sobočan bila treća u ženskoj konkurenciji – kažu iz Uspona.

Od ostalih rezultata ističu rezultat Luke Bakovića iz Splitskog ASK-a, ujedno i putnika za Kobe, koji je kuglu bacio 16.10m što je i novi državni rekord. Taj rezultat svrstava ga u sam vrh što je trenutno treći rezultat u svijetu u klasi F46.

Foto: FB Paraatletski klub Uspon

– Ovo je bio organizacijski, a i po brojnosti nastupa najkvalitetniji naš miting od osnutka kluba. Kako uvijek može više i bolje idemo probat sljedeće godine još i bolje. Ne znamo još točno kad ali već sad vas sve pozivamo na Paraatletski miting Velika Gorica i novo kolo hrvatske paraatletske lige za 2025.godinu – dodaju iz kluba.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Na pozornici u Tuđmancu ove će godine nastupiti Jole, Magazin, Pavel, Klapa Kampanel

Goričke večeri ove godine traju od 17. do 30. svibnja i donose bogat i raznovrstan kulturni program za djecu i odrasle.

Objavljeno

na

Goričke večeri najdugovječnija su manifestacija Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica. Ove godine traju od 17. do 30. 5. u centru grada – Parku dr. Franje Tuđmana i donose bogat i raznovrstan kulturni program za djecu i odrasle.

Vrhunac Goričkih večeri bit će, kao i uvijek, koncerti na otvorenom. Otvorit će ih hrvatski pop sastav Magazin. Na velikoj pozornici u Parku dr. Franje Tuđmana, u petak, 17. 5., pred goričkom publikom izvest će neke od svojih najvećih hitova; Rano, ranije, Piši mi, Put putujem, Tri sam ti zime šaptala ime, Kemija, te mnoge druge.

Dan kasnije, u subotu 18.5., klapsku večer donosi nam Metaklapa. Uz spoj metal glazbe i klapskog načina pjevanja izvest će neke od ponajboljih klapskih pjesama na malo drugačiji način. A vulkan dobrih vibracija i plesni duh nekih prošlih vremena u grad će nam svojom glazbom u nedjelju 19. 5. donjeti Robert Markeković i Swingersi.

Tjedan dana nakon stižu novi vrhunski glazbenici. U petak, 24. 5., na pozornicu stiže zagrebački rock i pop sastav Pavel koji se pjesmom “Do mjeseca” predstavio na ovogodišnjem izboru za pjesmu Eurovizije, a subota 25. 5. rezervirana je za poznatog pjevača zabavne glazbe. Na pozornici u ‘Tuđmancu’ nastupit će Jole.

Završnica Goričkih večeri ‘pripast će’ također klapskoj pjesmi. Na Dan državnosti u četvrtak, 30. 5., stiže nam jedna od najuspješnijih domaćih klapa – Kampanel.

Kazališna publika imat će priliku uživati u cirkuskim i akrobatskim performansima, te žonglerskim i imitacijskim nastupima i radionicama.  Oldtimer klub Turopolje će u Parku dr. Franje Tuđmana na Oldtimer showu izložiti brojne starinske automobile, od predratnih skupocjenih primjeraka do novijih oldtimera.

Uz to, za sve ljubitelje sedme umjetnosti, uživat će u Kinu u parku na otvorenom. U Parku dr. Franje Tuđmana prikazivat će se blockbusteri, animirani sinkronizirani filmovi i komedije. Projekcije su zakazane za 18 i 20 sati. Ulaz na sve programe je besplatan, a program sa satnicom pronađite ovdje. 

Nastavite čitati

Crna kronika

Vozio s promilima pa kod Velike Kosnice skrivio prometnu nesreću

Riječ je o 30-godišnjem muškarcu koji je imao 1,34 promila alkohola u krvi.

Objavljeno

na

Ukupno 16 prometnih prekršaja gorička policija utvrdila je kroz vikend akciju ‘Pojačan nadzor vozila i vozača’. Kako navode, ovoga puta najveću koncentraciju alkohola u krvi imao je 30-godišnji muškarac koji je ujedno sudjelovao u prometnoj nesreći na obilaznici kod Velike Kosnice.

Bilo je to u subotu 4. svibnja oko 6 sati ujutro.

– Muškarac se vozio istočnom obilaznicom i dolaskom do Velike Kosnice sudjelovao je kao počinitelj u prometnoj nesreći. Očevidom je utvrđeno da je vozio za vrijeme dok je u organizmu imao prisutnost alkohola u koncentraciji od 1,43 g/kg., što mu je umanjeno za dopuštenu pogrešku od 0,10 g/kg. Istom je privremeno oduzeta vozačka dozvola na rok od 12 sati i isključen je iz prometa te će mu naknadno biti uručen Prekršajni nalog – izvijestili su iz policije.

 

Nastavite čitati

HOTNEWS

Sve o prijevozu i parkiranju na AIRVG2024. za one koji su uspjeli osigurati ulaznice

Organizatori su se pobrinuli i za besplatan AIRVG2024 shuttle bus koji će voziti kružne linije po Velikoj Gorici.

Objavljeno

na

Svega par dana ostalo je do velikog zrakoplovnog spektakla koji će se odvijati u subotu 11. svibnja u našem gradu na terminalu stare Zračne luke. Besplatne ulaznice za Zrakoplovni dan i aeromiting AIRVG2024. planule su u svega dva sata. Zbog sigurnosnih mjera, broj ulaznica je bio ograničen, istaknuli su organizatori, a za one koji su uspjeli doći do svoje ulaznice, važno je znati nekoliko infromacija vezanih uz dolazak, prijevoz i parkiranje .

– Pozivamo posjetitelje da za dolazak na AIRVG2024 koriste javni prijevoz i uvedenu besplatnu autobusnu liniju iz Velike Gorice do terminala, a ukoliko dolazite automobilom da parkirate u označenim zonama slušajući upute redara. Ulaz na platformu AIRVG2024 moguć je samo uz prethodno osiguranu ulaznicu – ističu organizatori.

Posjetitelji iz Zagreba do Velike Gorice mogu doći ZET-ovim autobusnim linijama, a to su linija 268 koja kreće s Glavnog kolodvora i polazi svakih 15 minuta, a staje na ulazu u Veliku Goricu što je udaljeno 1 kilometar od terminala. Tu je i linija 290 koja kreće s Kvaternikoovg trga, a polazak je svakih 35 minuta. Linija prolazi kraj terminala.

Organizatori su se pobrinuli i za besplatan AIRVG2024 shuttle bus koji će voziti kružne linije po Velikoj Gorici s polascima svakih 15 minuta, sve od 11:30 do 18:30 sati, a zaustavlja se na označenim autobusnim stajalištima. Više doznajte ovdje. 

– Ukoliko dolazite vlastitim automobilom, upozoravamo da će servisna cesta između novog i starog terminala biti zatvorena, osim za javni prijevoz i zaposlenike. Za dolazak automobilom koristite isključivo ulaz od strane Velike Gorice! Parkiranje na označenim parkiralištima je besplatno. Molimo da pratite upute redara koji će vas uputiti na parkirano mjesto – dodaju organizatori. Više o rasporedu parkirališta kao i prometnoj regulaciji pogledajte ovdje. 

AIRVG2024 svoja vrata posjetiteljima otvara u 12 sati i traje do 18 sati. Za ulaz na platformu sa zrakoplovima potrebna je ulaznica. Letački program Hrvatskog ratnog zrakoplovstva počinje u 15 sati.

Nastavite čitati

Reporter 436 - 11.04.2024.

Facebook

Izdvojeno