Home Izdvojeno Miljenko Muršić: Raznolikost goveda na poštanskim markama

Miljenko Muršić: Raznolikost goveda na poštanskim markama

Donosimo zbirku marki našeg velikogoričana Miljenka Muršića koji je za nastupno predstavljanje odabrao motiv tura, po kojem je, prema uvriježenu mišljenju, Turopolje dobilo ime.

PODIJELITE

Na internetu sam pronašao da postoji samo jedna jedina marka s motivom tura. Radi se o francuskoj marki Aurochs, kako se veli tur na francuskom.( Ista je riječ i u engleskom, samo se malo drugačije čita.) I gle čuda – baš tu marku imam u svojoj skromnoj, ali čudesnoj zbirki!

Možda ima više marki s motivom tura, no ja sam samo tu jednu našao. Osim ako se tu ne računa i marka s motivom pećinske slikarije u Lascaux na kojoj je, slikariji, prikazan tur. Gle čuda, i tu marku imam u svojoj skromnoj zbirci.

Posljednji tur uginuo je u Poljskoj 1627. godine. Dugo se pretpostavljalo da je možda žubr (Bison bonasus, europski bizon, neki ga zovu i bjelovješka puša) nekakav preživjeli tur. Novija znanstvena istraživanja pokazala su da nije tako, iako važna povezanost postoji. Naime, žubr je – prema jednoj hipotezi zasnovanoj na DNK analizama – križanac između tura i europskog bizona. Reklo bi se da je žubr turovo izvanbračno dijete; stari Turopoljci nekad su ružno govorili: „faćuk“.

Od tura su nastale goveda, kojih je mali milijun različitih vrsta, stare vrste kao što su jak, zebu, afrički bivol, pa sve do naših Pisava i Šarulja ili preštimanih simentalki. Svijet divljih i domaćih goveda zanimljiv je i raznovrstan. Neke vrste su starije odnosno bliže su pragovedu turu. Među njima je i boškarin – istarsko govedo. (I opet gle čuda, i njega imam u svojoj skromnoj ali lijepoj zbirki)

Tko želi razumjeti marke, mora puno toga znati o značenjima motiva na njima, kao što preko njih puno nauči. Za našu temu tura postoje zbilja bezbrojni aspekti, a ja bih upozorio samo na jedan – kulturološki. U engleskoj wiki nalazimo natuknicu Cultural significance, dok na njemačkoj wiki imamo Der Auerochse in Mythologie und Kultur, a na ruskoj Тур в славянском фольклоре и обрядах. (Preporučam da pogledate, intrigantno je!)

U hrvatskoj wikici nema aluzije na kulturu, pa ću ja dati nekoliko neambicioznih opaski. Turopoljski pučki pisac Josip Kovačević objavio je zbirku priča „Posljednji tur“, s ilustracijama Mate Lovrića. Umjetnik Zlatko Odrčić, poznat po kreacijama nakita, napravio je niz skulpturica tura, a likovno duhovito viđenje dala je velikogrička akademska slikarica Andreja Robić; na svoju knjigu o povratu imovine POT-a pokojni Zdravko pl. Lučić stavio je šareni crtež Ivice Šiška. O turu opširno pišu Barica i Aleksandar Božić u monografiji „Magna silva Turopoljski lug“, a našlo bi se još toga. Eto do čega svega nas je dovela francuska marka!

Kako i heraldika spada u kulturu, valja spomenuti da se tur nalazi na grbovima države Rumunjske i Moldavije, pokrajine Mecklenburg u Njemačkoj, švicarskog kantona Uri, te na nizu poljskih, rumunjskih, litavski i drugih gradova.

Tur se nalazi i na grbu Grada Velike Gorice, a kako je tamo došao može se pročitati u zapisu „Imamo ga“ (u knjizi „Ne plači Velika Gorica“). Uz nju vašoj pažnji nudim hrpicu marki vezanih na ovaj ili onaj način uz tura: bilo da se radi o različitim vrstama ali sličnim životinjama (bizoni), bilo da se radi o njegovim faćukima (žubr), bilo o njegovim urednim potomcima – sva goveda potječu od tura. Sve su marke iz moje skromne ali štosne zbirke. Marki s motivom goveda ima vrlo mnogo, no vjerujem da je i ovaj mali, sasvim mali izbor iz moje skromne ali lijepe zbirke dovoljan impuls za gledanje, uživanje, razmišljanje, divljenje. Volio bih da uočite kako je svaka marka lijepa i uzbudljiva po sebi, a zajedno su dodatno zanimljiva priča.

Tko god ih pažljivije pogleda, shvatit će da su marke su kupka za oči i intelekt!

Miljenko Muršić