Čestitamo vam Dan državnosti, državni praznik koji obilježavamo u spomen na konstituiranje prvog demokratski izabranog višestranačkog hrvatskog parlamenta, Sabora, predstavničkog tijela građanki i građana i nositelja zakonodavne vlasti naše države, 30. svibnja 1990. godine.

Izabrani zastupnici tada su na konstituiranju novoga Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, kojem su nazočili i brojni gosti iz domovinske i iseljene Hrvatske i predstavnici vjerskih zajednica, izabrali za predsjednika Sabora Žarka Domljana, za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa, podsjećaju sa mrežnih stranica Hrvatskog sabora.

Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske Franjo Tuđman.

Tuđman je u tom prvom govoru pred novoizabranim zastupnicima naglasio kako ‘konstituiranje prvog višestranačkog Sabora predstavlja prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji’, podsjećaju arhivski zapisi.

Hrvatski branitelji, ali i brojni civili koji su na oltar Domovine položili svoje živote, omogućili su svima nama, građankama i građanima Republike Hrvatske, da danas s ponosom slavimo Dan državnosti Republike Hrvatske.

U našim ste mislima i molitvama – dok nam živo srce bije!

Koliko se diljem svijeta cijeni naša zemlja, ali i velika žrtva koju su podnijeli svi patrioti kojima ostaje naša vječna zahvala i duboko poštovanje, ali i svi prognanici i svi oni koji su ostali bez svojih najmilijih, pokazao je i Google, najpopularnija Internet tražilica, koji je na svoju početnu stranicu stavio čestitku za jedna od najvećih nacionalnih praznika Lijepe naše!

 

 

Video: Digital VHS Archive/YouTube

Naslovna fotografija: Konstituirajuća sjednica Sabora, 30. svibnja, 1990. godine/ Neda Orsolić/ arhiva Matica hrvatska

Hrvatska demokratska zajednica na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem u Hotelu Garden Hill u Velikoj Gorici predstavila je svoje kandidate za izbor u Europski parlament. Ciljevi zacrtani u programu pod nazivom „Hrvatska snažna i važna“ naglašavaju ciljano jačanje gospodarstva kao ključne stavke od interesa svih građana. – Danas je u Hrvatskoj zaposleno milijun i 720 tisuća ljudi, a broj nezaposlenih manji je od 89 tisuća, što znači da na 20 zaposlenih ide jedan nezaposleni, što je najoptimističniji omjer do sada. Prosječna plaća u dva dosadašnja mandata u porastu je za 577 eura. – istaknuo je premijer i nositelj liste za EU parlament.

Na HDZ-ovoj listi broj 5 za EU parlament je 12 kandidata, a interese Hrvatske u Europskoj uniji u novom mandatu žele zastupati potpredsjednica Europske komisije i potpredsjednica Europske pučke stranke Dubravka Šuica, predsjednik Kluba EPP-a u okviru Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Davor Ivo Stier, aktualni zastupnik i voditelj HDZ-ove delegacije u EP-u Karlo Ressler, aktualna ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, potpredsjednica Kluba EPP-a u EP-u i predstavnica HDZ-a BiH Željana Zovko, aktualni zastupnici u EP-u Sunčana Glavak i Tomislav Sokol, bivši ministar regionalnog razvoja i fondova EU Marko Pavić, tajnik županijske organizacije HDZ-a u Splitskoj-dalmatinskoj županiji Ante Mihanović, župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić te bivša europarlamentarka Marijana Petir.

Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar, kao domaćin predstavljanja, naglasio je važnost odaziva na EU izbore, kao i na parlamentarne ali i lokalne izbore za godinu dana. Ujedno je podsjetio prisutne da je premijer uz građane bio kada im je bilo najteže, prilikom velikih poplava prije 12 godina, a prošle godine osigurao je više od 10 milijuna eura za nasipe.

Dubravka Šuica podsjetila je da je na prijedlog premijera Andreja Plenkovića i uz potporu Ursule von der Leyen demografija dobila vlastiti resor u Europskoj komisiji, a čast da ga vodi pripala je upravo Hrvatskoj. Program i viziju HDZ-ovih kandidata došao je podržati Željko Turk, predsjednik Županijske organizacije HDZ-a Zagrebačke županije i gradonačelnik Zaprešića, koji je u svojem obraćanju istaknuo činjenicu da je uz pomoć Vlade u Zagrebačku županiju uloženo više od milijardu eura za brojne projekte.

Podsjećamo da će se na europskim izborima 2024. izabrati 720 zastupnika, od čega će njih 12 biti iz Hrvatske. Europski izbori se u Hrvatskoj održavaju 9. lipnja.

Nakon što su odradili Aktualni sat, velikogorički gradski vijećnici okrenuli su se Dnevnom redu 16. sjednice Vijeća, na kojem se našlo 14 točaka. Za početak, svečanu prisegu položila je nova vijećnica Valentina Dorotić, koja dolazi iz redova MOST-a, a u toj ulozi je zamijenila Karmen Rak, koji je stavila mandat u mirovanje iz osobnih razloga.

Među nekoliko izvješća koja su podnesena, posebnu pozornost privuklo je Izvješće o radu gradonačelnika za drugu polovicu prošle godine, koje je podnio, naravno, gradonačelnik Krešimir Ačkar.

– Velika Gorica ubrzano raste, doseljava se sve više stanovnika, u toj kategoriji smo prvi u Hrvatskoj, a mi se možemo pohvaliti da isplaćujemo najveće usksnice i božićnice našim najugroženijim sugrađanima. Uskoro ćemo imati doma za starije, sva naša djeca upisana su u vrtiće, a ističemo se i po sigurnosti života u gradu. Ukupno gledajući, Velika Gorica postaje jedan od najpoželjnijih gradova za život. Nikad u povijesti nije bilo toliko ulaganja, kako od strane Grada, tako i od strane Vlade RH i EU fondova, što smo iskoristili za dovođenje u naš grad projekata kao što su Centar za starije, Interpretacijski centar Muzeja Turopolja, kamp HNS-a, zeleni projekti, povećanje plaća… – nabrajao je gradonačelnik.

Vijećnik SDP-a Ivo Jelušić replicirao je primjedbom kako “čestita gradonačelniku na saborskome mandatu, ali se i nada da će u punom kapacitetu raditi za grad, bez obzira na ulogu saborskog zastupnika”. MOST-ov Damir Slojšek poželio je više ulaganja u sportsku infrastrukturu i prometnu sigurnost, kao i konkretnije izvještaje o kaznama za odlaganje otpada i o urbanističkim planovima, a stigle su i kritike kako “u izvješću stoje i stvari koje još nisu realizirane”.

Na glasovanje je išao i izvještaj o izvršenju proračuna za 2024. godinu, pri čemu je pročelnica Žaneta Štefančić istaknula kako je ostvareno 88,6 posto prihoda iz godišnjeg plana, a da su rashodi na razini 93,6 posto, što znači da je proračunska godina završena s manjkom od 372.406 eura.

– S prijenosom iz prethodnih godina, to čini ukupan manjak od sedam milijuna eura. Uz to, od 2020. do 2023. ugovoreno je 24,7 milijuna eura sredstava iz EU fondova, od čega je do kraja prošle godine uplaćeno 11 milijuna – dodala je pročelnica.

Nakon što je prihvaćen godišnji izvještaj, prihvaćena su izvješća o radu VG Čistoće i Savjeta mladih, a donesena je i odluka o osnivanju nove gospodarske zone Kušanec-istok, veličine 51,62 hektara, i to jednoglasno.

Bez ijednoga glasa protiv prihvaćena je i odluka o osnivanju Dana hrvatskih branitelja Grada Velike Gorice, koji će se obilježavati 10. svibnja, a bit će postavljena i bista Jadranku Cumbaju u parku koji nosi njegovo ime.

Kako je počeo aktualni sat, temom Aglomeracije, tako je i završila ova sjednica Vijeća. Direktor VG Vodoopskrbe Krunoslav Višić istaknuo je kako je financijska realizacija projekta na cjelinama A1, A2 i A3 do 30. travnja nešto više od 62 milijuna eura, a u razdoblju pred nama u planu je obavljanje tehničkih pregleda za završene dijelove sustava kako bi se mogla izdati uporabna dozvola.

Posljednjeg utorka u svibnju okupili su se velikogorički gradski vijećnici na 16. sjednici ovog saziva Vijeća. Po dobrom starom običaju, druženje u gradskoj vijećnici počelo je aktualnim satom, na kojem su otvorena brojna pitanja, počevši od aglomeracije, odnosno pitanjem MOST-ova vijećnika Damira Slojšeka o situaciji s pročistačem otpadnih voda, budući da su prošla gotovo četiri mjeseca od otvaranja ponuda iz natječanja za projektiranje i rekonstrukciju istog.

– Sve četiri pristigle ponude premašile su predviđena sredstva i potrebno je omogućiti sufinanciranje projekta. Odluka o odabiru je spremna, čekaju se odobrenja Hrvatskih voda i ministarstva – odgovorio je direktor Vodoopskrbe Krunoslav Višić.

Raspravljalo se i o prometnicama, odnosno o križanju Fabijančićeve i Kovačićeve, o Ulici 153. brigade, o kamerama na prometnicama… Pročelnik Dubravko Katulić kazao je kako će se “i dalje komunicirati s policijom po pitanju nabavke kamera, budući da su dosadašnja iskustva jako pozitivna.

Sljedeća pitanja odnosila su se i na komunalni otpad, na njegovo odvajanje i na spriječavanje nastajanja ilegalnih deponija, što je dijelom spriječeno uređenjem biciklistično-pješačke staze prema Čiču, a SDP-ova vijećnika Ozrena Robića zanimalo je kako će se iskoristiti prostor na kojem je posljednjih desetljeća bila ZET-ova garaža.

– Nismo još razradili ideju što će na toj lokaciji točno biti, ali znamo da ona neće biti na prodaju, nego će ostati u vlasništvu grada. Pozivam sve naše sugrađane da nam predlažu kako najbolje iskoristiti taj prostor – rekao je gradonačelnik Ačkar.

Govorilo se i o Poduzetničkom inkubatoru, o izborima novih ravnatelja u nekim velikogoričkim vrtićima, ali i o najavljenoj dnevnoj bolnici, odnosno o rokovima za njezinu izgradnju. Gradonačelnik je odgovorio kako će se formirati radna skupina, kako će u dnevnoj bolnici biti ambulanta za dijagnostiku i kako će se protezati na 45 tisuća kvadratnih metara, dok je dogradonačelnik Karas govorio o kapitalnim projektima u Kurilovcu, uključujući i završetak radova na novom reciklažnom dvorištu.

– Još treba napraviti ogradu na rampi, a zidovi rampe bit će oslikani edukativnim muralnima. U tijeku je izrada projekta zaštite urbane šume koja dijeli dvorište od kuća u susjedstvu – kazao je Karas.

Škola u Kurilovcu, ponovio je još jedanput, trebala bi započeti s radom tijekom 2026. godine, imat će 24 razredna i četiri manja odjeljenja za oko 800 učenika.

Govora je bilo i o ozelenjivanju Velike Gorice, pri čemu je istaknuto da je ove godine posađeno više od 500 stabala, a raspisivat će se i natječaji za nove gradske vrtove, budući da interesa građana itekako ima.

Mjesec dana nakon održanih parlamentarnih izbora, te šest dana nakon što je predsjednik RH, Zoran Milanović, dao mandat za sastavljanje nove hrvatske Vlade predsjedniku HDZ-a, Andreju Plenkoviću, koji mu je donio 78 potpisa potpore, na zagrebačkom Gornjem gradu, Trgu svetog Marka, održava se konstituirajuća sjednica 11. saziva Hrvatskog sabora. Iako je prvu sjednicu Sabora sazvao predsjednik RH, na istoj se nije pojavio, kao ni prije četiri godine, dok su konstituirajućoj sjednici nazočni bivši predsjednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović, te bivša Predsjednica RH, Kolinda Grabar-Kitarović.

Gordan Jandroković (HDZ) je sa 144 glasa za i 6 protiv po treći put izabran za predsjednika Sabora. Kao novi/stari predsjednik hrvatskog parlamenta, Jandroković je i otvorio konstituirajuću sjednicu Sabora, čestitao novoizabranim zastupnicima na izboru, pozdravio predsjednika dosadašnje i mandatara nove Vlade, Plenkovića, predsjednika Ustavnog suda, Miroslava Šeparovića, predsjednika Vrhovnog suda, Radovana Dobronića, te bivše predsjednike i predsjednicu.

U svom je pozdravnom govoru, između ostalog, naglasio kako živimo u ‘vrlo opasnom povijesnom razdoblju’.

– Rat bjesni u Ukrajini i na Bliskom Istoku. Ne možemo pobjeći niti od činjenice da je i naše neposredno susjedstvo potencijalni izvor novih nestabilnosti. Paralelno, promatramo porast populizma, radikalnih i ekstremističkih politika koje naše demokracije nagrizaju iznutra. I jučerašnji šokantni atentat na slovačkoga premijera Roberta Fica vrlo zorno pokazuje koliko malo nas ponekad dijeli od verbalnog do fizičkog ili oružanog nasilja. Najsnažnije osuđujemo taj grozni čin, a gospodinu Ficu želimo što brži oporavak. Izrazito ozbiljna prijetnja institucijama u demokratskim europskim državama su i kibernetički napadi koje sponzoriraju pojedine države ili određene zainteresirane skupine. Takve nas prijetnje sve pozivaju na dodatni oprez, jer mogu bitno utjecati na naše demokratske procese. Isto tako, moramo imati u vidu i potencijalne zlouporabe i negativne posljedice ubrzanog razvoja umjetne inteligencije. I na kraju, posebno naglašavam izazove koje sa sobom nose ilegalne migracije. To je slika svijeta u kojem danas živimo. Istovremeno, unatoč svemu što sam upravo naveo, neupitna je činjenica da je Hrvatska stabilna, sigurna i prosperitetna država – rekao je, među ostalim, novi/stari predsjednik Hrvatskog sabora, Gordan Jandroković, moglo se čuti u prijenosu uživo na HTV-u.

Od ukupno 151 zastupnika, HDZ s partnerima ima 61, SDP s partnerima 42, Domovinski pokret 14, Most 11, Možemo 10, IDS i Nezavisna platforma sjever po dva zastupnika, Fokus jednog, a u ovom sazivu Sabora sjedit će i osam zastupnika nacionalnih manjina.

Velikogorički gradonačelnik, Krešimir Ačkar, u svom je pozdravnom govoru kolegama zastupnicima i hrvatskoj javnosti poručio.

– Uistinu je velika čast prisegnuti ponovno u Hrvatskome saboru, te biti dio 11. saziva Hrvatskog sabora! Želim još jednom zahvaliti svima koji su mi ukazali veliko povjerenje kako bi u Hrvatskom saboru nastavio raditi na brojnim projektima i unapređenju života svih nas – rekao je gradonačelnik Grada Velike Gorice i zastupnik s liste HDZ-a  u Hrvatskom saboru, Krešimir Ačkar.

Osim predsjednika, zastupnici Hrvatskog sabor bi na prvoj sjednici trebali izabrati i pet potpredsjednika, dok dva potpredsjednička mjesta pripadaju oporbi. Ukupno je 35 novoizabranih saborskih zastupnika dalo ostavku ili stavilo mandat u mirovanje zbog obnašanja dužnosti koje su nespojive sa zastupničkom dužnošću, pa će u novom sazivu hrvatskog parlamenta biti njihove zamjene, izvijestilo je u srijedu saborsko Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP).

 

Naslovna fotografija: 6.05.2024., Zagreb/Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu/ Robert Anic/PIXSELL