Povežite se s nama

Gospodarstvo

Važnost recikliranja – čuvajmo našu prirodu

Objavljeno

na

U današnjem, suvremenom svijetu, kojeg karakterizira neprestani razvoj gospodarstva, tehnologije i novih proizvoda, dogodio se porast životnog standarda i potrošnje, a time se povećala količina i raznovrsnost otpada. Postali smo ovisni o materijalnim, opipljivim stvarima koje nam olakšavaju svakodnevni život. Čim nam te iste stvari postanu nepotrebne, lako ih se odričemo, zamjenjujemo novima, te nažalost, većina njih završava odbačene u prirodu kao otpad. Upravo takvim neodgovornim ponašanjem ugrožavamo naš okoliš. Najčešće nismo ni svjesni koliko se vrijednih sirovina skriva u odbačenom otpadu. Moramo postati svjesni važnosti ograničenih prirodnih resursa. Nije dovoljno o tome samo čitati, razmišljati već i djelovati. Stoga, nastojmo smanjiti nepotrebnu potrošnju te time spriječimo nastanak novog otpada, što je ujedno i najvažniji korak, ponovno iskoristimo svaki predmet koji se može iskoristiti i na kraju reciklirajmo ono što ostaje kao otpad.

ZAŠTO JE VAŽNO RECIKLIRANJE?

Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, recikliranje je svaki postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog materijala, kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za zatrpavanje. Podrazumijeva postupak pretvaranja otpadnih materijala koji nam više nisu od koristi u nove materijale za izradu istih ili sličnih novih proizvoda. Drugim riječima, recikliranje je sve ono što se može ponovno iskoristiti, a da se ne baci. Da bi se većina otpadnih sirovina i materijala moglo ponovno iskoristiti, najvažnije je odvojiti i razvrstati otpad prema vrsti.

Recikliranje:
* štedi ograničene prirodne resurse
* štedi energiju
* pomaže u zaštiti okoliša
* smanjuje količinu otpada na odlagalištu
* štedi novac i otvaraju se nova radna mjesta

RECIKLIRANJE U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU

Recikliranje počinje kod kuće i jedna je od najjednostavnijih stvari koju možemo učiniti, a da ima pozitivan utjecaj na okoliš. Potrebno ga je provoditi svakodnevno jer se gotovo sve što koristimo može reciklirati: papir i karton, plastika, metal, staklo, aluminij…, odnosno više od 2/3 kućnog otpada možemo odvojiti i ponovno iskoristiti te na taj način smanjiti količine otpada na odlagalištu, dobiti nove proizvode uz manji utrošak vode, energije i materijala, ali i spriječiti emisije stakleničkih plinova koji uzrokuju globalno zagrijavanje.

Nekoliko korisnih savjeta:
* razmislite prije same kupnje – je li Vam taj proizvod zaista potreban
* prije svega, kupujte reciklirane proizvode u što većoj mjeri i samo ono što ćete stvarno koristiti
* proizvod koji više ne koristite – ne bacajte; poklonite ga ili prenamijenite
* birajte proizvode sa što manje ambalaže
* izbjegavajte kupovinu jednokratnih proizvoda kao i pojedinačno pakirane proizvode
* printajte obostrano, štedite papir
* koristite punjive baterije
* plastične vrećice zamijenite platnenim, a plastične boce zamijenite staklenim
* pravljenje komposta od organskih ostataka

NAJVAŽNIJE JE PRAVILNO RAZVRSTAVANJE OTPADA

Pravilno razvrstavanje otpada je najvažniji korak u procesu recikliranja. Počinje već „na kućnom pragu“ odvajajući otpad koji se može reciklirati od ostalog otpada i odlažući ga u za to predviđene spremnike. Na taj način olakšava se kasnija obrada otpada te sprečava stvaranje novog otpada.

Odvojeno sakupljanje otpada na javnim površinama u Gradu Velikoj Gorici odvija se putem “zelenih otoka”, odnosno putem 360 spremnika koji se koriste za sakupljanje iskoristivih vrsta otpada: papira, stakla, plastike i metala te tekstila. Od navedenog broja spremnika, 30 ih je podzemnog tipa, raspoređeno na deset lokacija.

Osim “zelenih otoka”, građani mogu tijekom cijele godine, radnim danima i subotom, na navedenim reciklažnim dvorištima, koja su namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada i onih komponenti otpada koje se ne skupljaju po naseljima putem spremnika, besplatno odložiti glomazni otpad i ostale iskoristive vrste otpada poput papira i kartona, plastike, stakla, problematičnog otpada, baterije i akumulatore, odnosno ukupno oko 30 različitih vrsta otpada.

U naseljima i četvrtima koje nisu u blizini reciklažnih dvorišta, svaki građanin Grada Velike Gorice u svome naselju može odložiti i sortirati otpad putem mobilnog reciklažnog dvorišta koji se na unaprijed određenoj lokaciji zadržava po dva dana. Radi se o kontejneru većih dimenzija u kojem se nalaze spremnici u koje građani mogu besplatno odložiti različite vrste korisnog i problematičnog otpada. Također, krupni, glomazni otpad kojeg zbog volumena i/ili mase nije prikladno prikupljati putem spremnika za komunalni otpad, građani mogu odložiti u reciklažnim dvorištima ili putem kontejnera koji se nalazi uglavnom na istim lokacijama kao i mobilno reciklažno dvorište.

Sve informacije o rasporedu “zelenih otoka”, radu reciklažnih dvorišta, kao i raspored odvoza glomaznog otpada i lokacije postave mobilnog reciklažnog dvorišta korisnici mogu pronaći na službenoj web stranici VG Čistoće www.vgcistoca.hr.

Počnimo s reciklažom od sebe, svaki dan. Kod kuće, na poslu i u svim aktivnostima koje radimo jer problem otpada neće se riješiti sam od sebe. Naglasak je na mijenjaju naših potrošačkih navika: kupujmo proizvode s povratnom ambalažom, onom koja se može ponovno upotrijebiti ili reciklirati. Recikliranjem štedimo i čuvamo prirodne resurse i smanjujemo količinu otpada koja se vraća u prirodu. Bez odvojenog sakupljanja otpada i recikliranja neodrživ je sustav gospodarenja otpadom.

JESTE LI ZNALI?

* jedna reciklirana boca čuva dovoljno energije za tri sata rada žarulje
* jedna reciklirana limenka uštedi dovoljno energije za dva sata rada televizora
* jedna reciklirana staklena boca uštedi dovoljno energije za 25 minuta rada računala
* jedan kilogram recikliranog papira znači četiri kilograma manje stakleničkih plinova u atmosferi
* reciklažom jedne tone papira sačuva se 17 stabala

 

Gospodarstvo

Gradsko stambeno gospodarstvo VG – partner u stvaranju sigurnijeg, ugodnijeg i kvalitetnijeg životnog okruženja

Imaju više od 200 zadovoljnih predstavnika suvlasnika.

Objavljeno

na

Od svojih skromnih početaka 1997. godine, GSG VG je postao sinonim za kvalitetu i pouzdanost u upravljanju stambeno-poslovnim jedinicama u Velikoj Gorici.

– Kroz predan rad i neprestano usavršavanje, izgradili smo čvrste temelje povjerenja s više od 200 zadovoljnih predstavnika suvlasnika, postavši tako stabilan izbor za sve koji traže stručno upravljanje svojim stambenim prostorima – ističu iz goričkog GSG-a.

GSG se bavi od svakodnevnog održavanja do strateškog planiranja dugoročnih poboljšanja, s naglaskom na transparentnost i efikasnu komunikaciju. Ističu kako je povjerenje koje su izgradili sa suvlasnicima temelj uspjeha i motivacija za kontinuirani rast.

– Posebno smo ponosni na našu ulogu u energetskoj obnovi višestambenih zgrada, važnom koraku prema održivoj i energetski učinkovitijoj budućnosti. U iščekivanju smo objave novog Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova višestambenih zgrada“, koji je najavljen za prvi kvartal 2024. godine. U tom kontekstu, predano ćemo raditi na apliciranju što većeg broja zgrada nastavljajući tako s našim trudom za poboljšanje učinkovitosti i energetske efikasnosti stambenih objekata pod našom upravom – dodaju te poručuju kako su više od upravitelja zgrada.

– Mi smo partneri u stvaranju sigurnijeg, ugodnijeg i kvalitetnijeg životnog okruženja stoga pozivamo sve suvlasnike koji traže pouzdanog partnera u upravljanju svojim prostorima da nam se pridruže. Zajedno možemo postići više, osigurati bolju budućnost za naše zgrade i izgraditi zajednicu u kojoj je zadovoljstvo živjeti – pozivaju iz Gradskog stambenog gospodarstva Velika Gorica.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

INFOGRAFIKA Bogatija uskrsna košarica 395, a skromnija 116 eura

Potrošnja ukupnog obiteljskog budžeta na hranu iznosi gotovo 26 posto, a kod siromašnijih obitelji udio je viši od 40 posto.

Objavljeno

na

Ovogodišnja bogatija uskrsna košarica skuplja je za čak 21 posto, te iznosi 395,55 eura, srednja košarica porasla je za 17 posto, pa je sada 237,47 eura, dok je skromna košarica skuplja za 16,31 posto i iznosi 116,60 eura. Potrošnja ukupnog obiteljskog budžeta na hranu iznosi gotovo 26 posto, a kod siromašnijih obitelji udio je i više od 40 posto.

Infografika ovogodišnje Uskrsne košarice/ Foto: Stjepan Banović /PIXSELL

Podaci su to s ovogodišnje konferencije za medije sindikata s tradicionalnom temom – cijene uskrsne košarice, odnosno sve one hrane i popratnih proizvoda koji se nađu na blagdanskom stolu za Uskrs.

Najskromnija košarica i prepuna ustupaka iznosi 116 eura i 60 centi. Lani je bila 100 eura i 25 centi. Ta najsiromašnija je poskupjela za 16, 31 posto. Nemojmo zaboraviti da si dobar dio građana neće moći čak ni nju priuštiti – rekao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske.

Ističe kako je činjenica kako cijene i dalje rastu, inflacija usporava, ali ne pada i posebno su cijene hrane izuzetno visoke. Posebno su zabrinjavajuće podivljale cijene pekarskih proizvoda.

– U Europi je došlo do smirivanja i pada cijena hrane, a u Hrvatskoj te cijene i dalje neprestano rastu. Građani su me molili da posebno napomenem divljanje cijena kad je riječ o pekarskim proizvodima,  kruhu, pecivima i slično. Već dulje razdoblje stagniraju cijene brašna, plina i struje. Stagnira praktički sve ono što su ulazni troškovi, a cijene pekarskih proizvoda su otišle u nebo. Danas jedan slanac košta koliko i cijeli kruh prije nego je uveden euro. Očito je da ovdje ta pohlepa ne daje nikakvog kraja – poručio je Sever.

 

Naslovna fotografija: Tradicionalna uskrsna košarica/Emica Elvedji/PIXSELL

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Što kažete – otkrivaju li poslodavci već iznosom plaće u oglasu da radije biraju strane od domaćih radnika?

Grad Zagreb je pri vrhu ljestvice županija po pitanju traženja mišljenja za dozvole boravka i rad stranih radnika, dok se Zagrebačka županija nalazi na zadnjem mjestu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Povećani broj stranih radnika iz trećih zemalja, koji kod nas najčešće dolaze iz Nepala i Indije, vidljiv je gotovo na dnevnoj bazi, pogotovo u susjednom nam Zagrebu. Osim u graditeljstvu i turizmu, nemali ih broj radi i u sektorima dostave, trgovine, ugostiteljstvu..Činjenice govore da se broj stranih radnika u samo dvije godine – utrostručio.

Svjesni smo i toga da je hrvatsko tržište rada vapilo za stranim radnicima, zbog velikog iseljavanja domaćeg stanovništva. Čini se kako je čitava naša povijest kroz generacije obilježena odlaskom naših radnika u inozemstvo. Uz brojne razloge iseljavanja domaćih radnika zasigurno nije pomogao, a ni danas ne pomaže, stav nekih poslodavaca kako radnika ne treba puno platiti jer ‘naći će se već netko s burze’, a danas možemo tom stavu dodati i ‘bude Nepalac/Indijac…sigurno radio’. Pa, možda i za manju plaću.

Foto: Ilustrativna/ Najveći broj stranaca radi u građevinskom sektoru/ Lovro Domitrović, Pixsell

Može li se već po ponudi plaće u oglasu za posao vidjeti kako pojedini poslodavci potiču takav intenzivan priljev i zapošljavanje stranih radnika, pa čak i u zanimanjima koja nisu deficitarna? 

Upravo je tu temu potaknuo jedan natječaj za posao pizza majstora, a uvjet je bio završena srednja škola i dvije godine radnog iskustva. No, žustru polemiku na društvenim mrežama izazvala je ponuđena mjesečna plaća, koja je iznosila zakonom propisani minimalac, 840 eura bruto  – oko 680 eura neto, prenosi danica.hr.

Iz aviona se vidi za koga je taj natječaj pisan… Za strane radnike, naravno – kratki je sažetak mišljenja većine komentatora.

Foto: Ilustrativna/Gužve kod izdavanja dozvola za boravak i rad stranim radnicima/Tomislav Miletić, Pixsell 

Potaknuti pričom, istražili su plaće za istovjetni posao uz iste tražene uvjete u oglasima nekih drugih poslodavaca, ali samo s kontinenta, jer su iznosi s morskog područja zbog sezonskih poslova – neusporedivi. Tako su u jednom karlovačkom restoranu doznali kako je ponuđena početna netu plaća između 1500 i 1600 eura mjesečno, a pekarnica iz mjesta kod Varaždina, koja također traži osobu za pripremu pizza sa srednjom strukom i čak godinom manje radnog iskustva, nudi neto plaću između 1300 i 1400 eura mjesečno.

Dodajmo ovome, kako je tijekom 2023.godine najviše pozitivnih mišljenja, odnosno dozvola za boravak i rad stranih radnika izdano je za Grad Zagreb. I prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) za prva dva mjeseca 2024.godine, Grad Zagreb pri vrhu ljestvice županija po pitanju traženja Mišljenja za dozvolu za boravak i rad stranih radnika, dok se Zagrebačka županija nalazi na zadnjem mjestu.

Foto: Sandra Šimunovic / Pixsell

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Saša i njegov Bike Craft: Ljubav, mehanika, sjaj u očima i – podrška vašem biciklu!

U radnji s dušom, smještenoj na ulasku u Ulicu Nikole Šopa, Saša Lisec te dočekuje sa širokim osmijehom, naramkom korisnih savjeta i vještinama koje izazivaju reakcije kao što su „Isuse, pa ovo je novi bicikl“… A sve je počelo kad je jedan volan zamijenio drugim

Objavljeno

na

Objavio/la

Tamo gdje svakoga dana prozuji gomila automobila, odmah preko puta velikog parkirališta trgovačkog centra Spar, na adresi Nikole Šopa broj 3, svoj dom pronašli su – bicikli! Točnije, dvokotačni ljubimci na toj su adresi pronašli mjesto gdje će dobiti servis, ali i njegu, po jednu dozu ljubavi, nježnosti, topline…

Sve to smješteno je u nekoliko desetaka kvadrata simpatičnog prostora, na čijim vratima stoji natpis “Bike Craft: Servis i njega bicikala”, a odmah iza tih vrata dočekat će te nasmiješeno lice glavnog i odgovornog u ovoj priči. Saša Lisec pokrenuo je posao u ljeto prošle godine, a ovih dana, zajedno s proljetnim temperaturama, krenula je i gužva u njegovoj radnji.

– Ovo je sezonski posao, počinje baš u ovo doba, u ožujku, a traje sve tamo do listopada – objašnjava nam Saša za početak druženja u mjestu na kojem se najbolje osjeća.

U nekim prošlim vremenima Goričani su ga možda znali kao jednog od organizatora Tour de Tura, instruktora u autoškoli, bio je nakon toga i profesionalni vozač, proputovao gotovo cijelu Europu, pa onda odlučio jedan volan zamijeniti drugim. Zapravo, odlučio se vratiti volanu bicikla, za kojim je proveo djetinjstvo, jureći po Gorici na svom BMX-u.

– Rekreativno sam trenirao boks i biciklizmom sam se počeo baviti kao nadopunom za boksačke treninge, da bi si pojačao kardiovaskularni sustav znajući da je biciklizam izvrstan za jačanje srca, krvnih žila i pluća. Kroz neko vrijeme, shvatio sam tu ljepotu slobode kretanja. Puno toga obiđeš, a još se i super osjećaš nakon što završi trening, kad udare dopamin i endorfin. I tako je krenulo… – vraća se Saša na početak svoje biciklističke avanture koja traje.

I nije se zaustavio samo na vožnji, jer brzo su se tu uključili i neki drugi afiniteti.

– Kako sam oduvijek volio šarafiti, počeo sam servise na svom biciklu raditi sam, a vrlo brzo su mi i frendovi počeli dovoziti svoje bicikle. Kroz sve to počeli su me zanimati svi ti industrijski standardi, pogotovo kod starih “specijalki”, u koje sam se zaljubio. U svemu tome jako mi je zanimljiva i važna povijest, način na koji je tehnologija napredovala, pa sam kupio alate i počeo restaurirati stare “specke”. Tu je krenuo prvi ozbiljan posao, krenulo se i nešto dodatno za kruh zarađivati – prepričava Lisec.

Kako su prijatelji polako počeli dovoziti i nove bicikle, Saša je učio nove standarde, kupovao nove alate…

– To radim i danas, i to konstantno. Ulažem u znanje, ali i u alate. S biciklima vam je isto kao u auto industriji. Svaki proizvođač štiti sebe, zbog “after salea”, odnosno post prodaje, pa svatko izmišlja vlastite standarde, tako da je tu jako puno specifičnih detalja na svakom biciklu – objašnjava Saša, koji nije baš odmah odlučio sam krenuti u biznis.

Umjesto toga, krenuo je drugim putem. Prošao je kroz nekoliko servisa za bicikle kao djelatnik, učio i od starog Fumića u Vlaškoj, u kultnoj radnji nekadašnjeg biciklističkog olimpijca, upoznao se sa svim fazama poslovanja, koračao prema odluci koja je realizirana u lipnju prošle godine.

– Na svakom od tih poslova nešto sam naučio. Kod majstora Fumića sam dobio uvid u pravo pravcato obrništvo, u sljedećoj firmi bavio sam se i marketingom, u onoj sljedećoj radio kao servisni savjetnik, pa kroz to skužio psihologiju biciklista, shvatio da ljudi vole svoj bicikl i da vole znati što se događa s njihovim biciklom, zašto je došlo do nekoga kvara i kako smo ga riješili – priča Lisec i nastavlja:

– Promatrajući sve skupa, vidio sam da u bike shopovima često dolazi do hoh pristupa klijentu nakon nekakvog pitanja, u smislu “pa kako ti to ne znaš..” A meni je logično da ne znamo svi sve. Ti si tu da prodaš svoju uslugu, da prodaš rješenje njegova problema. Pa zato i postojiš! Imajući to na umu, poželio sam otvoriti nešto svoje.

Poželio i otvorio. Baš onako kako je htio. Odradio je još i školovanje na Institutu za menadžment, smjestio se u malen, ali izrazito ugodan prostor i stvari postavio na svoj način.

– Zašto se “Bike Craft” tako zove? Po meni, to sugerira obrtništvo, artizanstvo, prirodan pristup radu. Zašto servis i njega bicikala? Time sam želio implicirati da volim bicikle, da volim ljudima rješavati probleme, a najviše volim reakciju klijenta kad dođe po bicikl i kaže “Isuse, što je ovo, novi bicikl?!” E, to volim!

Iako je bio prisutan tijekom cijelog razgovora, tu se negdje sjaj u očima još malo pojačao.

– Znate kako moderne mehaničare zezaju da su monteri, da na novim autima dijelove ne popravljaju nego mijenjaju? E, tako i je i u biciklizmu, dosta toga ne da se popravljati. I baš zato ja guštam u tim starim biciklima, jer oni daju važnost cerebralnoj aktivnosti. Ja moram upregnuti mozak da bi otkrio odnose snaga, osi, da bi shvatio gdje je problem i pronašao rješenje – strastveno opisuje Saša i nastavlja:

– Da ne bude zabune, volim ja i nove bicikle, tu isto guštam. Pa nema ništa ljepše od toga kad ti netko dođe s biciklom od deset tisuća eura, koji gore ima pogonsku grupu Campagnolo…

Campagnolo je, objasnio nam je i to, najstariji proizvođač komponenti za bicikle, prvenstveno kotača, mjenjača, pogonskih sklopova i kočnica. Otišli smo tom prilikom i u povijest, doznali ponešto o Tulliju Campagnolu, instituciji biciklizma i biciklističke industrije, a onda se ipak vratili u sadašnjost. U mjesec ožujak godine 2024., na početak nove biciklističke sezone.

– Otkad sam otvorio, uspio sam se dobro pozicionirati, barem za prvu godinu. Sad kad je opet granulo sunce, vidim da ima rezultata i od usmene predaje, i od ulaganja u marketing. Uložio sam u stranicu, u komunikaciju na društvenim mrežama, a u to ću i dalje ulagati. Uostalom, u marketingu kažu da si “od uložena dva dolara jedan sigurno bacio u vjetar, samo ne znaš koji”. To je strahovito bitno, jer ne znaš iz koje uličice će ti netko doći – kaže Saša i nastavlja:

– Ne stajem samo na ulaganju u edukaciju i alate. Naime, Bike Craft priča nije interesantna samo korisnicima, nego i proizvođačima. Da, oduvijek sam volio podržavati lokalnu proizvodnju, pa sam tako sad u razgovorima s dvije domaće firme koje se bave proizvodnjom bicikala i sportske opreme; Batronik Technology iz Lomnice, koja proizvodi baterije, gotove setove za nadogradnju bicikala u električne i same bicikle, te Chelichana iz Karlovca, koja se bavi proizvodnjom “custom” bicikala od titana i egzotičnih legura čelika. Uskoro će potencijalni kupac u Bike Craftu moći napraviti “bike fitting” i naručiti si bicikl po vlastitim preferencama, odnosno specifikacijama. Radim i na tome da u ponudi imam Seasucker Bike Racks, krovne nosače bicikala specifične po svojoj ekstra brzoj i ekstra lakoj montaži i demontaži.

Terminologija je to koju će bolje razumjeti biciklisti nego oni koji će to tek postati, ali razlike zapravo nema.

– Tko god dođe ovdje, u moju radnju, kakav god bicikl imao, ne radim nikakvu razliku. Popravljam, odnosno servisiram, gotovo sve; od najjeftinijih pa sve do najsofisticiranijih. Nerijetko se u servisu nađu komponente poput, recimo, Shimano Alfine i Nexus planetarnih mjenjača, koje su vlasnici, kako kažu, do sad vozili u Sloveniju ili Austriju na servis. Često održavam vrlo skupe natjecateljske kotače od karbona, proizvođača Campagnolo, Fulcrum, Roval, Zipp, DT Swiss… Ukratko, tu sam da riješim nečiji problem, kakav god on bio. Pristup mi je takav, dosta sam otvoren i prijateljski nastrojen, a ljudi to vole, taj topli pristup. Kad ti netko misli ostaviti novce, zauzvrat očekuje poštovanje, a ja to ljudima pokušavam i dati. Zamislio sam sve ovo kroz taj “boutique” pristup klijentu, a to se pokazuje dobrom odlukom. Ljudima ću uvijek rado objasniti kako se koristi bicikl, na koliko se bara pumpaju gume, koliko je važna kilaža vozača, kako se čisti lanac… Hrpa je tu detalja, a to se ljudima sviđa – dodaje.

I trajalo bi sve to skupa tko zna do kad – prošli smo u međuvremenu i sve vrste materijala od kojih se rade bicikli, koje su prednosti i mane titana i aluminija, doznali zašto bicikli od deset tisuća eura koštaju deset tisuća eura – da se nije trebalo vratiti poslu. I krenuti sređivati bicikle za novu velikogoričku biciklističku sezonu.

– Velika Gorica je po mnogo toga specifična sredina, pa je tako nekako i u biciklizmu. Tu prije svega mislim na povezanost sa Zagrebom, jer praktički svi gorički biciklisti vezani su uz zagrebačke klubove i zagrebačke terene. Kod nas zapravo ni nema kluba u pravom smislu – ističe Saša, pa nastavlja:

– Puno toga nam uvjetuje Europa. Moramo mijenjati određene standarde pristupa stvarima, htjeli mi to ili ne. U zadnjih petnaestak godina došlo je do ekspanzije biciklizma, u Europi, ali i u Hrvatskoj. U samoj Velikoj Gorici dosta toga je napravljeno posljednjih godina u tom smislu, vidimo da praktički sve nove ceste imaju i odvojen dio za bicikliste. I to je jako dobro, jer to nije samo pitanje kulture života, nego i sigurnosti. Treba nam sve to, treba nam i staza prema Čiču, i rekreativna zona… – smatra Saša.

A sve to treba nam i za biciklizam i za vožnju bicikla. A tu, ako niste znali, postoji bitna razlika.

– Vožnja bicikla je kad odeš do dućana, a biciklizam je sportska grana koja ima svoje specifičnosti. Treba znati disati, treba znati kakav bicikl voziš, za kakvu namjenu, treba znati i koje mišiće koristiti. Ti čak i tijekom vožnje možeš pozicijom sjedenja odlučiti hoćeš li koristiti, odnosno umarati, srce ili noge… – educirao nas je još malo Saša, pa sa smiješkom zaključio:

– Sve to se može naučiti kod mene u “Bike Craftu”!

Novi bicikl već je stizao na servis i njegu, sezona života na dva kotača se pošteno zahuktava…

 

Nastavite čitati

Gospodarstvo

FOTO Zatvorena izložba golubova, peradi, kunića i ptica u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

Objavio/la

26.02.2024. Velika Gorica. Zatvorena izložžba golubova, peradi, kunića i ptica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Trodnevna 29. Državna i 17. Županijska izložba malih životinja (golubovi, perad, kunići i ptice), koju je organiziralo ‘Društvo za uzgoj i zaštitu malih životinja (DUZMŽ) Velika Gorica 2005’ pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije i Grada Velike Gorice, zatvorena je jučer (nedjelja, 25.02.2024.) u holu zgrade Srednjih škola

26.02.2024. Velika Gorica. Zatvorena izložžba golubova, peradi, kunića i ptica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

26.02.2024. Velika Gorica. Zatvorena izložžba golubova, peradi, kunića i ptica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Zatvaranju je prethodila dodjela velikih pehara i priznanja za šampione u pojedinim kategorijama, a ceremonijal dodjele vodio je Mihael Pavišić, predsjednik i organizator izložbe. Jedna od najuspješnijih izlagateljica bila je Anamarija Sever iz Siska, koja se okitila s tri šampionske titule.

26.02.2024. Velika Gorica. Zatvorena izložžba golubova, peradi, kunića i ptica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

26.02.2024. Velika Gorica. Zatvorena izložžba golubova, peradi, kunića i ptica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Prema riječima predsjednika DUZMŽ-a Mihaela Pavišića, raznolikosti i brojnosti eksponata pridonijelo je 70 izlagatelja s blizu tisuću eksponata: 700 golubova u 40 pasmina, 64 primjerka kunića u 13 pasmina, 45 primjeraka velike peradi u jednoj pasmini, 55 primjeraka patuljaste peradi u 4 pasmine te 26 primjeraka ptica u 6 pasmina.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Reporter 435 - 28.03.2024.

Facebook

Izdvojeno