Povežite se s nama

Obrazovanje

Klinci iz budućnosti: ‘Roboti iz Gradića bolji su od kineskih i japanskih’

Obitelj Dijanić iz Gradića izrađuje robote zbog kojih mladi Kinezi, Japanci, Singapurci i ostali liju suze… S puno manje sredstava, ali s puno više rada i talenta, brat i sestra Antonio i Dora, kao i najmlađi Ivan, izvode čuda! Rusi ih zovu sebi, Kanađani također…

Objavljeno

na

Japanci su došli kao pravi mali znanstvenici, njihova oprema cijela je oblijepljena sponzorskim natpisima. Kinezi također, pa onda i Singapurci, pa Iranci, kojima robote radi vojska… Tako je izgledala konkurencija na Svjetskom prvenstvu u robotici u Sydneyu. I onda dođe troje mladih Hrvata, brat i sestra Antonio i Dora Dijanić iz Gradića te njihov prijatelj Borut Patčev, i sve ih “razbucaju”. Osvojili su drugo mjesto pojedinačno i prvo u kategoriji Supertimova, čime su zaslužili, između ostaloga, i prijem kod velikogoričkoga gradonačelnika Dražena Barišića.

– Natjecanje je trajalo četiri dana. Prvi dan se natjecanje odvijalo na četiri staze, drugog dana na tri, a treći na dvije. Svaki dan su staze bile sve teže i teže, a želja za medaljom bila je sve veća i veća. Bilo je tu jako puno napora, suza, znoja… Na kraju smo uspjeli biti drugi, što je super. A tog zadnjeg dana, na Supertimovima, pokazali smo da smo mi jedan super tim – kazala je Dora, koja će od jeseni krenuti u srednju školu, pa dodala:

– Upoznali smo nove prijatelje, iz Irana, Italije, SAD-a… Svrha svega ovoga nije ni bilo samo osvojiti medalju, nego upravo to, upoznati nove prijatelje iz svih dijelova svijeta.

Njezin stariji brat Antonio, srednjoškolac, ukratko je objasnio što se točno događalo na natjecanju u Australiji.

– To je bila simulacija koja predstavlja čovjeku nepristupačan teren, koji robot mora proći i ući u određenu prostoriju. Pritom mora razlikovati žive i mrtve ‘žrtve’, prvo izvući žive, a nakon toga i mrtve… Nakon uspješno obavljenog zadatka, mora još i napustiti evakuacijsku zonu i vratiti se odakle je krenuo.

Bio je s njima kod gradonačelnika i najmlađi brat Ivan, 12-godišnjak koji je bio premlad za sudjelovanje.

– Volio bih iduće godine ići, ali granica je 14 godina, a ja ću imati 13 – svjestan je Ivan, koji se također zaljubio u robotiku, tata je i njega uspio zaraziti tom ljubavlju.

– Ove godine sam bio na natjecanju u Zagrebu, Sloveniji, Austriji… U Sloveniji sam bio drugi, u Zagrebu četvrti, a u Austriji peti od 60 ekipa – pohvalio se Ivan.

Čestitao im je gradonačelnik svima, pohvalio ih nekoliko puta, a na dar je dobio plišanoga klokana.

– Upriličili smo ovo primanje kako bismo vam iskazali priznanje i čast zbog svih uspjeha koje ste ostvarili na svjetskoj, globalnoj razini. Ovo je nacionalna čast, vi ste nacionalni ponos. Velika je stvar to što ste uspjeli, što ste na ovakav način prezentirali Hrvatsku tako daleko od doma. Često u Hrvatskoj kažemo da nemamo uvjete za nešto, ali i vi ste dokaz da imamo talent. U mnogo toga smo napravili svjetske rezultate, a da nismo imali uvjete, od sporta pa do znanosti. Očito ćemo svjetske rezultate raditi i ubuduće – rekao je Barišić i dodao:

– Mi kao grad smo jako ponosni, ali i svjesni da bi ono što smo dosad imali jednokratko trebalo postati strateški dugoročno. Želimo ovdje razvijati uvjete i okolnosti, razvijati kompetitivne uvjete za stvaranje ovakvih ljudi, a na taj način ćemo graditi i društvo. Važno nam je da Velika Gorica nije na karti svijeta samo kroz neki zabijeni koš ili gol, nego da je prisutna i u znanosti. Nedavno smo bili i u Rumunjskoj, gdje se predstavilo goričko Dječje gradsko vijeće, imamo puno djece i mladih na raznim stranama svijeta, ali imamo i ovakvu djecu, koja nastavljaju obiteljsku tradiciju.

Mama Slađana i tata Lovrek sjedili su odmah do svoje djece, sretni i ponosni.

– Tate, naravno, ne bi ni bilo da nema mame, a on je težio oduvijek ovakvim stvarima. U tako stimulativnom okruženju sve je lakše, tako da vam svima skupa čestitamo. Vi ćete sami razmišljati što i kako dalje, a mi ovoj i ovakvoj djeci moramo stvoriti uvjete da se dalje razvijaju ovdje, na području našega grada – rekao je gradonačelnik, da bi zatim otkrio potencijalno vrlo, vrlo zanimljivu informaciju:

– Nekidan sam razgovarao s Matom Rimcem, koji je jako zainteresiran nešto i ovdje napraviti, ima ideju, a bit će mu drago vidjeti da ovdje ima i ljude. Jer badava ideje i financijske mogućnosti ako nema pravih ljudi, koji će razmišljati, promišljati i stvarati.

A zatim je gradonačelnik, bivši novinar, opet to postao na nekoliko trenutaka.

– Što je sad sljedeće, koji su sljedeći izazovi? – pitao je Barišić djecu, a prva je odgovorila Dora:

– Napraviti još boljeg robota! Ići ćemo i na druga natjecanja, u Španjolsku, Rusiju, Francusku… Radimo dalje, nema stajanja.

I pritom Dora definitivno nije preuveličavala. Robotika je važan svjetski i gospodarski trend, ali i posao kojem se treba vrlo ozbiljno i temeljito posvetiti. Pogotovo ako želiš biti ovako uspješan kao obitelj Dijanić.

– Ovo se radi svaki vikend, cijelu subotu i cijelu nedjelju, a preko tjedna klinci rade sami. I tako to ide godinu dana. Trenutačno imaju pauzu, a to znači da čekamo da nam stignu novi dijelovi, bez kojih se ništa ne može ni raditi. U tih mjesec dana treba skupiti ‘tonu’ novca, jer svaki ovaj robot je iznimno skup – rekao je tata Lovrek pa svima u prostoriji gradske uprave otkrio kako na je stolu upravo izloženo oko 350.000 kuna?!

– Izrada ovog prvog robota slijeva stoji 100.000 kuna, ovaj do njega je 75.000, ovaj do njega isto oko 100.000, ovi ostali po 40.000 kuna… S ovim jeftinijim se kreće učiti, njih je jako teško ‘skuriti’, a ovaj koji je svjetski prvak… Evo, baš smo bili na HTV-u, Antonio ga je stavio na metalnu podlogu i ‘skurio’ mu se glavni kompjutor, što nam je isti čas minus od tri tisuće kuna. Jako, jako jednostavno je neke stvari ‘skuriti’, ali poanta je dati djetetu da se s tim, uvjetno rečeno, igraju. Ako ga ne zna sam sklopiti i spojiti, sve to nema smisla – govori glava obitelji Dijanić.

Raspričao se tata, želio cijeli doživljaj što vjernije prenijeti gradonačelniku i njegovim suradnicima, gotovo da ga je bilo teško zaustaviti kad je krenuo iznositi pomalo nevjerojatne podatke i usporedbe rođene u Australiji.

– Sve ostale momčadi, na svjetskoj razini, rade u suradnji s vojskom. Iranski robot, recimo, izgleda kao da doslovno može odmah u rat, to se vidi iz aviona. I zna se tko im to radi… Kinezi su nas pokušavali malo prevariti, namještali su robote, i tek na kraju drugog dana Antonio je skužio što rade, rekao sucima i oni su odmah s prvog mjesta skliznuli na peto. Robot mora imati između tri i četiri tisuće linija koda da bi sam ušao u zgradu, prošao cijeli prostor, zapamtio gdje je bio, pronašao žrtve, iznio ih i vratio se van. To je jako, jako puno funkcija… A oni nakon svakog koraka nešto stišću, prebacuju, nemaš pojma što rade! A oko njih tim od sedam, osam ljudi, sve prate – prepričavao je Lovrek Dijanić, pa dodao:

– Prvo moraš pobijediti sve ostale, da bi došao u šansu pokazati sve što možeš. I kad sve to napraviš, dođeš do kraja i izgubiš od Iranaca doslovno za jednu lopticu. Ali dobro, Iranac je sad Antoniju najbolji prijatelj, izgrlili su se i izljubili na rastanku…

Konačna nagrada za sav trud stigla je kroz zlatnu medalju među Supertimovima. Iako, dio svjetskih prvaka s tim baš i nema neke velike veze.

– Supertimovi su dokaz tko zna programirati. Namjerno dobrim klincima daju one koji su lošije, a mi smo dobili Šveđane. Njihov robot je bio takav da ništa nije radio, pa su stavili gore na njega patkicu koja se glasa i vozi. U roku pet sati su poslali Šveđane doma, uzeli njihovog robota, složili njihovog s ostatkom dijelova od našeg, jer on je trebao odraditi lakši dio, a naš puno kompleksniji i teži. A opet, bez njihovog nema pobjede… Tako da su složili njihovog, našeg, osvojili zlato, a Šveđani su se priključili na kraju i rekli: ‘Wow, pa mi smo svjetski prvaci!’ – sa smiješkom priča tata Dijanić.

Ponuda da odu u druge, bogatije sredine, ima koliko hoćeš.

– Izbornik Francuske, gdje je sljedeće godine svjetsko prvenstvo, prišao nam je i predložio da nešto zajedno radimo, da imamo miješanu ekipu. A onda se javio i Portugalac, jer kod njih je ono europsko prvenstvo, pa tražio da radimo s njima… A mi smo im samo rekli da ništa od toga, da ćemo im doći u Bordeaux i Porto i sve im uzeti! Iako, jako se teško boriti s njima, pogotovo što se tiče proračuna. Ove cifre koje sam maloprije iznio njima su za gablec. Jedan prosječan robot s kojim radi konkurencija stoji 15-ak tisuća eura, i onda to pomnožite sa pet… – uspoređuje Lovrek.

Stvar je prilično jasna, talentom i radom idu u borbu s novcem i tehnologijom.

– Mora se nekako kompenzirati taj nedostatak skupe opreme s programom. Naš robot, kažem, ima više od tri tisuće linija koda, programimo ne od 0 do 24, ali od 0 do 23, jer sat vremena i spavamo, dok njihovi roboti imaju motore. Izraelac i Kinez imaju robote kakvi se nalaze na svemirskoj postaji. Njihov motorić košta oko 800 eura, naš s e-Baya 500 kuna. I nama je super. Pa Koreanci, Japanci ili Singapurci, koji dođu cijeli oblijepljeni sponzorskim natpisima, ne smiju se vratiti doma bez rezultata. U Japanu su u svim novinama objavili da su ‘njihovi sjajni robotičari, u ubitačnoj konkurenciji, osvojili sjajno šesto mjesto’. Da smo se mi vratili kao šesti, kakva smo nacija, pitali bi nas zašto smo uopće išli na toliki put zbog takvog nečega – kazao je otac mladih robotičara, pa pozvao Grad da pomogne u svemu što rade.

– Ako grad ima mogućnosti, trebalo bi to poticati. Evo, Split ima Centar za izvrsnost, u kojem su Antonio i Dora, pa čak i Ivan, predavali stranim profesorima. Bila je puna dvorana, nakon čega su išli u još jednu učionicu, gdje su profesorima iz inozemstva objašnjavali kako oni to rade. A tajna je zapravo u posvećenosti. Evo, sad u Sydneyu natjecanja su trajala od 9 do 15 sati, ali moji klinci su imali svoj ritam. U 7:00 je doručak, u 8:00 su u dvorani, zaštitar već zna da mora otvoriti da pusti te lude Hrvate, da bi se dvorana oko 15 sati već ispraznila. A nas u osam navečer tjeraju iz dvorane!

Opširno tatino izdanje prekinuo je na trenutak gradonačelnik, koji se opet podsjetio kako je to biti novinar.

– Ima li u tome svemu ‘head huntera’? – upitao je.

– Uh, da ima li… Prošle godine smo za Antonija imali priliku. Točnije, to nije prilika za njega, nego za cijelu obitelj. Kad smo bili u Kanadi, govorili su nam da nam ni ne treba povratna karta, da ostanemo tamo. Kad smo bili u Italiji, jedan Rus nam je prišao, nismo ni znali da je tamo, ponudio stan u Moskvi, koliko god nas ima, stipendiju… Sve živo, sad odmah! Oni to vide – naglasio je Lovrek Dijanić.

Posebno ga muči to što se u svijetu puno više cijeni ono što se događa u njegovoj obitelji nego u hrvatskom sustavu.

– S ovim natjecanjima se, recimo, stječe pravo na upis na Cambridge i Oxford, a kod nas… Ne da se ne prepoznaje vrijednost ovoga, nego i puno gore od toga. Znate li koliko se od ovog natjecanja dobiva bodova za upis u srednju školu? Pogađate, nula! I zbog toga moja Dora nije upala u školu u koju želi ići, u MIOC, nego u onu u koju se uspjela upisati. Kad smo to pričali jednom Japancu, čovjek je bio u šoku, ništa mu nije bilo jasno. Mislio je da i mi dođemo doma i biramo u koju školu želimo ići. Kod njih takvoj djeci daju hrpu novca, alate i sve ostalo, da rade dalje i predaju drugoj djeci. Neke stvari se kod nas ne mogu ljudima objasniti… Nije to stvar novca, i bez nekih velikih sredstava možemo biti u svjetskom vrhu – zaključio je Lovrek Dijanić.

Obrazovanje

FOTO Svečano obilježen Dan Srednje strukovne škole Velika Gorica

Objavljeno

na

Objavio/la

Dan Srednje strukovne škole Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Rođendan svoje škole obilježili su jučer (srijeda, 27. ožujka 2024. godine) učenici, nastavnici i djelatnici Srednje strukovne škole Velika Gorica. Od 9 sati odvijale su se sportske natjecateljske aktivnosti u velikoj sportskoj dvorani u kojoj su nastavnici TZK-e Tomislav Škrinjarić i Siniša Rajšić organizirali natjecanja u stolnom tenisu i pikadu te najuspješnije nagradili medaljama i simboličnim darovima.

Dan Srednje strukovne škole Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Glavno događanje bio je program u maloj sportskoj dvorani, koji su predstavili i vodili: Sebastijan Eldić, Matea Caganić i Dino Šandor. Naglasili su, između ostalog, da je u potpunosti izgrađen Regionalni centar kompetentnosti i novouređena knjižnica. Uslijedio je video prilog od 14 minuta u kojem je ukratko prikazano sve ono najvažnije što se dogodilo u Školi u posljednjih godinu dana.

Dan Srednje strukovne škole Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon toga učenicima i nastavnicima obratio se ravnatelj Miroslav Antolčić. Podsjetio je na optimistično obećanje dato na prošlogodišnjem Danu škole kako će do Dana SSŠVG-a 2024. Regionalni centar kompetentnosti (RCK) biti u svojoj programiranoj funkciji. Danas je to stvarnost i SSŠ ima svijetlu budućnost: 99 zaposlenika, 580 učenika, 27 razrednih vijeća, 4 obrazovna sektora, 16 zanimanja, najmodernije opremljena u području strojarstva u Republici Hrvatskoj.

Dan Srednje strukovne škole Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Aktivnosti škole: natjecanja, terenska nastava, projekti, školske novine, smotre, radionice, priredbe, izložbe, …

Dan Srednje strukovne škole Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kulturno umjetnički program izveli su plesači Plesnog kluba Megablast: show dance (Jelena Mihajlović), break dance, hip hop. Glazbeni dio izveo je učenik Ivano Goleš.

Dan Srednje strukovne škole Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na natjecanju u pikadu odnosno stolnom tenisu tri prvoplasirana para nagrađeni su medaljama i simboličnim darovima: stolni tenis 1. Marijo Trupčević – Robert Janković, 2. Borna Cvitanović – Patrik Volarević, 3. Sven Radočaj – Nikola Kološa; pikado 1. Dario Poljak (3.g) – Lovro Đuretić (4.i), 2. Matias Kuzmec (3.b) – Antonio Havidić (3.b), 3. Daniel Simić (3.c) – Fran Katalenić (3.c).

Dan Srednje strukovne škole Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Po završetku priredbe za učenike, nastavnike i njihove goste na platou ispred školske zgrade bila je već postavljena izložba oldtimera (automobili, motocikli). Izložbu je priredio Oldtimer klub Turopolje.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Obrazovanje

‘Projekt građanin’: Kvaternikovci osvojili žiri županijske smotre, idu na državno natjecanje!

Čestitamo učenicama 7.b razreda OŠ Eugena Kvaternika i mentorici Nataši Čurić, koja nam je, među ostalim, rekla: ‘Državna smotra je prilika i za promociju naše škole, ali i naše Velike Gorice školama iz cijele Hrvatske, a tome se posebno veselimo!’.

Objavljeno

na

Objavio/la

Sedmašice‘ Osnovne škole Eugena Kvaternika, učenice 7. b razreda Iskra Strineka, Bruna Markov, Gita Ćosić, Korina Hasija i Ema Balić, predvođene mentoricom Natašom Čurić, svojim su projektom na danas održanoj Smotri Zagrebačke županije pod nazivom ‘Projekt građanin’ iz područja Građanskog odgoja i obrazovanja i drugih međupredmetnih tema, osvojile stručnu komisiju, pa ekipa kreće na iduću stepenicu – državnu smotru u Zagrebu!

– Sretna sam i ponosna, jer je ovaj projekt nastao kao suradnja velikog broja učenika škole i pokazatelj je jednog timskog rada između učenika, ali i učitelja koji ih uvijek podržavaju u izvrsnosti. Tročlana komisija ocijenila je da projekt sadrži sve potrebne elemente i da ćemo ga predstaviti i na državnoj smotri u Zagrebu. Osim predstavljanja projekta, to je prilika i za promociju naše škole, ali i naše Velike Gorice školama iz cijele Hrvatske, a tome se posebno veselimo – rekla nam je mentorica uspješne ekipe iz Kvaternika, vjeroučiteljica Nataša Čurić, uz zahvalu učiteljici Marini Mužek, koja je također sudjelovala u projektu.

Foto: Ekipa OŠ Eugena Kvaternika na Županijskoj smotri ‘Projekt građanin’/N.Čurić

Odličan timski rad i temeljita priprema za prezentaciju na županijskoj smotri upravo su ono čime su učenice 7.b razreda goričkog Kvaternika osvojile komisiju.

– Predstavljanje projekta smo pripremili tako da smo izradili četiri plakata na kojima se nalazi sedam koraka provedbe projekta. Svaka je učenica predstavljala svoj dio, pa su morale vrlo dobro poznavati svaki korak i znati objasniti sve detalje. Osim toga, pripremili smo i mapu, koja sadržava opširan opis projekta sa svim fotografijama i nastalim člancima. Učenice su odradile odličan posao i pokazale kako škola na njih uvijek može računati – rekla nam je ponosna mentorica.

Smotra je održana u Područnoj školi Strmec (OŠ Sveta Nedelja), za organizaciju se pobrinula voditeljica Županijskog stručnog vijeća, Sandra Vuk, a događaj je svečano otvorio gradonačelnik Svete Nedelje, Dario Zurovec.

 

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Svečani koncert povodom 50 godina djelovanja Umjetničke škole Franje Lučića

Objavljeno

na

Objavio/la

Svečani koncert povodom 50 godina djelovanja Umjetničke škole Franje Lučića. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Povodom 50 godina djelovanja Umjetničke škole Franje Lučića održan je svečani koncert plesnih i glazbenih ansambala u izvedbi učenika i nastavnika Umjetničke škole u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici, jučer (četvrtak, 26.03.2024., početak u 19:30 sati).

Svečani koncert povodom 50 godina djelovanja Umjetničke škole Franje Lučića. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Pred posve ispunjenom dvoranom u uvodnom govoru ravnatelj Škole Borut Vidošević je ukratko elaborirao postanak i razvitak škole, njeno uspješno narastanje i širenje te optimističan pogled u budućnost škole te njeno daljnje pozicioniranje u Gradu Velika Gorica, Hrvatskoj i inozemstvu. Govorio je i o Franji pl. Lučiću, njegovoj umjetničkoj veličini i ostavštini kojom se ponosi Turopolje.

Svečani koncert povodom 50 godina djelovanja Umjetničke škole Franje Lučića. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kompletan koncert osmislili su učenici i nastavnici Umjetničke škole. Sve se odvijalo glatko po utvrđenom programu, bez voditelja i bez zastoja. Učenici Plesne škole prezentirali su svoje umijeće, a glazbena pratnja bili su im učenici i nastavnici Glazbene škole.

Svečani koncert povodom 50 godina djelovanja Umjetničke škole Franje Lučića. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Skoro dvosatni koncert zatvorili su Orkestar harmonika (tri točke), Tomislav Stanešić, harmonika, 2.s., dirigent Igor Jugec, prof., Stefan Georgijev, truba, 2.s., Krešimir Starčević, prof. klavir, Marin Rabadan, prof. udaraljke i Mješoviti orkestar srednje škole (dirigent Marko Požgaj, prof.).

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Obrazovanje

FOTO Cicibanci proslavili 45.rođendan, a najljepše iznenađenje im je bila najava velikog proširenja kapaciteta za čak 320 djece!

‘Svi programi i sve što radimo uvijek je vođeno istom idejom – sve za dobrobit djece. Iduće godine se vidimo u novim prostorima, i to nam je pravo rođendansko iznenađenje koje nam je najavio gradonačelnik Ačkar’, rekla nam je ravnateljica DV Ciciban, Tatjana Karlović Oslaković.

Objavljeno

na

Objavio/la

U prepunoj dvorani Galženica ovog je prijepodneva bilo jako, jako veselo, jer posebnim programom se slavio 45.rođendan Dječjeg vrtića Ciciban. Mališani, odgojiteljice i odgojitelji, pripremili su za brojne drage goste i čestitare sjajan umjetnički program, pa su kroz splet recitacija, plesa i pjesme pokazali i dio vještina i programa koje imaju prilike naučiti u Cicibanu. Ovaj dječji vrtić je otvoren 1979. godine i tada je bio tek drugi vrtić u gradu. A danas su dobili možda i najljepši rođendanski poklon, a vijesti o njemu je donio osobno gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Dječica i odgojiteljice su pripremili doista prekrasnu priredbu i zahvaljujem svima koji su uveličali proslavu 45 godina Dječjeg vrtića Ciciban. Iduće godine će imati dva nova objekta i povećani kapacitet za čak 320 nove djece, čime će se rasteretiti grupe i upisati dodatne. To su novi prostor u VG Goričanki, kapaciteta od 120 novih mjesta i u Kolarevoj ulici ćemo izgraditi vrtić za 200 djece. Stručni tim i odgajatelje kakve ima Dječji vrtić Ciciban bi baš svatko poželio imati! Možemo se ponositi time što je predškolski odgoj u Velikoj Gorici na najvišoj razini, itekako cijenimo entuzijazam i trud, jer onaj tko nikad nije radio u dječjem vrtiću ne zna koliko je to zahtjevno. Zato se i dalje trudimo adekvatno odgovoriti i olakšati djelatnicima sve one situacije koje možemo kao osnivač, stoga još jednom iskrene čestitke! – rekao nam je gradonačelnik.

U prvih 45 godina vrtić je doživio puno promjena, a budućnost ih itekako veseli, rekla je ravnateljica DV Ciciban u prigodnom govoru. Trenutno djeluju na tri lokacije, imaju i status eko-vrtića, nositelji su zelene zastave, te dio programa Velika Gorica solarni grad.

– Rastemo i razvijamo se u čemu nas sjajno prati i podupire Grad i nadležni upravni odjel. Trenutno imamo oko 600 djece u 24 skupine u predškolskom i osnovnom programu i oko 118 zaposlenika. Kroz redovni program implementiramo nacionalni kurikulum kroz osam ključnih kompetencija za cjeloživotni razvoj. Imamo dvije  skupine prema programu pedagogije Marije Montessori, dvije za rano učenje engleskog jezika i dvije za rano učenje njemačkog jezika. Naša dramsko-scenska skupina uskoro slavi 10 godina, a godinu dana provodimo i  umjetnički program, od tradicionalnog do suvremenog. Sve što provodimo u našim programima uvijek je vođeno istom idejom – sve za dobrobit djece. Iduće godine se vidimo u novim prostorima, i to nam je pravo rođendansko iznenađenje koje nam je najavio gradonačelnik – rekla nam je ravnateljica DV Ciciban, Tatjana Karlović Oslaković.

Pogledajte kako je bilo na ovoj veseloj proslavi!

Nastavite čitati

Obrazovanje

FOTO Premijer Plenković svečano otvorio RCK u Velikoj Gorici: ‘Ovdje se događa četvrta industrijska revolucija i obrazovanje stručnjaka kakve traži tržište rada!’

‘Svjedočimo postavljanju novih temelja strukovnih obrazovanja, razvoju naših obrtnika i poduzetnika naše županije’, istaknuo je župan Zagrebačke županije, Stjepan Kožić.

Objavljeno

na

Objavio/la

Današnji dan će u arhivama naše Velike Gorice i Zagrebačke županije zauvijek ostati upamćen kao svečani početak nove razine strukovnih obrazovanja, koji će nove generacije učenika već završetkom srednjoškolskog obrazovanja učiniti puno, ako ne i u potpunosti, spremnima za tržište rada koje vapi za takvim stručnjacima. Nakon četiri godine u potpunosti je završen projekt Regionalnog centra kompetentnosti u strukovnom obrazovanju u strojarstvu pri Srednjoj strukovnoj školi, a njime je obuhvaćena dogradnja strukovnih škola i u Samoboru i Dugom Selu, edukacija djelatnika, modernizacija obrazovnih programa i nabava opreme. Projekt je vrijedan 15,5 milijuna eura, a financiran je sredstvima Europskog socijalnog fonda, EU Fonda za regionalni razvoj i Zagrebačke županije. Jutros su ga simboličnim rezanjem vrpce zajednički svečano otvorili premijer Andrej Plenković i župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić.

U prigodnom programu u holu goričkog srednjoškolskog centra, brojnim se uglednicima, među kojima su bili i ministri Radovan Fuchs, Šime Erlić i Damir Habijan, te gradonačelnik Velike Gorice, Krešimir Ačkar, kao i predstavnici gradova Samobora i Dugog Sela, te brojni drugi, obratio ravnatelj Srednje strukovne škole, Miroslav Antolčić, koji je istaknuo kako je prioritetni cilj bio osigurati učenicima kvalitetno i moderno obrazovanje, jer upravo se učenjem kroz rad mogu steći kvalitetna znanja i vještine. Istaknuo je i kako će se ovim projektom puno bolje povezati obrazovni sustav i gospodarstvenici.

Velikogorički gradonačelnik istaknuo je kako je otvorenjem RCK u Veliku Goricu došla – budućnost.

– Ovaj projekt je najbolji odgovor na zahtjeve tržišta rada, na deficit stručnog kadra. Cilj nam je da naši mladi ljudi budu već danas spremni za takve zahtjeve. Svjesni smo kako ovakvi projekti, koji nas i u tehnološkom smislu stavljaju uz bok najrazvijenijih zemalja Europe i svijeta, ne bi bili mogući bez ovako snažne podrške Vlade RH i financijskih sredstava bez kojih se nešto ovako vrijedno ne može provesti. Ovakvi projekti čine razliku između gradova i županija i pokazuju jeste li oni koji samo odgovaraju na izazove komunalne infrastrukture ili dajete gradu i dodatnu vrijednost. Kad gledate indeks razvijenosti, Zagrebačka županija je prvi put prešla i Istarsku županiju, no ništa od toga nije došlo slučajno. Želim da Velika Gorica i Zagrebačka županija i dalje budu uz bok najrazvijenijih zemalja, jer i ovaj nam današnji događaj pokazuje kojim putem i smjerom ćemo se razvijati u budućnosti – rekao je gradonačelnik Ačkar.

Župan Zagrebačke županije istaknuo je kako je u zadnjih dvadesetak godina njegova mandata izgrađeno i obnovljeno preko 50 objekata u sustavu školstva, no kako je ono čemu smo danas nazočili puno značajnije od novih škola.

– Svjedočimo postavljanju novih temelja strukovnih obrazovanja, razvoju naših obrtnika i poduzetnika naše županije. Tri centra izvrsnosti u Velikoj Gorici, Dugom Selu i Samoboru rezultat su suradnje Zagrebačke županije, Vlade RH i europskih institucija. Posebno nam je drago što smo županija u koji se doseljava sve veći broj ljudi, a tome su sigurno pridonijele i nove poduzetničke zone i poboljšanja komunalna infrastruktura u gradovima naše županije. Mladi će nakon završetka školovanja u ovim centrima sigurno s lakoćom naći posao u struci kod brojnih poduzetnika koji posluju u našim zonama, a upravo vape za stručnim kadrom. Kao inženjera me posebno veseli što se i kod učenika i roditelja mijenja odnos prema strukovnim zanimanjima, pa je interes veći od mogućnosti. Zagrebačka županija će u idućih pet godina osigurati još dva milijuna eura za rad sva tri centra izvrsnosti. I na kraju se zahvaljujem svima koji su na bilo koji način doprinijeli realizaciji ovog projekta kojim su udareni temelji nove budućnosti strukovnog obrazovanja – rekao je župan Kožić.

Premijer je prilikom govora na današnjoj svečanosti istaknuo kako je Vlada RH proteklih godina nastojala stvoriti preduvjete da Hrvatska kroz povezivanje samog početka obrazovnog ciklusa, preko snažnog gospodarstva i uvida u globalne trendove, bude u potpunosti uključena u nevjerojatno brzi napredak tehnologije na globalnoj razini.

Četvrta industrijska revolucija mijenja zanimanja, radna mjesta, vodi nas u svijet budućnosti u kojemu već jesmo i zato vam čestitam na projektu koji je partnerstvo tri grada Zagrebačke županije i državnih institucija. To je jasan pokušaj osnaživanja magičnog trokuta  – obrazovanja, gospodarstva i državnih institucija. Ovo je pravi primjer stvaranja generacija novih ljudi koji će zahvaljujući znanjima koje će steći u Regionalnim centrima kompetentnosti izaći na tržište rada puno spremniji od prijašnjih generacija. Zato smo mi kao Vlada prije nekoliko godina odlučili kroz ovaj model centara ići u pet područja – strojarstvo, elektrotehnika i računarstvo, turizam i ugostiteljstvo, zdravstvo i poljoprivreda. Sredstva koja su pri tome alocirana su prilično velika, to je 260 milijuna eura. Ovi centri su bitni za Hrvatsku jer su dobro geografski rasprostranjeni, dižu nivo srednjoškolskog obrazovanja i opremom i programom u tim školama. Zato vam od srce čestitam! Ovo je i dio naše šire politike ulaganja u naše obrazovanje. Kad smo 2016.g.preuzeli odgovornost proračun za znanost i obrazovanje je iznosio milijardu i 600 milijuna, danas je tri milijarde i 800 milijuna eura. Nismo slučajno odlučili da se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti uloži čak dvije milijarde eura u obrazovnu infrastrukturu, od predškolskog do visokog obrazovanja i ulaganja u brojne sportske dvorane. To radimo s ciljem da svi mladi u Hrvatskoj mogu doći do približno jednakih šansi, da znaju da bez obzira gdje žive da će imati besplatan prijevoz, udžbenike i prehranu, što je ključan element za uspjeh i rezultate i ishode učenja u nizu drugih zemalja – poručio je premijer Plenković s današnjeg svečanog otvorenja Regionalnog centra kompetentnosti u Velikoj Gorici.  Nakon svečanog dijela programa, u kojemu su nastupile i plesačice Megablasta, premijer se s uzvanicima uputio u obilazak učionica i radionica.

Naslovnica i fotografije u članku: G.Kiš, Cityportal.hr

Nastavite čitati

Reporter 435 - 28.03.2024.

Facebook

Izdvojeno