Povežite se s nama

Vijesti

Društveni dom nekad je bio ‘dnevni boravak’ našeg sela

Prvi televizor nabavljen je 8. ožujka 1962. godine za tadašnjih 100 tisuća dinara, a godinu dana kasnije kupljen je i radio s gramofonom

Objavljeno

na

Društveni domovi po naseljima nekad su bili mjesta sastajanja i druženja mještana. Bili su svojevrsni centri društvenih događanja u svakom mjestu. Tu su se održavale zabave i rađale prve ljubavi, uživalo u televizijskim serijama i filmovima na crno-bijelom ekranu, slušale ploče i učilo plesati. Ovo je priča o jednom takvom domu.

Ideja o izgradnji Društvenog doma u Velikoj Buni rodila se 1957. godine, a njezina realizacija kreće tri godine poslije. Nije bilo lako doći do cigle pa se raskopavaju zapušteni svinjci na području Laza, Mraclina i Okuja, a preostali dio, 2 500 komada Općina Velika Gorica kupila je u Žažini. Materijal je dovezen traktorima OPZ-a Mraclin.

– Dom su zidala dva zidara porijeklom Slavonci koji su radili na crkvi u Kravarskom, nemamo podataka o njihovim imenima, a zidanje je bilo plaćeno po vrlo povoljnoj cijeni. Šljunak potreban za dom dobiven je besplatno od zadruge Mraclin, a vadio se, a gdje drugdje, u okolici Čiča. Krov na domu su radili dečki iz Okuja i posao je trajao osam dana. Kako bi posao normalno išao, Rovišan Stjepan – Pepa cijelo vrijeme bi je s njima, a jelo se svaki dan kod druge kuće – otkrio nam je Zlatko Petrac, tajnik DVD-a Velika Buna.

Foto: Iz arhive Zlatka Petraca

U samom početku bilo je onih koji nisu željeli sudjelovati u izgradnji. Problem je bio u tome što se Velika Buna prostirala se na prilično velikoj površini i imala nekoliko zaselaka. Loši putevi i nedostatak prijevoznih sredstava doveli su do toga da su neki zaseoci razmišljali o nekakvim svojim domovima.

– Dečki iz Pišinskog brega i od Brkića bili su totalno neaktivni što se tiče rada u društvu i oko njega. Kako je u početku nekoliko njih bilo i u osnivačima društva, ali su ga relativno brzo i napustili, tako uopće nisu sudjelovali u gradnji doma. Rekli su da će oni sami sebi napraviti dom – rekao nam je Zlatko.

Unatoč svim problemima, dom je otvoren 1961. godine. Prvi televizor nabavljen je 8. ožujka 1962. godine za tadašnjih 100 tisuća dinara. Ispred crno-bijelog ekrana okupljalo se cijelo selo i uživalo u televizijskom programu. Svoje sjećanje na taj period s nama je podijelio i bračni par Huđber.

– Ljudi su se okupljali, jer tada nitko u selu nije imao televizor u kući. Ljudi bi sjedili na klupama, a Josip Huđber je bio zadužen za paljenje i ‘štelanje’ programa, jer na tim starim televizorima slika se često gubila. Gledali smo sportske prijenose, a najpopularnije su bile televizijske serije Gradić Peyton, Poštanska kočija i Vihor. Sjećam se i da smo uživo pratili i prijenos pogreba pokojnog američkog predsjednika Johna Fitzgeralda Kennedyja – prisjetio se Stjepan, koji je tada imao 10-tak godina.

Godinu dana kasnije kupljen je i radio s gramofonom pa su mladi u Velikoj Buni mogli uživati slušajući tadašnje glazbene hitove s vinila. Počele su se organizirati i zabave.

– Okupljali smo se u maloj sali i slušali rock ‘n’ roll. Cijela naša generacija upravo je tu naučila plesati. U društvenim domovima su se organizirale zabave, a svaki vikend neka od društvenih organizacija organizirala je druženje. Mladi su se na tim zabavama upoznavali i družili, tada nije bilo kafića. Ako zabava taj vikend nije bila u Velikoj Buni, bila je u Kozjači, Kravarskom, Šiljakovini ili Maloj Buni. Seoske zabave bile su mjesta okupljanja gdje su se mladi upoznavali, družili i zaljubljivali. Na jednoj takvoj zabavi u Maloj Buni ja sam upoznao moju Vesnu i od tada smo nerazdvojni – dodao je Stjepan.

Foto: Iz arhive Zlatka Petraca

Supruga Vesna prisjetila se kako je to izgledalo u Društvenom domu u Velikoj Mlaki, gdje je živjela prije no što se udala u Veliku Bunu.

– Skoro svaku drugu nedjelju imali smo zabavu. Osim toga, uspjeli smo organizirati i disko, tako da smo cijelo ljeto provodili uz gramofon i uživali u plesnim hitovima. Mladi su se tada znali zabavljati i bez alkohola. Najomiljenija pića bila su nam Nara i Cockta  – ispričala nam je Vesna.

Osim zabava, u domu su se sve do 90-tih godina prošlog stoljeća održavale razne aktivnosti društveno-političkih organizacija. Bilo je tu izložbi ručnih radova i kolača, školskih priredbi i druženja s vojnicima iz obližnje vojarne, sve te manifestacije okupljale su mještane. U periodu od 1985. do 1995. godine tu je bila smještena i trgovina.

U Društvenom domu u Velikoj Buni održale su se raznorazne zabave, ali samo je jedna fešta postala je antologijska. Naime, Veliku Bunu 1984. godine posjetila je momčad njemačkog prvoligaša Borussije iz Dortmunda. Cijelo mjesto potrudilo se oko organizacije večere. Druženje se protegnulo do dugo u noć, a veselo društvo malo se razuzdalo. Prema tvrdnjama svjedoka tog povijesnog događaja za selo,  bilo je tu svega od nekontroliranih i emotivnih ljubavnih izljeva pa do nesretnih nesporazuma koji su završili teškim tjelesnim ozljedama. Kako god, Nijemci su u Veliku Bunu došli zahvaljujući svojoj sumještanki Slavi koja se udala za Harolda, igrača Borussije. Upravo on je zaslužan da je došlo do bratimljenja između domaćeg i njemačkog nogometnog kluba.

-Tri dana bili su naši gosti i spavali su po kućama u selu, a u Maloj Buni odigrana je i prijateljska utakmica. Iduće godine naši dečki otišli su u Dortmund u uzvratni posjet – objasnila nam je Slavica Hostić.

Foto: Iz arhive Zlatka Petraca

Novo vrijeme donijelo je i nove navike. Seoske zabave u potpunosti su iščezle, a domovi se danas uglavnom koriste proslave rođendana i krstitki. Svadbe su se davnih dana preselile u luksuznije restorane i hotele. U posljednje vrijeme mlađa generacija počela se okupljati u Društvenom domu u Velikoj Buni, a nabavili su si i stol za stolni tenis. Nije puno, ali ipak je nekakav pomak. Osim njih, prostor koriste vatrogasci, kao i političke stranke. Manje više riječ je o zatvorenim skupovima, jer je zakonska regulativa poprilično rigorozna prema organizatorima javnih događanja.

– Kako bi organizirali zabavu morate zadovoljavati sanitarne uvijete i imati fiskalnu blagajnu, što udrugama uvelike otežava organizaciju takve vrste manifestacija – otkrio nam je Ivan Grđan, predsjednik DVD-a Velika Buna.

Društveni dom nekad je bio mjesto okupljanja ljudi i središte društvenog života Velike Bune. Gradili su ga i više puta obnavljali sami mještani, ali danas njegov značaj nije ni blizu onome u 60-tim, 70-tim i 80-tim godinama prošlog stoljeća. Njegovu sudbinu dijele mnogi takvi objekti, uz određene izuzetke u naseljima koja imaju bogatu tradiciju društvenog organiziranja. Iako su se potrebe građana vremenom promijenile, trebalo bi pronaći način i osmisliti kako te javne prostore privesti njihovoj prvotnoj namjeni. Jer ne radi se ovdje samo o tradiciji i nostalgiji, već i realnoj mogućnosti da se popravi kvaliteta društvenog života ljudi u manjim sredinama.

 

 

CityTV

FOTO/VIDEO I Velikogoričani dočekali nove vojne borbene avione Rafale

Fotografirali su ih i snimali s nekoliko lokacija u blizini Plesa.

Objavljeno

na

Prvih šest od 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale, sletjeli su danas iza 12:30 sati u Veliku Goricu! U vojarni “Pukovnik Marko Živković” u Velikoj Gorici dočekao ih je cijeli cijeli državni vrh na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem i predsjednikom RH Zoranom Milanovićem. S uzbuđenjem nove avione dočekali su i brojni Velikogoričani i Velikogoričanke koji su pratili njihovo slijetanje s nekoliko lokacija u gradu u blizini Plesa.

Foto: Cityportal.hr

Povodom dolaska vojnih borbenih aviona Rafalea u Hrvatsku pozdravnu poruku prilikom ulaska u hrvatski zračni prostor u ime Hrvatske kontrole zračne plovidbe uputio im je kontrolor zračnog prometa Filip Mijić:

– Hrvatska kontrola zračne plovidbe želi dobrodošlicu novim zaštitnicima hrvatskog zračnog prostora. Letite mirno i sigurno – rekao je Mijić.

Foto: Cityportal.hr

A piloti 191. eskadrile iz kokpita Rafala su odgovorili:

– Upravo ćemo ući u hrvatski zračni prostor koji će od danas biti sigurniji. Hrvatski rafali stigli su kući – poručili su.

Iz Ministarstva obrane istaknuli su kako je dolazak novih borbenih aviona značajan iskorak prema modernizaciji i jačanju hrvatskih zračnih snaga u zaštiti zračnog prostora te ključni faktor očuvanja sigurnosti Hrvatske u budućnosti, kao i jačanju sveukupne borbene moći Hrvatske vojske.

– Ovaj povijesni trenutak preleta iz Francuske u Hrvatsku također simbolizira i snažnu suradnju između Hrvatske i NATO saveza u zajedničkom očuvanju mira, stabilnosti i sigurnosti – dodali su iz MORH-a.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Goričke srednje škole otvaraju svoja vrata, osmaši imaju priliku za upoznavanje s njihovim programima

Sutra od 10 do 16 sati učenici imaju priliku upoznati škole sudjelujući na radionicama i predavanjima ili pak druženju s našim učenicima i nastavnicima.

Objavljeno

na

Objavio/la

Bliži se kraj još jedne školske godine, a pred učenicima završnih razreda osnovne škole velik je izazov i važno životno pitanje: Koje zanimanje odabrati i koju školu upisati? Kako bi ih upoznali sa svojim programom i školom, goričke srednje škole sutra organiziraju Dane otvorenih vrata koji se odvijaju u sklopu Festivala znanosti.

Srednja strukovna škola Velika Gorica zainteresiranim učenicima i roditeljima predstavit će svojih 12 obrazovnih programa koje upisuju iduće školske godine, od automehatroničar, cnc operater, instalater grijanja i klimatizacije, elektroinstalater, elektromehaničar, frizer, pediker, konobar, kuhar, strojarski računalni tehničar, tehničar za mehatroniku, pomoćni kuhar i slastičar.

Posebno zanimljiv program bit će prezentacija Aditivnih tehnologija od 10 do 12 sati, odnosno prezentacija radova učenika škole koji su izrađeni na 3D pisaču, svi zainteresirani moći će se detaljnije upoznati sa aditivnom tehnologijom, pripremom i samim načinom modeliranja i 3D printanja.

U isto vrijeme tu je i prezentacija različitih pokusa iz područja mehanike fluida kao i izložba učeničkih radova na temu primjena fluida u svakodnevnom životu, kviz, pitalice za posjetitelje. Od 10 do 12:45 sati zainteresirani se mogu priključiti radionici simulacije strujnih zavarivanja ili možda obići novi Regionalni centar kompetentnosti uz stručno vodstvo i prezentaciju suvremene opreme.

– Naši sadašnji učenici će budućim učenicima prezentirati zanimanja kroz zanimljive radionice koje će se odvijati u holu škole, razredima i kabinetima. Čekaju vas igre, pokusi, prezentacija, zabava i druženje – ističu iz škole.

Svoja će vrata od 10 do 16 sati budućim učenicima otvoriti i Ekonomska škola Velika Gorica koja će raznovrsnim radionicama pokazati što sve njihovi nastavnici i učenici rade.

– Upoznajte našu školu sudjelujući na radionicama i predavanjima, druženju s našim učenicima i nastavnicima. Osjetite kako je biti srednjoškolac. Čekaju vas informacije o programima ekonomist i komercijalist – dodaju iz ove goričke srednje škole.

Zanimljiv program pripremila je i Gimnazija Velika Gorica.

– Rađamo se znatiželjni, kao mala djeca se pitamo zašto je nebo plavo, a trava zelena, a kad odrastemo postajemo produktivni članovi zajednica. Čežnja za dodatnim znanjem i poticanje urođene znatiželje u svim dobima života je vrijedan cilj za koji se Festival znanosti i naša kola zalažu – govore iz Gimnazije u čijim će se prostorima, također od 10 do 16 sati, održati zanimljive radionice kojima se mogu priključiti učenici osmih razreda s područja grada i okolice.

31.03.2021. Velika Gorica. Gimnazijalci snimali spot za 30. obljetnicu svoje škole. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Pripremili su prezentaciju znanstvenih istraživanja iz područja inteligencije, predavanja na temu kako računalo uči, inteligencija životinja, duel inteligencija i umjetnost i inteligencija.

A da igranje šaha nije samo zabava, pokazat će učenicima u Zrakoplovno tehničkoj školi Rudolfa Perešina.

– Igranje šaha je intelektualna vježba koja potiče razvoj ključnih kognitivnih sposobnosti poput problema rješavanja, strateškog razmišljanja i prostorne vizualizacije. Šah se često naziva ”gimnastikom uma” jer potiče igrače da koriste i razvijaju različite dijelove mozga. Sudjelovanjem na ovom festivalu, učenici će otkriti kako šah može poboljšati njihovu produktivnost, koncentraciju i akademske vještine, čineći ih boljim učenicima i stratezima u svakodnevnom životu – ističu iz škole.

Priključiti se možete od 10 do 16 sati.

Nastavite čitati

Vijesti

Crveni križ poziva na travanjsku akciju darivanja krvi, spasite nečiji život

Trodnevna akcija počinje sutra, a nastavlja se u ponedjeljak i utorak.

Objavljeno

na

Objavio/la

Iz Crvenog križa Velika Gorica pozivaju sve građane da se pridruže velikoj obitelji heroja koji malom gestom spašavaju ljudske živote. A to možete učiniti da se priključite trodnevnoj akciji dobrovoljnog darivanja krvi. Krv možete darovati sutra 26. travnja, od 9 do 14 sati, u ponedjeljak 29. travnja od 12 do 18 te utorak 30. tavnjaod 13 do 19 sati.

– Za učiniti dobro djelo dovoljno je imati 18 godina, biti dobrog općeg zdravlja, prije darivanja krvi pojesti lagan obrok, uzeti dovoljno bezalkholne tekućine i obavezno ponijeti osobnu iskaznicu – ističu iz goričkog Crvenog križa.

Akcija se odvija u prostorijama goričkog Crvenog križa na adresi Cvjetno naselje 16.

Nastavite čitati

Kultura

Tomislav Beronić autor je jedinog romana ikad otisnutog glagoljicom, a večeras gostuje na Matičinom četvrtku

Predstavit će časopis, web portal i nakladničku kuću KVAKA iz Velike Gorice.

Objavljeno

na

Na Matičinom četvrtku danas će Tomislav Beronić, član Družbe„Braća Hrvatskoga Zmaja“, pisac, autor romana na glagoljici i besplatne video igre GlagoMatika, predstaviti časopis, web portal i nakladničku kuću KVAKA iz Velike Gorice.

Društvo za promicanje kulture KVAKA iz Velike Gorice nakladnik je Časopisa za kulturu KVAKA koji izlazi već deset godina u tiskanom i elektroničkom izdanju. Nemali broj suvremenih pisaca i pjesnika objavio je svoje prve radove baš u Časopisu KVAKA, a do sada je ova nakladnička kuća objavila više od 60 naslova, najviše proze, potom poezije i poneko dokumentarno izdanje.

Inače, KVAKA je nakladnik jedinog romana ikad otisnutog glagoljicom “Misal kneza Anža Frankopana” (2023.) kojemu je upravo autor Tomislav Beronić, a roman je poklonjen i Svetom Ocu Papi Franji prošle godine tijekom Zmajskog hodočašća u Rim.

Spomenimo i kako Beronić objavljuje zbirke kratkih priča povijesne i putopisne fikcije. Kreirao je GlagoMatiku – mrežnu aplikaciju i videoigru prepoznavanja i zbrajanja brojeva na glagoljici, koju je objavio 2020. godine i učinio dostupnom potpuno besplatno. Organizator je međunarodnog matematičkog natjecanja u znanju i prepoznavanju glagoljskih brojeva, na kojem sudjeluju osnovnoškolci.

Druženje je večeras od 19,30 sati u Knjižnici Galženica.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Predstavljena izložba ”Bilježnica ščitarjevskog župnika pisana glagoljicom od 1524. do 1526.”

Objavljeno

na

Objavio/la

Velika Gorica, 24.04.2024. Izložba ”Bilježnica šćitarjevskog župnika …”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Izložba ”Bilježnica ščitarjevskog župnika pisana glagoljicom od 1524. do 1526.” predstavljena je sinoć u Galeriji Trumbetaš Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici. Predstavljanje je započelo glazbenom točkom koju je izveo Mješoviti župni zbor ”Sv. Matej” novozagrebačke župe sv. Mateja, zborovođa Tihomir Prša. Kasnije su izveli još tri točke.

Velika Gorica, 24.04.2024. Izložba ”Bilježnica šćitarjevskog župnika …”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na otvaranju izložbe govorili su dr. Darko Žubrinić (o glagoljskim rukopisima), dr.Antonija Zaradij (o stopama sv. Martina) i Ivan Nađ, član Zmajskog zbora (o povijesti župe – Kaptolski posjed).

Velika Gorica, 24.04.2024. Izložba ”Bilježnica šćitarjevskog župnika …”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Autor ”Bilježnice ščitarjevskog župnika” dr. Zoran Ladić zbog bolesti nije bio nazočan na otvaranju, predviđeno je njegovo predavanje na ovu povijesnu temu u nekom jesenskom roku ove godine.

Velika Gorica, 24.04.2024. Izložba ”Bilježnica šćitarjevskog župnika …”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Voditelj programa bio je Stipo Bilić, voditelj izdavaštva u POU. Izložba je otvorena do 07. svibnja 2024. godine.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Reporter 436 - 11.04.2024.

Facebook

Izdvojeno