Pčelarstvo je u Republici Hrvatskoj tradicionalna poljoprivredna grana i ima veliki gospodarski značaj, a karakteriziraju je velika različitost u dobnom sastavu pčelara, broju košnica kao i proizvodima koji se proizvode, a najčešća je proizvodnja meda, peluda, voska, propolisa te matične mliječi. Medonosne pčele, kao najvažniji prirodni oprašivači, imaju značajnu ulogu u sustavu, kako prilikom oprašivanja samoniklog bilja tako i u biljnoj proizvodnji, a specifičnost ovog prostora je da se do danas održala autohtona pasmina pod nazivom „siva“ pčela.Stanje u Hrvatskoj kao i u svijetu je takvo da karakterizira gubitak pčelinjih zajednica. Nastavano na to, u cilju poboljšanja uvjeta pčelarenja, poboljšanja zdravlja i vitalnosti, pčelinjih zajednica, sigurnosti i kvalitete pčelinjih proizvoda, poboljšanje pozicije na tržištu te provođenja istraživanja, izrađen je novi nacionalni pčelarski program 2020.-2022.g. kojim je osigurano 14,8 milijuna kuna godišnje, a sufinanciran je 50% sredstvima europske unije.

Prihvatljivi korisnici ovisno o mjeri

– Pčelari
– Pčelarske udruge i savezi
– nositelji istraživanja (znanstvene institucije)

Na raspolaganju pčelarima se nalazi čak 8 mjera:

  • Tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara – mjera kojom se želi omogućiti modernizacija pčelarstva nabavkom opreme te poticanjem edukacije pčelara radi usvajanja specifičnih znanja i vještina, uključivanje mladih i povezivanje pčelara u udruge te razmjena informacijaPrihvatljivi korisnici

    –  Pčelari registrirani u Evidenciji neovisno o broju pčelinjih zajednica

    Prihvatljiva ulaganja

–  Nabava pomagala, pribora i opreme koja će zamijeniti zastarjelu opremu

– Edukacija pčelara i senzorskih analitičara – organizacija stručnih predavanja, , seminara, radionica, tečajeva o svim temama relevantnim za pčelarstvo koje organiziraju ili suorganiziraju pčelarske udruge i/ili HPS,

  • Suzbijanje štetnika i bolesti pčela, naročito varooze (kao dosad najpopularnija mjera) – kroz ovu mjeru sufinancira se nabava odobrenih veterinarsko-medicinskih proizvoda te sustav monitoringa pojavnosti bolesti pčela. Provodit će se edukacija pčelara i promovirati tehnološki postupciu suzbijanju bolesti.Ovom mjerom želi se omogućiti upotreba sredstava koja su zakonski dopuštena, s naglaskom na sredstvima dopuštenima u ekološkoj poljoprivredi, a imajući u vidu sprječavanje pojave rezistentnosti. ) te osiguranje proizvodnje pčelinjih proizvoda bez rezidua sredstava koja se koriste za tretiranje varooze. Mjera se odnosi na informiranje pčelara o mogućem širenju štetnika, postavljanju sumnje na bolesti, razvijanje sustava monitoringa pojavnosti bolesti te nabavu potrebne opreme, pribora, lijekova i ljekovitih sredstava. Potrebno je provoditi edukacije pčelara i promovirati mjere tehnoloških postupaka u suzbijanju bolesti.
  • Racionalizacija troškova selećeg pčelarenja – mjera kojom se sufinancira kupnja nove opreme koja se koristi za selidbu košnica kako bi se osiguralo više pčelinjih paša , a time i povećanje proizvodnja te povećanje sigurnost pčelarenja. Kroz ovu mjeru također se omogućava povrat dijela troškova za registraciju pčelarskih vozila.
  • Mjere za potporu laboratorija za analizu pčelinjih proizvoda s ciljem potpore pčelarima da svoje proizvode plasiraju na tržište – kroz ovu mjeru će se provoditi utvrđivanje kvalitete i botaničkog podrijetla meda, voska i drugih pčelinjih proizvoda. Kroz nju je pčelarima omogućena povoljnija laboratorijska analiza kvalitete meda prije stavljanja na tržište. U tu analizu , mogu se uključiti i analize na ostatke štetnih tvari u medu i/ili vosku. U posljednjih su nekoliko godina razvijene analitičke i dijagnostičke metode koje omogućuju pouzdano otkrivanje prisutnosti uzročnika bolesti i utvrđivanje udjela patvorina u pčelinjem vosku te ih je u okviru programa moguće primijeniti za rješavanje problema, koji u pčelarstvu nanosi velike ekonomske gubitke.
  • Obnavljanje pčelinjeg fonda – mjera se odnosi se na očuvanje i obnavljanje pčelinjeg fonda, a time se i izravno pomaže očuvanje izvorne pasmine sive pčele te se unapređuju njene karakteristike kako bi se dobila veća produktivnost. Ova mjera odnosi se na sufinanciranje trženja selekcioniranih matica kroz potporu uzgajivačima matica za uzgoj selekcioniranih matica i provođenje testiranja matica u skladu s uzgojnim programom čime se povećava i profitabilnost pčelarstva.
  • Suradnja sa specijaliziranim tijelima za provedbu programa primijenjenih istraživanja (jednogodišnjih ili višegodišnjih) u području pčelarstva i pčelarskih proizvoda – financiraju se primijenjena istraživanja vezana za sljedeća područja: bolesti i štetnici pčela te njihove interakcije, očuvanje bioraznolikosti pčela te utjecaj okoliša na pčelinje zajednice, relevantnih za poboljšanje uvjeta pčelarenja kroz dopunjavanje i izgradnju novih znanja
  • Praćenje tržišta – sufinancira se prikupljanje podataka o tržištu meda, drugim pčelinjim proizvodima, biološkom materijalu (matice, rojevi, pčelinje zajednice) te pratećoj industriji (oprema i pribor za pčelare) sa svrhom izrade izvješća i analiza u određenim vremenskim razmacima. Mjera je neophodna jer se ovaj segment tržišta sustavno ne prati.
  • Poboljšanje kvalitete proizvoda s ciljem iskorištavanja potencijala proizvoda na tržištu – kroz ovu mjeru želi se potaknuti pčelare i pčelarske udruge da se uključe u sheme potvrđivanja kvalitete . Sufinanciraju se promotivne aktivnosti i promocije proizvoda, pristup tržištu s naglaskom na informiranje i edukaciju potrošača.

Nacionalni pčelarski program 2020.-2022.