Prijava

Vaša prijava

EU Hrvatskoj daje ‘zeleno svijetlo’ za Schengen


Znate li što je Schengen?

Područje na kojem se kod prelaska granica ne pregledavaju putovnice, takozvano “područje Schengena”, jedan je od temelja europskog projekta. Od osnivanja 1995. godine, kada su na tom području ukinute kontrole granica, sloboda kretanja diljem Europske unije postala je stvarnost. Ovo pravo svakog europskog demosa olakšava putovanja mnogim turistima i poslovnim ljudima.

Podsjetimo, Schengen trenutno obuhvaća 26 država, od čega su 22 države unutar EU i četiri izvan nje (Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn). Šest država članica EU nisu dio Schengena: Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo, koje su odlučile same upravljati vlastitim graničnim prostorom, te Bugarska, Hrvatska, Cipar i Rumunjska, koje tek trebaju postati dio Schengena.

Hrvatski ulazak u Schengen jedan je od prioriteta hrvatske vanjske politike, na čemu se paralelno radi na političkom i tehničkoj razini. Premijer Plenković postavio je za cilj da Hrvatska uđe u Schengenski prostor do 2020. godine, odnosno do hrvatskog predsjedanja Europskom unijom. Iz Europske komisije Hrvatskoj stigle pristižu zasad još neslužbene informacije kako smo kao članica ispunili sve tehničke uvjete za pristup schengenskom prostoru, doznaje Večernji list.

Kako Komisija uskoro prekida s radom u ljetnim mjesecima, službena se potvrda očekuje u rujnu. Time je Hrvatska, prvenstveno MUP, završili iznimno opsežan i dugotrajan postupak prilagodbe i ispunjavanje tehničkih uvjeta za ulazak u schengenski prostor. No da bi se zaista i ušlo u Schengen, loptica se prebacuje na političko polje jer tu odluku mora odobriti Vijeće EU, odnosno sve njezine članice, a tu se najviše insinuira na Sloveniju.

Naime, treba imati na umu da unatoč ovom napretku, odgovor EU na pitanje ulaska u Schengen još uvijek 100 posto ‘DA’! Naime, Rumunjska i Bugarska koje su prije nas zadovoljile kriterije, još nisu ušle u Schengen zbog političke situacije. Hrvatskoj bi u tom smislu, kao što smo prethodno spomenuli, problem mogla predstavljati susjedna Slovenija, otkuda su u više situacija najavljivali kako će svoj pristanak vezati uz hrvatsko prihvaćanje i primjenu arbitražne odluke.