Općina koja samo administrativno nije “naša”, jer Lekenik je dio Turopolja, slavila je 90. rođendan svog nogometnoga kluba. ŠNK Lekenik osnovan je 1929. i od tad djeluje sa svojim usponima i padovima, da bi rođendan dočekao kao član prve županijske lige. Prevedeno, šestog ranga natjecanja. I nekako je logično bilo da se na proslavu rođendana pozove klub iz svoga grada, koji je u posljednjih godinu i pol dana doživio ogroman rast i napredak u svakom smislu. HNK Gorice se, naravno, odazvala, kompletna momčad se okupila na simpatičnom malom stadionu u Lekeniku, a igrali su oni koji su odmarali ovog vikenda.

Gorica je tako na noge slavljeniku istrčala s Čovićem na golu, Špičićem, Ćelićem, Ljubisavljevićem, Krizmanićem, Babecom, Maločom, Sukom, Dvornekovićem, Mathieuom i Zwolinskim. Ušli su naknadno i Južnokorejci Kwak i Kang, kao i juniori Čepo, Zorica, Išek i Brkić, a Minjae Kwak zabio je i gol. Pogađali su još i Dvorneković, Babec te Zorica za konačnih 4-0.

A za to vrijeme na tribinama su uživala – djeca. Dio njih iz omladinske škole Lekenika imao je priliku izaći na teren s igračima Gorice, pri čemu se možda i najbolje vidjelo u što se naš klub pretvorio. Ta djeca, naime, znaju tko je i što je Gorica, znaju tko je Dvorenković, znaju i da ga zovu Nindža, znaju i Cherifa, i Musu, i Lovrića… Svakih nekoliko minuta netko bi od dječaka ili djevojčica iz Lekenika došlo do igrača i zamolili ih za “selfie”, izgledalo je kao da su igrači Gorice prve zvijezde. I voljet će ih, prema svemu sudeći, još i više, budući da su im na kraju utakmice poklonili majice s obilježjima kluba.

– Čiju si ti dobio? Od Cherifa? Ja od Špičića! – dovikivali su se klinci, sa širokim osmjesima na licima.

Cijela ova nogometna fešta počela je izlaskom najstarijih živućih igrača Lekenika na centar igrališta, gdje su se fotografirali s igračima obje momčadi, nakon čega je i predsjednik Gorice Nenad Črnko vodstvu domaćina uručio dres s brojem 90, a završila je – finom klopom. Kao što je i red u ovakvim prigodama, večera za goste bila je spremna čim je utakmica završila, gulaš se krčkao sve to vrijeme i došao na stol u najboljem izdanju…

Treneru Gorice Sergeju Jakiroviću, osim kao teambuilding, ovu utakmicu iskoristi i kao priliku da minutažu dobiju igrači koji su manje igrali, ili nisu uopće igrali protiv Lokomotive. Atmosfera je bila slavljenička, protivnik skroman kvalitetom, ali lijepo je bilo vidjeti da je Suk razigran nakon pauze od tri tjedna, da je Zwolinski opet zabio, da se svidio i Babec… Već u subotu se ide u goste Slaven Belupu, na novi teški izazov. I zato je baš dobro došla ova ugodna večer u gostima kod prijatelja.