Krajem prošle godine Županijski sud u Velikoj Gorici donio je prvu pravomoćnu presudu na temelju Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenim s neovlaštenim vjerovnikom.

Škibolin zakon u Saboru je pozdravljen pljeskom i ulio je nadu dužnicima RBA kreditnih zadruga. Zadruge, podsjetimo, nisu imale odobrenje za rad nadležnih institucija. Nisu imale sjedište, poslovnicu ni podružnicu u Hrvatskoj. Ugovori su se sklapali preko posrednika, mahom u priobalju, gdje su nekretnine vrjednije, potpisivali kod javnih bilježnika, preko granice se unosila gotovina. Ovrhe su krenule padom gospodarstva u recesiju.

Ipak, što je posuđeno, mora se vratiti. Od proglašenja ništetnosti rok je od trideset dana za povrat iznosa glavnice. Iako se krenulo s idejom da se zaštiti sve, Zakon se odnosi samo na ugovore sklopljene u Republici Hrvatskoj.

Razgovarali smo s predlagateljem Zakona, nezavisnim saborskim zastupnikom Marinom Škibolom.

Koliko je ljudi u Hrvatskoj sklopilo ugovore s kreditnim institucijama na koje se odnosi Zakon? Koliko je od njih, prema Vašim saznanjima, u sudskim postupcima? Zašto ti ljudi kredite nisu mogli vraćati i zašto im je bila potrebna zakonska zaštita?

Prema priznanju koordinatora Raiffeisen zadruga radilo se o 3000 ugovora, međutim osobno smatram da je riječ bar o dvostruko većoj brojci. Treba imati na umu da su u većini ugovora uključeni sudužnici i jamci, a neki su kredite uzimali preko vlastitih poduzeća.

Radi se o vrlo velikoj brojci kada uzmemo u obzir obitelji zaduženih ljudi kod zadruga koje su totalno zablokirane i „de facto“ rade za austrijske financijere. Nemam točnu brojku ljudi koji su u sudskim sporovima, ali znam da se najmanje polovica dužnika odlučila na takav potez zbog nemogućnosti vraćanja kredita i  eksponencijalnog rasta kamatne stope bez ikakvih objašnjenja.

Zakonski okvir bio je nužan zbog zaštite ustavnopravnog poretka koji je bio narušen kreditiranjem bez dozvola nadležnih institucija. Stvoren je paralelni financijski sustav koji nitko više nije mogao kontrolirati, a ljude se izbacivalo iz domova na najokrutnije načine.

Zakon je od podnošenja do izglasavanja prošao kroz više promjena. Kako ste zadovoljni izglasanom verzijom? Kako je Zakonom utvrđena nadležnost domaćih sudova? Postoje li elementi koji su Zakonom mogli biti bolje riješeni?

Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom je jedan od rijetkih Zakona koji štiti hrvatske građane od financijskih institucija i kao predagatelj mogu reći da je Hrvatskoj potrebno mnogo više sličnih zakona koji će ispraviti velike nepravde nanesene hrvatskom društvu.

Jasno je da su za predmete sa inozemnim kreditorima nadležni hrvatski sudovi jer su ugovori potpisivani od strane dužnika kod javnih bilježnika u Hrvatskoj. Nadležnost u Zakonu uređuje članak 8., iako o nadležnosti govore i razne Uredbe EU. Prema odredbi čl. 16. Uredbe Bruxelles 1 i čl. 18. Uredbe Bruxelles 1 BIS, potrošač ili u ovom slučaju dužnik može pokrenuti postupak pred domaćim ili pred inozemnim sudom.

Koje je značenje presude Županijskog suda u Velikoj Gorici? Kako ocjenjujete provedbu Zakona i što očekujete u budućnosti?

Presuda Županijskog suda u Velikoj Gorici je jako bitna zato što se radi o jednoj od prvih pravomoćnih presuda na temelju mog Zakona. U ovom trenutku već imamo tri pravomoćne presude, što znači da se sudska praksa pomalo usklađuje i da ćemo u budućnosti imati sve više takvih presuda u korist oštećenika.

Neki se suci opiru provedbi Zakona, kazali ste u prosincu. Je li poznata reakcija Europskog suda pravde na traženje sutkinje Općinskog suda u Rabu?

Radi se o malom broju općinskih sudaca, njih morate pitati zašto. Svi županijski sudovi redom poništavaju ugovore s kreditnim zadrugama. Na Rabu je izdano jako mnogo tih kredita, Rabljane trebate pitati da komentiraju odluku te sutkinje.

Zatražili ste od guvernera HNB-a da objavi koje još kreditne institucije nisu imale dozvolu za poslovanje u RH. Ima ih još?

O da, ima još kreditnih institucija koje nisu imale odobrenje za rad. U budućnosti će se sigurno razgovarati o tome. Guverner Vujčić je dužan reći javnosti o kojim se sve institucijama radi.

Jesu li građani, osim izravno pogođenih, prepoznali Vaš legislativni uspjeh? Koja je bila njegova cijena? Kako ste doživjeli kritike nakon što ste, suprotno očekivanjima, podržali predsjednika Sabora Jandrokovića? Što od Vas možemo očekivati do kraja saborskog mandata?

Neki jesu, a neki nisu. Da mogu vratiti vrijeme, ponovno bi napravio sve isto. Mislim da sam tom rečenicom sve rekao. Od mene možete očekivati daljnju borbu protiv nepravednog sistema, konkretne prijedloge koji neće biti samo zbog promocije nego realne društvene potrebe.

Razgovarao: Ante Vekić