Prijava

Vaša prijava

VIDEO Upoznajte hrvatske superodlikaše: ima ih najviše u jednom gradu, a s čistim peticama prolaze uglavnom djevojčice


Na izmaku je još jedna školska godina, a osobito napeto ovih dana je osmašima, koji odlučuju - gdje dalje? 

Superodlikašima je najjednostavnije. Onih s čistom peticom iz svih predmeta u Hravstkoj ima tek 5 posto! No, je li prosjek 5,0 pokazatelj znanja i treba li opći uspjeh biti mjerilo prilikom upisa u srednje škole? 

Zvono samo što nije označilo kraj školske godine. Zadnja je  prilika za popravak ocjena o kojima osmašima ovisi upis u srednju školu.

‘’Želim upisati MIOC, kod nekih je napeto, ali zasad kod mene je sve ok’’, kaže nam Vedran Vrabec, učenik osmog razreda OŠ Pavleka Miškine u Zagrebu.

Na sličnom tragu razmišljanja je i njegova razredna kolegica Lorena Donaj.

"Zadnja tri tjedna ima dosta testova I par stvari za ispraviti, ali nadam se da ću sve to uspjeti i ove godine proći s pet nula’’, kaže nam Lorena.

Inače, od gotovo pet posto učenika, koji imaju prosjek pet nula u svim višim razredima osnovne škole, gotovo 70 posto je djevojaka.

Najveći broj superodlikaša je u Gradu Zagrebu i Međimurskoj županiji, dok ih je najmanje u Brodsko- posavskoj i Šibensko-kninskoj županiji. Rezultati su to do koji su došli Zrinka Ristić Dedić i Boris Jokić analizirajući uspjeh učenika koji su prije pet godina završili osmi razred.

''To su sigurno učenici, koji su posvetili puno truda i puno rada i izrazito savjesno radili sve četiri godine. Vrlo je teško biti izvrstan u svim područjima. Ono što bi sustav trebao raditi je poticati potencijal motivaciju u onim područjima u kojima je netko talentiran'', istaknuo je Boris Jokić sa Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Većina superodlikaša, kojih je najviše u Varaždinu, Zagrebu i Velikoj Gorici upisuje gimnazije. Da će u srednjoj biti  jednako uspješni kao u osnovnoj školi - nema garancije.

''Ako nam dolaze učenici sa svim ocjenama odličnim ipak se uspostavi da neke predmete u nastavku školovanja nisu za odličan uspjeh'', kaže Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja.

Znanstvenici pak predlažu da se opći uspjeh ne koristi kod upisa u srednje škole.

Iako je u okviru kurikularne reforme izrađen novi okvir za vrednovanje ishoda učenja, upozoravaju da ga u Zakonu o odgoju i obrazovanju nema.

''Naime, ovdje se ne radi ni o ustašama ni o partizanima, ne radi se ni o lektirnim djelima. Radi se o poboljšavanju sustava vrednovanja i ocjenjivanja'', zaključuje Jokić.

Jer djeca trebaju učiti za život, a ne za ocjenu.