Novi Zagreb kao veliko gradilište: Milan Bandić gradi ‘Hrvatsku u malom’

3. srpnja 2019. Srijeda 13:00

Davno je bilo to, desetljeće je promililo, izredalo se toliko ‘’najboljih projekata koji su u tadašniih 10 godina mogli iznjedriti’’ – sad ih je već, dakle, 20 i činilo se možda da je gradonačelnik Zagreba, poznat i kao glavni zagrebački urbanist, arhitekt, dizajner, konzervator, a nerijetko i komunalni redar, zaboravio na projekt čiju se realizaciju očekivalo još 2011. godine. No, kad već dobiva Manhattan, red je valjda da Zagreb ima i ‘’Hrvatsku u malom’’, još jedan projekt u gotovo beskrajnom nizu vizija i moru planova gradonačelnika metropole Milana Bandića.

Naime, ako se građani i građanke ne sjećaju, ‘’Hrvatsku u malom’’ Bandić je najavio 2009. u doba predizborne predsjedničke kampanje, one u kojoj, a toga se sigurno sjećaju, govorio da želi uzorati Hrvatsku i raditi kao konj, a u čarapama po ledu i snijegu puzao je na koljenima do spomenika da bi položio vijenac. ‘’On je takav čovjek. Jednostavno ne odustaje’’, kazali su tada iz njegova ondašnjeg stožera, a građani i građanke i prije poslije toga uvjerili su se da gradonačelnik zaista ne odustaje, bez obzira na sve. Posljedice toga već su dobrim dijelom vidljive, a neke će se tek pokazati. Mnogi strahuju.

Jedna od ideja od koje očito ne odustaje iako se činila na razini one da će na Bundeku graditi aqua park, jest projekt ‘’Hrvatska u malom’’ za koju je nakon 10 godina raspisan upravo ovih dana natječaj kojim se traži idejno arhitektonsko-urbanističko-krajobrazno rješenje za taj tematski park u nikad do kraja realiziranoj Plavoj potkovi okružen Islandskom, Holjevčevom i Vatikanskom ulicom u Novom Zagrebu.

Doduše, u tih 10 godina ‘’Hrvatska u malom’’ se malo smanjila pa bi tako umjesto na prvotno planiranih 12 hektara na nekoliko hektara trebao niknuti interpretacijski centar s podzemnom garažom od 300 parkirnih mjesta te park koji će predstavljati hrvatsko tradicijsko graditeljstvo od istarskih kažuna, preko turopoljskih kuća, do dalmatinskih kamenih kuća iz Zagore, kao i nematerijalnu kulturnu baštinu Hrvatske upisanu na UNESCO-ovu listu.

Naime, Grad Zagreb kao investitor raspisao je javni natječaj - opći za realizaciju i anketni za izradu arhitektonsko–urbanističko-krajobraznog idejnog rješenja tematskog parka ‘’Hrvatska u malom’’. U prvoj fazi na površini 4,2 hektara planira se ustrojstvo tematskog parka te izgradnja centra za posjetitelje i podzemne garaže. Za površinu 6,4 hektara anketno će se ispitati mogućnosti širenja u fazama vanjskih eksponata tematskog parka te zone rekreacije.

Projektiranje cijele Hrvatske u malom stajat će 3,4 milijuna kuna, prema natječajnoj dokumentaciji, a od od pristiglih natječajnih rješenja očekuje se, između ostalog, inovativno i domišljato prožimanje tradicijskih i suvremenih elemenata i tehnologija koje će prepoznati i u kojima će uživati posjetitelji različitih dobnih skupina.

Također, trebaju ponuditi fleksibilan prijedlog rješenja postava na otvorenom koje će se u drugoj fazi izvedbe moći proširiti na širi, anketni dio obuhvata, kao I promišljeno krajobrazno rješenje sa zatečenim te novim, autohtonim biljnim vrstama koji će pridonijeti što realnijem prikazu ambijenata pojedinih regija.

Očekuje se da će najveća posjećenost biti za vrijeme vikenda i školskih praznika te bi u centru za posjetitelje s obzirom na razvoj tehnologije mogla biti primijenjena razna napredna rješenja kao informativni ekrani i interaktivni podovi, virtualne šetnje, 3D mapiranje, CGI vizualizacije …

Tri su cjeline tematskog parka ‘’Hrvatska u malom“, a prva dva dijela se odnose na stvarnu gradnju na 4,2 hektara dok je treći dio namijenjem anketnom dijelu natječaja:

• centar za posjetitelje s prostorom središnjeg trga, izložbenim prostorom, multimedijskom dvoranom, suvenirnicom i radionicama, podzemnom garažom (300 mjesta), popratnim ugostiteljskim sadržajima u blizini glavnog ulaza u sklop parka

• paviljonska izgradnja tradicijskih građevinskih oblika (Istočna Hrvatska, Središnja Hrvatska, Gorska Hrvatska, Sjeverno hrvatsko primorje, Južno hrvatsko primorje) uklopljenih u krajobrazno rješenje – pješačka zona bez prometa, svojevrsna promenada kroz hrvatsku tradicijsku baštinu podijeljenu u pet regija

• projektirani krajobraz sa zonom odmora i rekreacije uz nekadašnji savski meandar (anketni dio obuhvata – (anketni dio)

Ulazni prostor trebalo bi projektirati kao prostor više namjena, s mogućnošću održavanja plesnih i dramsko - scenskih izvedbi. Neovisno o kupljenoj ulaznici za izložbene sadržaje centra za posjetitelje predviđeno korištenje prodavaonice koja će funkcionirati kao suvenirnica i mala knjižara.

Što se tiče uvijek atraktivnih ugostiteljskih sadržaja, navodi se da caffé –snack bar treba dimenzionirati za otprilike 30 do 40 osoba, moguće je planirati vanjsku terasu ovisno o projektnom rješenju, a mora ga se moći koristiti neovisno o kupljenoj ulaznici za tematski park.

Restoran u sklopu tematskog parka planirao je kao sklop À la carte restorana koji se sastoji od tri manje cjeline koje predstavljaju gastronomske regije i njihove specijalitete. Restoran je moguće projektirati ili kao jednu salu, ili kao tri manje sa zajedničkom kuhinjom.Ukupno bi trebalo omogućiti prihvat maksimalno 100 gostiju odjednom. Restoran bi trebao biti smješten na prizemnoj etaži, bliže ulazu u tematski park s intimnijom terasom, a u njemu bi se povremeno održavale kulinarske i slastičaske radionice. Bar u sklopu restorana može biti projektiran kao dio restoranske sale.

Podzemna garaža mora biti projektirana za kapacitet od 300 parkirnih mjesta, uključujući i parkirališta za automobile osoba s invaliditetom. Na prvoj etaži trebalo bi predvidjeti minimalno 10 parkirališnih mjesta za električne bicikle s pristupom za utičnice. Dopuštena su odstupanja od 10 posto. Garaža će primati automobile šireg područja Parka Novi Zagreb, ne samo tematskog parka ‘’Hrvatska u malom“.

Rok predaje natječajnih radova je 29. listopada ove godine, a kada bi park konrektno i trebao biti realiziran zasad nije poznato. Bilo bi u međuvremenu dobro čuti i o što o toj ideji kažu sami građani I građanke te uvažiti njihovo mišljenje.

Podsjetimo, novi park će se nalaziti unutar sustava tematskih parkova Novog Zagreba, odnosno tzv. Plave potkove nastale po uzoru na donjogradsku Zelenu potkovu. Nažalost, od Plave potkove danas je realiziran tek dio, odnosno istočni krak - Park Vjekoslava Majera i Park Utrina te zapadni krak potkove koji čini Park mladenaca u Sigetu. Parkovi na južnom obodu potkove planirani su još u GUP-u iz 1965. godine, u onom iz 1970. godine su ucrtane veće zelene površine, da bi se dovršetkom prometnica posve definiralo površine namijenjene parkovima.

Ne čudi stoga da je arhitektonska struka već upozorila da se opet ide u fragmentarno rešenje umjesto da se prostor osmisli koherentno u cjelini uz uključivanje lokalne zajednice umjesto da po tko zna koji put urbanizam ostane samo “stvar” gradskih ureda. Jer građani i građanke su ti koji žive u tom prostoru, a oni su i ti koji uvijek – htjeli to ili ne - plaćaju baš sve što gradonačelniku padne na pamet.

Zgodno je stoga podsjetiti i da je Bandić prije 10 godina najprije tvrdio da ovaj projekt neće koštati ništa te potom da će cijena biti minimalna, a sada je vidljivo da će samo projektiranje stajati 3,4 milijuna kuna. Planirana okvirna sveukupna vrijednost investicije Zone 1 i Zone 2 iznosi 57.000.000 kuna (bez PDV-a), pri čemu planirana okvirna vrijednost (bez PDV-a) izgradnje centra za posjetitelje iznosi 5.300 kuna po metro kvadratnom bruto, a podzemne garaže 2.500 kuna po metro kvadratom bruto. Ali što je to za Hrvatsku u malom, koliko će nas tek koštati veliki ‘Zagrebački Manhattan?