Gotovo je nevjerojatno da je čovjek tijekom povijesti koristio nekoliko tisuća vrsta biljaka za svoju prehranu, a danas ih uzgaja jedva par stotina. Velik je problem što autohtone sorte polako nestaju s naših polja i sve više gubimo vlastiti sjemenarski suverenitet, a kada se jednom zatre sjeme neke kulture, gubitak njezinog genetskog materijala je trajan i ne može se više obnoviti.

Sve biljne svojte koje rastu na području države čine njezinu floru, a u Hrvatskoj raste oko 5.500 različitih biljaka što je s obzirom na njezinu malu površinu veliko bogatstvo, pogotovo u usporedbi s oskudnijim florama mnogo većih zemalja. Primjerice, u Španjolskoj raste 5.048 svojti, u Francuskoj 4.630, a u Njemačkoj 3.203 biljne svojte.

Otkud Hrvatskoj toliko bogatstvo, objašnjavaju u Botaničkom vrtu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kojemu je upravo uzgoj flornog blaga jedna od najvažnijih zadaća: ‘’Hrvatska je kao izrazito južnoeuropska zemlja smještena upravo na razmeđi kontinentalne i sredozemne klime te istočnomediteranske i zapadnomediteranske flore. Također, ovi su krajevi u razdobljima najvećih oledbi (zaleđivanja – op.a.) bili većinom pošteđeni od leda i snijega pa je tu preživio i dio prastare flore (tzv. relikti). Kombinacija vrlo raznolikog reljefa – visoki planinski masivi, krška polja, doline rijeka i vrlo razvedena obala s otocima – utjecala je na nastajanje velikog broja svojti, među kojima je gotovo 10 posto endemičnih’’.

Hrvatska je zbog toga jedna od najbogatijih europskih zemalja, a da bi to i ostala potrebno je očuvati lokalne i tradicijske sorte sjemena, ali i obnoviti one ‘izgubljene’ za buduće generacije.

  • Banke biljnih gena su samo skladišta i one nisu dovoljna za očuvanje različitosti 

U gotovo svim zemljama svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, pokrenute su banke biljnih gena, ali one su stvarane s idejom čuvanja genetskih resursa kao baze za rad znanstvenika i profesionalnih oplemenjivača. A imaju i dosta nedostataka jer su izvori sredstava za rad banaka gena centralizirani, ovise o političkoj volji i vrlo često ih nema dovoljno, kao ni površina niti osoblja da brinu o velikim kolekcijama. Nakon nekog vremena dio sjemena propada u spremištima gubeći klijavost jer se pri regeneraciji ipak rade prioriteti, a o sortama i populacijama često se čuva vrlo malo podataka iako su upravo tradicijska znanja vrijedna koliko i samo sjeme.

Iako u svijetu postoji oko 1.700 banki sjemena raspoređenih u više od stotinu država, teško da postoji poznatija od one na norveškom arhipelagu Svalbardu koju nazivaju i ‘biljnom Noinom arkom’, a riječ je o Svjetskoj banci sjemena u kojoj se nešto više od 10 godina čuva gotovo milijun vrsta sjemena kako bi, u slučaju globalne kataklizme, čovječanstvo imalo šansu obnoviti poljoprivredu i tako preživjeti. No, banke biljnih gena su samo skladišta i one nisu dovoljna za očuvanje različitosti.

  • Moderne inovacije u poljoprivredi usmjerene održivim rješenjima nemoguće su bez tradicijskih sorti (ZMAG/Facebook)

Iznimno je važno osvijestiti da klimatske promjene i ekološke katastrofe, ali i nestanak malih proizvođača hrane i razne bolesti predstavljaju najveću prijetnju proizvodnji hrane, a promocija i proizvodnja različitih sorti sjemena jedan je od najvažnijih načina za poboljšanje bioraznolikosti koja će u konačnici utjecati na proizvodnju zdrave hrane. Upravo to govori o važnosti i potrebi uspostavljanja organiziranog sustava očuvanja i uzgoja sjemena kao što su to društvene banke sjemena jer one čuvaju i tradicijska znanja i njeguju otvoren pristup.

Društvene banke sjemena diljem svjeta čuvaju oko 6,5 milijuna uzoraka sjemena, a procjenjuje se da se radi o par milijuna različitih vrsta. Njima se napokon pridružuje i Hrvatska zahvaljujući inicijativi ZMAG-a (Zelena mreža aktivističkih grupa), udruzi koja okuplja organske vrtlare, praktičare primjenjivih tehnologija i ekološkog graditeljstva, dizajnere permakulture, istraživače pravednih socijalnih modela organizacije i ravnopravnih međuljudskih odnosa te ekološke aktiviste.

Društvena banka sjemena novi je ZMAG-ov projekt čiji je glavni cilj upravo doprinijeti očuvanju lokalnih i tradicijskih sorti sjemena, ali i obnovi onih ‘izgubljenih’ za buduće generacije. Osmišljena je tako bude u vlasništvu svojih članova, otvorena za javnost, proizvođače hrane, male poljoprivrednike, vrtlare i potrošače, kao neformalna i lokalno upravljana institucija.

  • Ljudi povezuju tradicijske sorte sa specifičnim okusima i mirisima iz djetinjstva i cijene njihovu kvalitetu (Pexels)

Glavne aktivnosti Društvene banke sjemena su jačanje i poboljšanje lokalnog sjemenarskog sustava s naglaskom na tradicijske sorte, a veliku pažnju pridaje i educiranju, podizanju svijesti i dijeljenju znanja o važnosti očuvanja lokalnih sorti, kao i promicanju suvereniteta sjemena i hrane.

‘’Ljudi povezuju tradicijske sorte sa specifičnim okusima i mirisima iz djetinjstva i cijene njihovu kvalitetu. Neke lokalne sorte u prošlosti su postale poznate i cijenjene upravo radi zahtjeva tržišta gdje se znalo da je najbolji krumpir onaj lički, najbolji luk turopoljski i slično. Ta je tradicija još uvijek živa iako su tradicijske sorte nepravedno potisnute, a i moderne inovacije u poljoprivredi usmjerene održivim rješenjima nemoguće su bez tradicijskih sorti’’, upozorava Sunčana Pešak iz ZMAG-a u analizi Poljoprivredne politike prema očuvanju tradicijski dobivenih sorti.

Napominje da je domaće sjemenarstvo u svakom slučaju potrebno razvijati bilo za potrebe industrijske proizvodnje, bilo za mala raznolika gospodarstva i vrtove: ‘’Sjemenarstvo stvara veću dodanu vrijednost proizvoda, zapošljava više radne snage i državi daje sigurnost i prehrambeni suverenitet smanjujući ovisnost o drugima. Uz to domaće sjeme je kvalitetnije i otpornije jer je prilagođeno lokalnim uvjetima’’.

  • Kada se jednom zatre sjeme neke kulture, gubitak njezinog genetskog materijala je trajan i ne može se više obnoviti

ZMAG je pokrenuo i umrežavanje malih lokalnih proizvođača hrane i sjemenara te srodnih udruga iz Hrvatske, BiH, Srbije, Makedonije i Slovenije, a Društvena banka sjemena je ujedno i dio projekta Comunity Seed Banks Academy koju vodi udruga Arche Noah iz Austrije.

Bilo da su vrtlari, mali poljoprivrednici, bilo hobisti ili entuzijasti, i građani mogu postati članovi i članice Društvene banke sjemena. ZMAG, čije se imanje nalazi 30-ak kilometara od Zagreba, u selu Vukomerić, ima svoju banku u kojoj je zasad pohranjeno 200-tinjak tradicijskih sorti i onaj tko se učlani u njihovu banku imat će pristup tim sortama koje će regenerirati I umnažati, a kasnije jedan dio vratiti banci i imati dio kod sebe i dalje dijeliti, imati razmjene sjemena i slično.


ZMAG-ovci i ZMAG-ovke na svojevrsnoj su turneji Hrvatskom na kojoj žele sakupiti što više lokalnih sorti koje su specifične za svaki pojedini kraj i kako je u posjetu Zadru objasnila Sendy Osmičević, voditeljica projekta: ‘’Cilj je jačanje mreže lokalnih zajednica i očuvanje tradicijskih sorti, uz jasnu poruku da sjeme nije ničije vlasništvo, već zajednička kolekcija za čiji smo opstanak svi jednako odgovorni’’.

Dodatnu pažnju u ZMAG-ovim aktivnostima svakako privlači povezivanje s umjetnicima s ciljem njihova aktivnog uključivanja u proces istraživanja i pokretanja banke sjemena. Tako je započeta suradnja s Galerijom Miroslav Kraljević, a kroz narednih godinu dana u projekt će se svojim radovima uključiti dvoje hrvatskih umjetnika Darko Masnec i Valentina Butumović te talijanska umjetnica Egle Oddo.

Kroz formu interaktivne instalacije/video igre Masnecov projekt će propitivati odnos prirode i digitalne konstrukcije biljnog svijeta, dok će Butumović razviti novi umjetnički rad temeljen na postojećoj knjižnici sjemena u prostorima ZMAG-a. Oddo će na jesen će boraviti u Zagrebu, na rezidenciji u Galeriji Miroslav Kraljević i na Recikliranom imanju u Vukomeriću te će predstaviti međunarodni transdisciplinarni projekt Ark of Seeds.

  • U sjemenu je očuvana naša prošlost i sakrivena naša budućnost (ZMAG/Facebook)

Prošle godine surađivali su s umjetničkim kolektivom ‘Ljubavnice’, a nikako ne treba zaboraviti niti suradnju koju već par godina gaje Art Lab i ZMAG, a rječ je o pjesničko – ekološkom rezidencijskom program ‘Tragovi u snijegu: Sjeme za budućnost’ na Recikliranom imanju Vukomerić. Odabrani pjesnici dobivaju mogućnost shvatiti važnost sjemena te se upoznati s konceptima banke sjemena i nezamislive potrebe za očuvanjem tradicijskih sorti biljaka, a potom o svemu progovaraju u stihovima the njihove pjesme bivaju objavljene u digitalnoj zbirci poezije.

‘’U sjemenu je očuvana naša prošlost i sakrivena naša budućnost. Svaka sjemenka u sebi nosi dio povijesnog i genetskog nasljeđa još iz vremena kada su ljudi počeli izdvajati određene biljke iznimnih karakteristika te započeli kultivirati, pokrenuvši tako početak poljoprivrede. Uzimanje određenog dijela usjeva za ponovnu sjetvu omogućavalo je genetsku podlogu za procvat novih sorata biljaka, a kroz to indirektno i procvat današnjeg društva kakvog ga poznajemo’’, podsjećaju ekolozi i okolišni aktivisti.

Jednako je i s poezijom, kažu: ‘’Ona predstavlja kulturno nasljeđe naroda koje je temelj njegovog duha, procvata i identiteta. Upravo je zato spajanje poezije s temama ekologije, sjemena te ostalih tema javnog interesa neophodno kako bi se progovorilo o ključnim problemima društva i zajednice’’.