Zakon o izbornim jedinicama za izbor saborskih zastupnika datira još iz 1999. godine, a njime je određeno 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj i da se broj birača u njima ne smije razlikovati više ili manje od pet posto, no zbog iseljavanja te izumiranja imamo situaciju da svaki glas birača nema jednaku težinu jer je u nekim izbornim više od 20 posto birača manje, a biraju jednako 14 zastupnika kao i one koje
imaju daleko više stanovnika.

Osim toga, u Hrvatskoj koja nema registar stanovništva, danas ima jedva četiri milijuna stanovnika, a prema podacima Ministarstva uprave 3,73 milijuna birača, što ne odgovara istini jer je u ukupnom broju stanovnika oko 18 posto maloljetnika. Kako nije izgledno da ćemo prije parlamentarnih izbora dobiti preustroj izbornih jedinica niti su preporuke Venecijanske komisije da se mijenjaju godinu dana prije izbora, i dalje na izborima sljedeće godine neće svaki glas imati jednaku težinu, pa će birači nekih jedinica biti protežirani, a drugi zakinuti.

Postojeći sustav izbornih jedinica najviše zakida Dalmatince, kaže za Večernji list demograf Stjepan Šterc koji je prije dvije godine u znanstvenom radu napisao da 10 izbornih jedinica treba smanjiti na šest.

Razlike u broju zastupnika

"Svih ovih godina izborne jedinice se nisu usklađivale s promjenom broja stanovnika i birača", govori Šterc, pa se danas razlikuju po broju birača daleko više od propisanih pet posto, iako sve biraju jednak broj zastupnika.

Na primjer, III. izborna jedinica koja obuhvaća Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku i Međimursku županiju s 348 tisuća birača te IV. koja obuhvaća Virovitičko-podravsku i Osječko-baranjsku županiju s 299 tisća birača, koliko ih je imala na izborima 2016. godine ne računajući iseljavanje, biraju isto zastupnika kao i X. izborna jedinica koja obuhvaća južni dio Splitsko-dalmatiske županije i Dubrovačko-neretvansku, a ima 394.000 birača ili skoro njih 100 tisuća više.

Šterc dodaje da ne mogu sve izoborne jedinice imati jdnak broj zastupnika nego da broj zastupnika treba ovisiti o broju stanovnika, odnosno broju birača.

Potrebne korekcije

Što se tiče Zagreba, koji ne gubi stanovništvo, i Zagrebačke županije, oni, po Štercu nisu zakinuti s obzirom na broj stanovnika i zastupnika jer se protežu na četiri izborne jedinice. Korekcije bi trebalo napraviti, dodaje, i u V. izbornoj jedinici koja obuhvaća Požeško-slvonsku, Brodsko-posavsku i Vukovarsko-srijemsku županiju, a s obzirom na iseljavanje, više nema 324 tisuće birača.

"S ovakvim izbornim jedinicama glas birača ne vrijedi jednako u izbornim jedinicama koje ih imaju više u odnosu na one koje ih imaju manje, od 1999., otkako je donesen Zakon o izbornim jednicama, mi smo prirodnim putem izgubili 100 tisuća ljudi i više od 300 tisuća ljudi iseljavanjem, izgubili smo više od jedne najveće izborne jedinice.
Danas ni broj birača od 3,73 milijuna u Hrvatskoj ne odgovara stvarnom stanju i možemo imati najviše 3,3 milijuna birača jer se broj maloljetnog stanovništva kreće oko 18 posto", govori Šterc.

Smanjiti broj izbornih jedinica

Još prije dvije godine Šterc je u znanstvenom radu "Hrvatske izborne jedinice-postojeći nesklad i buduće promjene", zajedno s kolegom Matteom Žugajem, predložio da se 10 izbornih jedinica u Hrvatskojh smanji na šest jer postojeće ne prate administrativno-teritorijalni ustroj, ne održavaju podjednako zastupljenost birača niti se korigiraju prema prirodnom padu iseljavanja.

Prvu izbornu jedinicu, predložio je, činile bi sve slavonske županije i birale 18 zastupnika, druga bi bila sjeverozapadna hrvatska, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Međimurska i Koprivničko-križevačka i birale bi 12 zastupnika. Treću bi činile županije koje gravitiraju Zagrebu, Bjelovarsko-bilogorskoj, tu bi spadala i Zagrebačka te Sisačko-moslavačka i Karlovačka a birale bi 17 zastupnika.

Četvrtu bi činio Zagreb s 19 zastupnika, petu Istarska, Primorsko-goranska i Ličko-senjska sa 13. Posljednja šesta bilo bi područje Dalmacije, odnosno Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija koja bi s najviše birača, njih skoro 778 tisuća imala pravo na 21 zastupnika, piše Večernji list.