Prema podacima Financijske agencije (Fina), na kraju rujna ove godine u blokadi je bilo 242.827 građana, njihov je dug iznosio 16,76 milijardi kuna, a najviše dužnika bilo je u Zagrebu, njih 50.724, s ukupnim dugom od 4,84 milijarde kuna.

Na kraju rujna bilo je blokirano 9,4 posto radno sposobnog stanovništva glavnog grada Hrvatske.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je blokirano 21.419 građana s ukupnim dugom većim od 1,45 milijardi kuna, pri čemu je udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva iznosio 7,02 posto.

U Zagrebačkoj županiji zadnjeg dana rujna blokirane račune imalo je 19.604 građana, s ukupnim dugom većim od 1,6 milijardi kuna, što čini 9,1-postotni udjel u broju radno sposobnog stanovništva.

Najmanje blokiranih, njih 2.347, imala je Ličko-senjska županija. Njihov dug iznosio je 164,3 milijuna kuna, a udio u radno sposobnom stanovništvu županije 7,47 posto.

U odnosu na ukupan broj stanovnika županije najviše je blokiranih građana u Sisačko-moslavačkoj županiji, 7,06 posto i Koprivničko-križevačkoj, 6,46 posto, a te su dvije županije na vrhu i prema kriteriju broja blokiranih u odnosu na radno sposobno stanovništvo - Sisačko-moslavačka 10,70 posto, a Koprivničko-križevačka 9,71 posto.

U Zagrebu najviše blokiranih

Nadalje, Zagreb, Split, Rijeka, Osijek i Sisak predvode listu od 25 gradova s najvećim brojem blokiranih građana. U Zagrebu ih je bilo 50.724, u Splitu 8.687, u Rijeci 7.804, u Osijeku 6.114, a u Sisku 3.978. Na dnu te liste su Križevci s 1.552 blokiranih, Đakovo s 1.504 blokiranih i Kutina s 1.499 blokiranih.

Međutim, prema broju blokiranih građana u odnosu na broj stanovnika izdvajaju se Sisak s 8,33 posto, Čakovec s 8,12 posto, Križevci s 7,35 posto i Petrinja sa 7,30 posto blokiranih građana.

Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Vodica, čiji prosječan dug iznosi 220.000 kuna. Slijede građani Velike Gorice s dugom od 175.000 kuna te Koprivnice s dugom od 146.000 kuna.

Iz Fine podsjećaju da je kao jedna od mjera za rješavanje problema građana s dugotrajno blokiranim računima donesen Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama, koji je stupio na snagu 21. srpnja 2018., a u skladu s njime Fina je prestala postupati po osnovama za plaćanje za ovršenike i tražbine koji ispunjavanju zakonske uvjete.

Također, prema novom Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, koji je stupio na snagu 4. kolovoza 2018., automatizmom se prestala provoditi ovrha na osnovama za plaćanje koje su bile evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret ovršenika fizičke osobe, a koje se nisu naplatile u cijelosti u roku od tri godine od datuma primitka u Finu i po kojima nije bilo nikakvih naplata posljednjih šest mjeseci. Na toj se osnovi djelomično ili u cijelosti prestala provoditi ovrha na osnovama za plaćanje za 225.322 ovršenika, navode iz Fine.