Funkcionira li sustav zaštite kulturnih dobara u Hrvatskoj, pitanje je koje se opet postavilo ovih dana dok stotinjak kulturnih dobara čeka odluku Stručnog povjerenstva koje se ne sastaje i tako ugrožava i ona kulturna dobra kojima istječe privremena zaštita. Jedno od njih je i Hotel Maestral u Brelima, kojemu preventivna zaštita ističe za mjesec dana, a riječ je o jednom od najljepših modernističkih projekata ne samo na ovim prostorima i ne samo kada je riječ o turizmu. Maestral je preventivno zaštićen kao kulturno dobro na pet godina i nakon toga ide u trajnu zaštitu ili se ta zaštita miče.

Mnogi strahuju od ponavljanja sudbine obiteljske kuće Matulja na Brodarici u Šibeniku, jednog od najznačajnijih djela arhitekta Ante Vulina, izuzetno kvalitetnom djelu arhitekture iz razdoblja moderne, kući koja je 1963. godine nagrađena nagradom 6. Zagrebačkog salona. Naime, kuća je preventivno bila zaštićena kao kulturno dobro, s intencijom da trajno postane zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske, no srušena je upravo u pravnom vakuumu između preventivne i trajne zaštite. 

{"RELATED":3860430}

O Hotelu Maestral u Brelima kao o jednoj od kanonskih građevina hrvatskog visokog modernizma, možda i najljepšem hotelu na jadranskoj obali, čiji su autori arhitekti Julije DeLuca, Ante Rožić i Matija Salaj, piše arhitekt, kritičar arhitekture i dizajna te autor elaborata, pisac i urednik Maroje Mrduljaš s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Preventivno zaštićen kao kulturno dobro, sagrađen 1965. godine, a danas vintage hotel Maestral koji ima još dosta toga u izvornom stanju, uz određene promjene namještaja i neke druge preinake, predstavlja jedan od rijetko dobro očuvanih primjera, uključujući i sofisticirane prostore interijera koje je projektirao Bernardo Bernardi. Taj član zagrebačke grupe EXAT-51 angažirao je čitav niz vodećih hrvatskih umjetnika i umjetnica: avangardista i pionira geometrijske apstrakcije Aleksandra Srneca za grafički dizajn, a u hotelu su se nalazile i tapiserije Jagode Buić, slike Ede MurtićaVaska Lipovca Ordana Petlevskog te fotografije Aleksandra Karolyija.

Hotel Maestral, Brela, Arhiva Aleksandar Karoly

Projekt Hotela Maestral je zbog svoje važnosti u evoluciji tipologije objekata turističke namjene na prijelazu 1960-ih u 1970-e uključen u selekciju izložbe ''Concrete Utopia'' u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti (MoMA). Upravo je Mrduljaš, široj javnosti vejrojatno poznatiji kao koautor serijala ''Betonski spavači'', član kustoskog tima newyorške izložbe te je uz kolegicu Miru Stanić ujedno potpisnik i izložbe "Sunčana strana modernizma: Turistička arhitektura u Hrvatskoj 1962. – 1972.", koju se do kraja listopada može pogledati u Oris Kući arhitekture u Zagrebu.

Bum hotelske izgradnje dogodio se ’60. i ’70. godina prošlog stoljeća, Iako se tada hotele smatralo betonskim, uniformiranim mastodontima, 40-ak godina kasnije, izgradnju u tim godinama procjenjuje se izvanrednom i smatra da je bila ispred svoga vremena

Godine su to u kojima se događa najradikalnija urbana transformacija hrvatske obale, ali i period u kojem se i globalno pojavljuje fenomen masovnog turizma. No za razliku od primjerice Italije ili Španjolske gdje se obalu trošilo nemilice, u Hrvatskoj je urbanistički i arhitektonski proces bio prilično pažljivo usmjeravan i moderiran te se pazilo na povijesne urbane ambijente i očuvanje prirodnog okoliša kao posebna vrijednost te se inzistiralo na tome da se obala zadrži kao javni prostor i da arhitektura bude humanistička, da ostvaruje veliku kvalitetu i ne robuje profitu te da uklopi regionalne značajke.

'Obnova Hotela Maestral bi trebala biti društveni prioritet i zajednički napor koji ne treba i ne može biti prepušten samo vlasniku'

Zagrebačka izložba se, ističe, nastavlja na dvije izložbe održane u Galeriji Dessa u Ljubljani i u Galeriji Pečarič u Piranu, a bila je postavljena i u javnim prostorima Maestrala s ciljem senzibiliziranja lokalne zajednice za sudbinu ovog važnog zdanja. Naime, Maestralu predstoji još dug put do postizanja trajne zaštite pa je potreba za ukazivanjem na izuzetnu kulturnu vrijednost ovog hotela i dalje je aktualna.

''Uređenje i oprema hotela predstavljaju vrhunac dizajna i vizualnih umjetnosti svog vremena na način koji je rijetko, a možda i nigdje drugdje postignut tako uvjerljivo'',  ističe Mrduljaš.

Obnova Hotela Maestral, uvjeren je, ''trebala bi biti društveni prioritet i zajednički napor koji ne treba i ne može biti prepušten samo vlasniku, makar on bio u komercijalnoj funkciji. U situacijama koje su savladive, koje nisu prevelikog mjerila, gdje devastacija nije otišla predaleko, potrebno je što prije reagirati i sačuvati jedan izuzetno vrijedan kulturni sloj, koji u ovom specifičnom slučaju može, nadamo se, biti i ekonomski uspješan i dugoročno samoodrživ''.

{"RELATED":3856562}

Prilike i potrebe za očuvanjem u izvornom stanju barem jednog cjelovitog primjera kulture modernizma za buduće generacije svjesne su i Nataša Bodrožić te Lidija Butković Mićin i Saša Šimpraga koji čine Motel Trogir, projekt usmjeren na afirmaciju i kritičku reevaluaciju modernističke arhitekture druge polovice 20. stoljeća, no ne zaustavlja se samo na trogirskom motelu, kako naziv sugerira, već uključuje puno šire područje djelovanja.

Sustav zaštite kulturnih dobara u Hrvatskoj opet u zastoju?

Zabrinuti zbog skorog isteka preventivne zaštite za Hotel Maestral u Brelima, čije je vrijednosti prepoznala i međunarodna stručna javnost, postavili su Ministarstvu kulture i medija RH i pitanje odgovornosti nadležnih tijela za normalno funkcioniranje sustava, odnosno brige za kulturnu baštinu Republike Hrvatske.

''Prijedlog trajne zaštite za Hotel Maestral u Brelima izrađen je pri nadležnom Konzervatorskom odjelu u Splitu te je pravovremeno upućen u proceduru i upisan u postupke u novoj bazi Registra kulturnih dobara RH. No, odluke do danas nema, preventivna zaštita isteći će 17. studenoga 2020. godine, a nadležno Stručno povjerenstvo za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra pri Ministarstvu kulture i medija o slučaju nije ni odlučivalo budući da već duže vrijeme sjednica Stručnog povjerenstva nije održana'', upozoravaju iz Motela Trogir.

Zanima ih kada će se održati sjednica Stručnog povjerenstva i zašto se sjednice ne održavaju, naime, u uvjetima pandemije, online sastanci nisu problem, a čak i samo Ministarstvo u javnim natječajima potiče upravo takav vid djelovanja.

Hotel Maestral, Brela, Motel Trogir

Sjećaju se i oni slučaja Kuće Matulja u Brodarici koja je 2016. godine srušena upravo u pravnom vakuumu između preventivne i trajne zaštite, podsjećajući da je upravo taj slučaj trebao poslužiti za korigiranje procedura kako bi se slične situacije u budućnosti izbjegle, ali ostaje nepoznato je li to u četiri godine i učinjeno.

'Valorizacija je temeljno načelo konzervatorske struke i procesa zaštite kulturnih dobara'

''Kulturna dobra čija preventivna zaštita ističe, a o trajnoj zaštiti nije donijeta mjerodavna i pravodobna odluka, nepotrebno se nalaze u potencijalnoj opasnosti od devastacija ili rušenja. U tome smislu opravdano je postaviti pitanje odgovornosti nadležnih tijela za normalno funkcioniranje sustava, odnosno brige za kulturnu baštinu Republike Hrvatske. Podsjećamo i da je valorizacija temeljno načelo konzervatorske struke i procesa zaštite kulturnih dobara koja su stručne javne službe dužne štititi pa nas zanima zbog čega mjerodavno Ministarstvo de facto zaustavlja taj proces neodržavanjem sjednica Stručnog povjerenstva za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra?'', pitali su iz Motela Trogir.

{"RELATED":3808365}

''Održavanje sljedeće sjednice Stručnog povjerenstva planira se krajem mjeseca listopada ili početkom studenog ovisno o epidemiološkoj situaciji. Nije jasno na čemu bi se temeljila teza da se u ugrozu dovodi bilo koje kulturno dobro'', poručili su za RTL.hr iz Ministarstva kulture i medija na čijem je čelu Nina Obuljen Koržinek i tvrde da nije došlo do nikakvog zastoja u sustavu zaštite kulturnih dobara.

Iz Ministarstva kulture i medija čude se zabrinutosti: Otkud teza da se u ugrozu dovodi bilo koje kulturno dobro?

Sve poslove se, uvjeravaju, obavlja redovito usprkos dodatnim otežavajućim okolnostima s obzirom na pandemiju koronavirusa te potres koji je 22. ožujka u Zagrebu i okolnim županijama u najvećoj mjeri pogodio povijesnu urbanu cjelinu Zagreba i brojna pojedinačna kulturna dobra što je, ističu, zahtijevalo žurnu prilagodbu djelovanja Ministarstva kulture i medija.

Kulturna dobra čija preventivna zaštita ističe, a o trajnoj zaštiti nije donijeta mjerodavna i pravodobna odluka, nepotrebno se nalaze u potencijalnoj opasnosti od devastacija ili rušenja

''Većina djelatnika preuzela je izvanredne obaveze i zadaće koje su se odnosile na popis i procjenu šteta, sudjelovanje u pripremi Zakona o obnovi zgrada oštećenih u potresu te pripremi dokumentacije za korištenje sredstava Svjetske banke i Fonda solidarnosti EU. Okolnosti vezane za epidemiju COVID-19 i epidemiološke mjere tijekom tekuće godine dodatno su otežale organizaciju sjednica Stručnog povjerenstva za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra'', ustvrdila je Marija Šiško Omrčen iz Ministarstva kulture i medija.

Trenutno je, istaknula je, ''pripremljeno 114 predmeta koji će se razmatrati na idućim sjednicama Stručnog povjerenstva za utvrđivanje svojstva kulturnoga dobra, a obuhvaćaju nepokretnu, pokretnu i nematerijalnu baštinu. Od navedenog broja predmeta, 84 se odnosi na prijedloge za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra, a ostali na postupke revizije, izmjene i dopune postojećih rješenja, razmatranje prijedloga za prestanak svojstva kulturnog dobra te donošenje rješenja nakon žalbenog postupka''.

Hotel Maestral, Brela, Motel Trogir

Što se tiče premošćivanja pravnog vaukuuma kako ne bismo svjedočili uništenju još jednog kulturnog dora, Šiško Omrčen ukazuje na to da ''temeljem članka 10. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Konzervatorski odjeli Ministarstva kulture i medija, samostalno donose Rješenja o preventivnoj zaštiti prema mjesnoj nadležnosti. Rješenje o preventivnoj zaštiti donosi se u slučaju kada se predmnijeva da bi određeno dobro moglo imati svojstvo kulturnog dobra, a nije u dovoljnoj mjeri istraženo i vrednovano da bi se mogle utvrditi sve sastavnice svojstva kulturnog dobra temeljem kojih bi bilo upisano u Registar kulturnih dobara RH''.

''U tom smislu, za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra i upis u Registar kulturnih dobara RH nadležni konzervatorski odjel unutar Zakonom propisanog trajanja preventivne zaštite izrađuje prijedlog za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra na temelju odgovarajuće elaboracije vrednovanja i propisivanja mjera zaštite onih vrijednosti odnosno svojstva temeljem kojih se dobro zaštićuje. Ovo su redovita postupanja u sustavu zaštite'', napominju u resornom Ministarstvu.

Ima li u Registru kulturnih dobara previše toga?

Inače, što se samih brojki tiče, prema trenutnom stanju Registra zaštićeno je ukupno 9.210 entiteta od čega je 8.505 na Listi zaštićenih kulturnih dobara, a od toga su 6.422 nepokretna kulturna dobra, 1.912 pokretna te 171 nematerijalno kulturno dobro. Na Listi preventivno zaštićenih dobara nalazi se ukupno 705 dobara od kojih je 321 nepokretnih, 376 pokretnih te osam nematerijalnih dobara.

Prema neslužbenim informacijama čini se da Ministarstvo kulture i medija smatra da u Registru kulturnih dobara RH ima previše toga pa je pitanje ako je tome doista tako zašto to misle i kako kane ''pročistiti'' Registar, a na ta pitanja iz prozvanog Ministarstva odgovaraju isticanjem da ''bogata i raznovrsna kulturna baština kao ključnu odrednica nacionalnog identiteta, temeljem određenja Ustava Republike Hrvatske uživa osobitu zaštitu''. 

U odnosu na usporedive zemlje, napominju, Hrvatska ne odskače po broju zaštićenih kulturnih dobara niti po vrstama baštine koja se zaštićuje, a suvremeni sustav pravne zaštite kulturnih dobara u Hrvatskoj provodi se od sredine 20. stoljeća: ''Međutim, za kulturna dobra koja su zbog objektivnih razloga izgubila svojstvo radi kojeg su zaštićena, provodi se postupak sukladno članku 15. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Postupak pokreće nadležno tijelo, a rješenje o prestanku svojstva kulturnog dobra donosi se na temelju prethodne suglasnosti stručnog povjerenstva i mišljenja Hrvatskog vijeća za kulturna dobra''.

{"RELATED":3648303}