Uoči manifestacije AIRVG koja će se održati u subotu 11. svibnja, Gradska knjižnica Velika Gorica poziva na prigodno predstavljanje knjige ‘Tragovi na modrom nebu’ autora Ivana Mustača, inače profesora likovnog odgoja i likovne umjetnosti u mirovini.

Knjiga je nastala na temelju autorovih slika koje prikazuju prizore iz povijesti hrvatskog zrakoplovstva. Mustač je slike popratio i tehničkim podacima što čini ovu knjigu hvalevrijednim svjedokom razvoja zrakoplovstva u Republici Hrvatskoj. Posebno je zanimljivo poglavlje o zrakoplovstvu iz Domovinskog rata.

Knjigu će uz autora predstaviti i recenzent Igor Despot. Pridružiti se možete sutra u 18 sati u Središnjem odjelu za odrasle.

 

Petnaest žena s područja općine Pokupsko potpisalo je ugovore o radu s općinskim načelnikom Božidarom Škrinjarićem.

One će tijekom 34 mjeseca pružati usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu za oko 90 korisnika, odnosno osoba starije životne dobi kao i onima s invaliditetom. Osim njih na projektu je zaposleno i dvoje mladih s područja općine na radna mjesta voditelja i asistenta projekta koji će obavljati administrativne i tehničke poslove tijekom provedbe projekta.

Glavni cilj projekta je povećanje socijalne uključenosti i prevencija institucionalizacije ranjivih skupina osiguravanjem dugotrajne skrbi.

Vrijednost projekta, financiranog iz Europskog socijalnog fonda plus, iznosi 765.000,00 eura te su svi planirani troškovi u potpunosti prihvatljivi.

Projekt Dječjeg vrtića Velika Gorica ‘Naši recepti za ljutnju’ jedan je od četiri projekata koji će biti predstavljeni na državnoj smotri 22. i 23. svibnja u Slavonskom Brodu. Odlučeno je tako jučer na Regionalnoj smotri projekata iz Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo Vlade Republike Hrvatske održanoj u Velikoj Gorici, a gdje je predstavljeno 12 najboljih projekata iz Zagrebačke, Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Krapinsko-zagorske županije.

– Rani predškolski odgoj i obrazovanje pruža jednu dobru razinu i mjesto gdje se djeca socijaliziraju, uče kulturi, ophođenju, ponašanju i funkcioniranju u društvu. Sve ono što će kasnije tijekom života proživljavati, načine koje su naučili u toj ranoj dobi na neki će se način preslikati i u kasnije djelovanje – istaknula je uvodno Andreja Silić, viša savjetnica za rani predškolski odgoj i obrazovanje te dodala kako smotra nema natjecateljski karakter već se posebna pozornost usmjerava na prikaze vrsnih primjera iz prakse koje odgajatelji i odgajateljice mogu pokušati primijeniti i ostvariti u svojoj zajednici.

Projekt kojeg je osmislila odgajateljica dramsko-scenskog programa Višnja Orešković odnosi se na dječje emocije i kako se njima nositi. Ponukani specifičnim ponašanjem djeteta predškolske dobi koje je boravilo u grupi, rodila se ideja o pokretanju ovog projekta.

– Riječ je o jednom dječaku koji je plakao, odgurivao djecu, nije želio dijeliti stvari i vrlo je malo komunicira. Sve su to doživljavala druga djeca iz skupine pa je tako drugo dijete u vrtić donijelo slikovnicu Emociometar inspektora Kroka koja upravo govori o različitim emocijama koje su glavni likovi proživljavali. Tu smo mi kroz priče prolazili kroz sva emocionalna stanja, razgovarali o njima i izrazima lica – priča nam odgajateljica Orešković.

S obzirom na to da je riječ o dramsko-scenskoj grupi pa su se izrađivale lutkice iz slikovnice čijom su ih dramatizacijom djeca oživljavala. Izradili su i velikog lutka Ljutka koji je živio u Ljutilištu. Djeca su tu mogla odlaziti kada su bila ljuta i razgovarati s Ljutkom. Bilo je tu i drugih emocija, pa se Ljutilište pretvorilo u Tugovalište ili Sramilište.

– Kako je vrijeme prolazilo počeli smo primjećivati promjene u ponašanju. U međuvremenu je u skupinu stigla i Ljupka, lutka koja je uvijek bila dobro raspoložena, nasmijana i vedra. Djeci se jako sviđala interakcija s Ljupkom i svi su željeli biti kao ona. Tu se rodila ideja da napravimo naše recepte za ljutnju po kojem je projekt i dobio ime – ističe Orešković.

Evo i kako glase neki od recepata za ljutnju:

Kada sam ljut…

‘…odem iz igre i jako se zacrvenim, pa odem malo u park pa se onda ohladim’

‘Ja si pojedem kockicu leda, odem doručkovati ili sjednem na klupicu’.

– Djeca imala recepte na panou, počela ih primjenjivati i ponašanje se vidljivo počelo mijenjati, osobito kod spomenutog dječaka koji je postao znatno asertivniji, verbalno i jasno izražavao svoje emocije, htio je više surađivati te pokazivao veću spremnost za suradnju i uvažavanje tuđih potreba. Možemo reći da su ciljevi našeg projekta i realizirani – naglasila je Orešković.

Uz gorički projekt na državnu smotru idu i projekti ‘Kućica za knjige’ Dječjeg vrtića Videk iz Prigorja Brdovečkog, ‘Knjiga o meni’ iz Dječjeg vrtića Zvirek iz Stubičkih Toplica te ‘Stari bunari’ iz Dječjeg vrtića Dugo Selo.

Stručni skup organizirala je Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s Dječjim vrtićem Velika Gorica.

Istraživački projekt Cities2030 provodi aktivnosti vezane za sustav hrane u našem okruženju, a jedna od aktivnosti je anonimna online anketa koju imate prilike ispuniti i na taj način doprinijeti razvoju projekta i poboljšanju prehrambenog sustava.

Istraživanje ima za cilj identificirati prepreke i ranjivosti lokalnih prehrambenih sustava proučavajući prehrambeni sustav grada i regije. U okviru ovog istraživanja provodi se anketa među građanima diljem zemalja EU-a kako bi se prikupila njihova stajališta i iskustva s lokalnim prehrambenim sustavima.
Podatke prikupljene iz ankete projekt Cities2030 koristit će za izradu budućih preporuka kroz detaljna istraživanja.

Anketa je online i potpuno anonimna. Sudjelovanje u anketi je dobrovoljno i trajat će oko 10 minuta. Možete odbiti anketu ili izaći iz ankete u bilo kojem trenutku. Potrebno je popuniti sva pitanja.

Inače, projekt je financiran iz programa Obzor2020 s 41 partnerom koji dijele sličnu viziju poboljšanja prehrambenih sustava. Istraživanje je razvio projekt Cities2030, a koordiniralo ga je Sveučilište Ca’ Foscari u Veneciji.

Izraziti svoje stavove možete do 13. svibnja.

 

 

Jubilarni 300. Matičin četvrtak ugostit će Borisa Kuzmića, redovnog profesora na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a koji će govoriti o piscima i pjesnicima koji pišu na domaćem, turopoljskom dijalektu.

Kuzmić je objavio pet knjiga i šezdesetak znanstvenih radova, pretežito iz hrvatske povijesne dijalektologije. Recenzirao je nekoliko knjiga, velik broj članaka, sveučilišnih i znanstvenih projekata.

Član je Matice hrvatske i Kajkavskoga spravišča. Bio je članom uredništva časopisa “Croatica” (2016.–2022.). Dobitnik je Nagrade Grada Zagreba za 2021. godinu zajedno s četrdesetak jezikoslovaca. Znanstveni su mu interesi: povijesna dijalektologija hrvatskoga jezika i jezik suvremene hrvatske dijalektne književnosti. Od 2018. intenzivno objavljuje radove o jeziku suvremenih turopoljskih kajkavskih pisaca.

Iz goričkog Ogranka matice hrvatske pozivaju sve da dođu u četvrtak u Područnu knjižnicu Galženica u 19,30 sati.