Moja županija

‘Ništa ne ide preko noći, uspješni smo jer već dva desetljeća idemo u pravom smjeru’

Stjepan Kožić, dugovječni župan Zagrebačke županije, u velikom intervjuu analizira godinu iza nas i otkriva želje i planove za 2022. godinu

Objavljeno

prije 2 godine

4. siječnja 2022.

Objavio/la

Marija Vrbanus

Na čelu ste županije koja bilježi konstantan gospodarski rast, FINA je prema ukupnim prihodima poduzetnika u 2020. godini županiju svrstala na drugo mjesto u državi, a i u periodu pandemije uspjela je održati rast zaposlenosti i neto plaća. Što je ključno za ovakve dobre rezultate?

Dobri rezultati ne dolaze preko noći već su rezultat strategije i sinergije s investitorima poduzetnicima. S obzirom da županiju vodim više od 20 godina, dobro se sjećam razdoblja kada je Zagrebačke županija bila predgrađe Zagreba, a mnogi na strategiju razvoja poduzetničkih zona nisu gledali s odobravanjem. Danas, 20-tak godina poslije, pokazalo se da je to bio pravi put. Na vrijeme smo spoznali svoje komparativne prednosti kao što je blizina metropole, činjenica da je zračna luka na našem području, cestovna infrastruktura. Trebale su godine i godine ulaganja županije, gradova i općina i države. Danas je ta brojka premašila iznos od 50 milijuna kuna samo županijskog novca, ali svaka se kuna isplatila i multiplicirala. U Zagrebačkoj županiji investicije su kontinuitet, a s tim dolaze gospodarski rezultati, rast zaposlenosti i liderska pozicija naše županije na mnogim rang listama. Uistinu smo ponosni jer nas tvrtke prepoznaju, dolaze na naše područje, a mi se trudimo biti zajedno s gradovima i općinama učinkovita i proaktivna uprava.

Breme pandemije palo je na naš zdravstveni sustav. Na koji je način Županija pomogla zdravstvenim ustanovama?

Iskoristit ću i ovu priliku i zahvaliti se svim djelatnicima u zdravstvu koji svaki dan nose teret pandemije na svojim leđima i brinu o svojim sugrađanima. Najmanje što smo mogli napraviti jest pokriti dugove koji su nastali u našim zdravstvenim ustanovama radi koronavirusa. Za tu je namjenu Županija osigurala rebalansom proračuna 12 milijuna kuna. Zaštitne opreme troši se više nego ikad, organizirali smo više puta masovna cijepljenja, covid ambulante, punktove za cijepljenje. Sve to iziskuje sredstva. Mi uvijek možemo računati na zdravstvene djelatnike, a i oni mogu na svog osnivača, Zagrebačku županiju.

Župan Stjepan Kožić čest je gost u Velikoj Gorici, najvećem gradu Županije kojoj je na čelu… Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Činjenica je da Zagrebačka županija jedina u Hrvatskoj nema Opću bolnicu, da li taj nedostatak utječe na kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite?

Mnogo je toga po čemu smo specifični, pa tako i da smo jedina županija bez opće bolnice, ali i da jedini nemamo središte u svojoj županiji već u Zagrebu. Tome je razlog specifični položaj prstena oko Zagreba. Kada govorimo o zdravstvenoj zaštiti, s jedne strane je dobro da imamo na raspolaganju i u blizini bolnice Zagreba koje nude najbolju uslugu u RH. S druge strane, problem je što nam je teško zadržati liječnike, posebice specijaliste, na našem području. Kako bi tome doskočili sufinanciramo specijalizacije i pokušavamo atraktivnim paketima koje uključuju korištenje automobila, sufinanciranje kamate na stambeni krediti i sl. privući specijaliste u svim našim gradovima. Znatna sredstva ulažemo u obnovu i opremanje naših domova zdravlja, sufinanciramo mrežu hitne medicine, rad ambulanta u ruralnim područjima, a krećemo s izradom projektne dokumentacije za izgradnju poliklinika u Samoboru i Velikoj Gorici. Želimo bolju i dostupniju zdravstvenu uslugu, trenutno izdvajamo veći dio proračuna upravo za tu namjenu, ali da bi ona bila onakva kako naši stanovnici zaslužuju, treba će još novca i vremena. Ja sam optimist i siguran sam da ćemo gradnjom ove dvije poliklinike i završetkom školovanja 25 specijalizanata osjetiti znatniju promjenu.

Osim udara na zdravstvo, period iza nas posljedično je imao utjecaj i na gospodarstvo. Što ste učinili kako bi poduzetnicima olakšali funkcioniranje i opstanak? Jesu li poduzetničke zone ostvarile planirane rezultate?

Vlada RH kroz potpore za očuvanje radnih mjesta odigrala je ključnu ulogu, a mi smo kao regionalna samouprava također dali svoj doprinos rekordnim iznosom bespovratnih potpora poduzetnicima u dvije pandemijske godine u iznosu od 24 milijuna kuna. Ono što me posebice veseli što u našim poslovnim zonama trenutno se odvija pravi investicijski boom. Svakako najzvučniji brend je Rimac Automobili koji najbrži električni automobil proizvodi upravo u Zagrebačkoj županiji, a trenutno grade 200 milijuna eura vrijedan kampus. U Klinča Selima Spar gradi 750 milijuna kuna vrijedan logistički centar, Lidlov u Križu se procjenjuje na 600 milijuna kuna, a onaj u Jaski na 230 milijuna kuna, Lagermax u Zaprešiću realizira 160 milijuna kuna vrijednu investiciju itd. Naravno, svi s nestrpljenjem čekamo kada će se u Jakovlju početi proizvoditi dijelovi za Airbus, Boeing, Bombardier i Rolls-Royce za što će trebati oko 450 novozaposlenih.

Kožić je župan već duže od dva desetljeća, pobijedio je na šest izbora uzastopno… Foto: Emica ElvedjiPIXSELL

Izazovno vrijeme dodatno su otežali potresi. Tijekom dva potresa stradale su i obiteljske kuće ali i javna dobra. U kojoj je fazi obnova?

Šteta od potresa na našem području procjenjuje se na više od milijardu kuna. S obzirom da je za područje županije proglašena katastrofa, obnovu će u cijelosti financirati država. Mi smo kao županija promptno reagirali kako bismo osposobili škole za rad. Oformili smo odsjek koji će se baviti isključivo sanacijom od potresa i na dnevnoj bazi surađujemo s resornim ministarstvom i Fondom. Donijeli smo i 40 milijuna kuna vrijedan program mjera za obnovu oštećenih objekata javne namjene i početkom iduće godine naši gradovi i općine mogu očekivati raspisivanje natječaja.

Nedavno je donesen županijski Proračun za iduću godinu. Na što će se utrošiti njegov najveći dio i što će se od ove godine financirati po prvi puta?

Izvorni proračun Zagrebačke županije za 2022. godinu iznosi nešto više od pola milijarde kuna i veći je za 4,26 posto u odnosu na Rebalans. Kao i prethodnih godina, najveći iznos Izvornog proračuna, gotovo 148 milijuna kn, namijenjen je Upravnom odjelu za odgoj i obrazovanje u kojem je za kapitalnu izgradnju u školstvu osigurano 53,6 milijuna kn. Dovršavaju se radovi na izgradnji osnovne škole u Luki, sportskih dvorana u Bedenici, Klinča Selima i Graberju Ivanićkom, školi i dvorani u Pušći, u tijeku su radovi na dogradnji radionica i praktikuma SŠ Dragutina Stražimira u Svetom Ivanu Zelini, a s 15 milijuna kuna sufinancirat će se izgradnja nove škole u Strmcu.

Čekaju nas nove energetske obnove, poduzetnici i poljoprivrednici i dalje mogu računati na izdašne bespovratne potpore, djeca na stipendije, roditelji na potpore za bebe. Ono što predstavlja veliku novost jest sufinanciranje javnog linijskog prijevoza na autobusnim linijama unutar Zagrebačke županije. Početkom prosinca potpisao sam sa šest prijevoznika gotovo 90 milijuna kuna vrijedne dvogodišnje ugovore. Na 60 definiranih linija u 6 zona naši će prijevoznici godišnje prelaziti gotovo 3,4 milijuna kilometara.

Građani mogu računati na veći broj linija i polazaka, bolju povezanost ruralnih područja, bolju usklađenost s ostalim oblicima prijevoza, prvenstveno s međužupanijskim linijama i vlakom te ujednačeniju cijena kartu u svakoj od šest definiranih zona. Ono što me veseli je da se upravo radi ovakve organizacije prijevoza nakon pet godina autobusom se može i na Žumberak. Koristim priliku da se zahvalim Vladi RH koja će osigurati 75 posto sredstava za ovu namjenu.

Jedan od dvojice Kožićevih zamjenika je Velikogoričanin Ervin Kolarec… Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Strukovna zanimanja uskoro očekuju veliku promjenu nakon gradnje Centra kompetentnosti u tri županijska grada. Što će on omogućiti i u kojoj je fazi?

Proračun za 2022. godinu u sebi sadrži i planiranih 21,2 milijuna kn za Centar za kompetentnost. Radi se o 110 milijuna kuna vrijednom europskom projektu Regionalni centar kompetentnosti s 3 lokacije, a upravo je Srednja strukovna školi Velika Gorica nositeljica cjelokupnog projekta. Tu su još i škole u Dugom Selu i Samoboru. Iz dva europska fonda osigurat će se 80 milijuna kuna, dok će se za preostalih 30 milijuna kuna pobrinuti Zagrebačka županija. Uspostavom regionalnog centra kompetentnosti učenici će po završetku srednje škole biti sposobni odgovoriti suvremenim zahtjevima na tržištu rada. ‘Učiti radeći’ najbolje su riječi koje opisuju što to centri kompetencija donose, a kad se tome doda da će učenici raditi odnosno učiti na najsuvremenijim strojevima, uvjeren sam da će se uvelike i promijeniti stav prema strukovnim zanimanjima kao poželjnima i vrijednima. Pitali ste me za investicije, a ovaj centar je kvalitetan odgovor na radnu snagu u mnogim o tih investicija.

Energetskom obnovom uz pomoć EU sredstava i naše škole i zdravstvene ustanove dobile su i estetsku i energetsku dodanu vrijednost. Što je po tom pitanju u planu za iduću godinu?

Tako je, a jedna od većih investicija upravo je i zgrada srednjih škola u Velikoj Gorici vrijedna 31 milijuna kuna. U protekle četiri godine Zagrebačka županija je provela sedam projekata energetske obnove javnih zgrada ukupne vrijednosni oko 71 milijun kuna za što je gotovo 50% sredstava povučeno iz fondova EU. Obnovili smo 3 zgrade domova zdravlja u Jastrebarskom, Vrbovcu i Zaprešiću te srednje škole u Velikoj Gorici i Vrbovcu, Područnu školu Rakov potok i Osnovna škola Stjepana Basaričeka. Naravno, tu nećemo stati. Već je spremna projektna dokumentacija za provedbu devet novih projekata i to tri doma zdravlja (Ivanić-Grad, Velika Gorica i Samobor) i šest škola (Osnovna škola Đure Deželića, Srednja škola Dragutin Stražimir, Osnovna škola Dragutin Domjanić, Osnovna škola Jakovlje, Osnovna škola Posavski bregi i Područna škola Petrovina).

Župan Kožić u neformalnom druženju… Foto: Filip Kos/PIXSELL

Suradnja s gradovima i općinama omogućila je napredak u ruralnim dijelovima županije. Ako bi danas usporedili standard u našim selima i gradovima, da li je razlika osjetno manja nego li recimo prije pet ili deset godina. Koje bi zajedničke projekte istaknuli?

Kada sam 2001. godine preuzeo funkciju župana odlučio sam glavni fokus staviti na tri stvari. Zadržavanje stanovnika u Županiji, gradnju poduzetničkih zona radi gospodarskog razvoja i pitka voda za sve stanovnike. Za sva tri cilja bila je potrebna suradnja svih razina od općine do države. Gospodarske zone sam već pojasnio, a što se tiče zadržavanje stanovnika stava smo bili da je za to ključ gradnja škola. Volim spomenuti Gradec, malu općinu koja ima 30 milijuna kuna vrijednu školu i dvoranu. Danas mogu reći s velikim ponosom da sam stavio potpis na gradnju, rekonstrukciju više od 50-tak objekata u školstvu. Možda se neki čude cilju pitka voda svima jer je teško za povjerovati da u 21. stoljeću, svega 45 minuta vožnje od hrvatske metropole postoje mjesta, točnije 10 općina i 4 grada čija brojna kućanstva nemaju priključak na javnu vodoopskrbnu mrežu, a među njima je i općina koja nema ni metra javnog vodovoda. Ovoj nepravdi bliži se kraj te se intenzivno provode radovi na 800 milijuna kuna vrijednom europskom projektu.

Mehanizam oporavka i otpornosti Europske unije omogućit će nam realizaciju mnogih projekata. Zašto je važno iskoristiti ovaj trenutak i aplicirati?

Sredstava iz Europske unije što kroz nacionalni plan oporavka, što kroz financijsku omotnicu jedinstvena su prilika za Hrvatsku, a na svakome od nas je da damo maksimalne napore u pripremi i realizaciji projekata. Ono na što smo posebno ponosni jest činjenica da je milijardu i pol kuna iz nacionalnog plana oporavka odobreno upravo za investiciju u Zagrebačkoj županiji i to Mati Rimcu za istraživanje, razvoj i proizvodnju vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture. Mi kao županija itekako smo spremni i pripremili smo čitav niz projekata. Vodeća smo županija po mnogočemu, vjerujem da ćemo biti i po povlačenju sredstava koje nam stoje na raspolaganju.

Povezane teme:hotnews intervju STJEPAN KOŽIĆ ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Moja županija

18 lauerata Ruže Zagrebačke županije

Velikogorički restoran Mon Ami dobio nagradu za izvrsnu uslugu i inovativnost.

Objavljeno

prije 4 sata

28. svibnja 2024.

Objavio/la

Marija Vrbanus

Turistička zajednica Zagrebačke županije u šest kategorija dodijelila je nagradu „Ruža Zagrebačke županije“, a ove godine za izvrsnost u turizmu nagradu je dobilo čak 18 lauerata. – „Ove nagrade simboliziraju našu posvećenost izvrsnosti i inovaciji u turizmu stavljajući segment održivosti među ključne kriterije. Ponosna sam na sve dobitnike i na sve one koji svojim radom i entuzijazmom kontinuirano podižu standarde naše turističke ponude. Svi nagrađeni dali su izniman doprinos razvoju i promociji Zagrebačke županije kao vrhunske turističke destinacije.“ – naglasila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović.

Nagrade u kategoriji održivog turizma osvojili su Cantilly Garden Restaurant, prepoznat po svojoj ekološki osviještenoj ponudi Vina Bedekovich. U kategoriji inovativnih proizvoda i usluga nagrađeni su Santa Domenica Trifecta Weekend 2023 te HoTur obrt za usluge.

Obitelj Ivančić, vlasnici Restorana Ivančić i manifestacija „Štruklijada, štrudlijada i kestenijada“ odnijeli su nagrade u kategoriji eno-gastro turizma. U kategoriji smještajnih objekata, nagrade su dobili Villa Cesarica i Feel Good.

Samoborske ugostiteljske legende Mirko Šintić i Matilda Mihalea Purić pokazali su tradiciju i kvalitetu Samobora kao turističke destinacije. Nagrade za društveno odgovorno poduzetništvo osvojili su Naftalan kozmetika – Ivalan Terme d.o.o. i Hrvatska pošta.

Posebna nagrada za doprinos razvoju kontinentalnog turizma te razvoja turizma u smjeru održivosti, dodijeljena je donedavnoj ministrici turizma i sporta Nikolini Brnjac, koja se zahvalila u ime svih nagrađenih. – „Svjesni smo da nema cjelogodišnjeg turizma bez razvoja kontinentalnog turizma. Kontinentalni turizam ima itekako što za ponuditi i doprinijeti cjelokupnom održivom turizmu Republike Hrvatske i upravo zato smo veliku pažnju i značajna sredstva u mojem mandatu usmjerili u investicije u kontinentalnom dijelu Hrvatske, koji je jednako važan kao i naša obala. Kontinent nudi mir koji je sve više glavni motiv prilikom odabira destinacije za odmor svim ostalim dobitnicima nagrada“ – rekla je Brnjac.

Konjičkom klubu Trajbar Team dodijeljena je posebna nagrada za doprinos aktivnom turizmu, PUB-u Cubismo za jedinstveni ugostiteljski koncept, restoranu Mon Ami za izvrsnu uslugu i inovativnost, te „Green silence vili“ za promicanje održivog turizma i očuvanje okoliša kao i Ivani Belošević, vlasnici Pekare Cipov iz Buševca.

Svečana dodjela nagrada održana je u Centru za posjetitelje u Velikoj Gorici.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

VIDEO ‘Košarka u županiji gura jako dobro, ali brinu igrališta na kojima nema djece…’

Darko Ćopić, tajnik Košarkaškog saveza Zagrebačke županije, u novom izdanju serijala “Sport Zagrebačke županije” govori o trenutačnom stanju košarke u našim gradovima, o prošlosti, budućnosti, razlozima za zadovoljstvo, ali i za strepnju…

Objavljeno

prije 5 sati

28. svibnja 2024.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Košarkaška sezona koja se bliži kraj, gledajući iz perspektive sporta Zagrebačke županije, imala je ono što već dugo nije – pravo, istinsko rivalstvo!

Godinama su košarkaši Gorice bili za razinu ili dvije iznad svih ostalih klubova u županiji, u pojedinim sezonama odlazili su i do polufinala domaćeg prvenstva, ravnopravno su se nosili s velikim klubovima kao što su Zadar, Cibona i Split, a ostatak košarkaškog društva iz županije sve je to promatrao s ozbiljne distance.

Od prošlog ljeta stvari su se, međutim, promijenile. Gorica je ispala iz Premijer lige, završila u drugom rangu, a tu ju je dočekao – Samobor. S velikim Krunom Simonom u sastavu, sa sve angažiranijim vodstvom kluba, sa sve ozbiljnijim ambicijama. I eto odjedanput Samobora u izravnoj borbi s Goricom za mjesto u doigravanju Prve muške lige. Bila su to dva okršaja istinskih sportskih rivala, oba puta neizvjesna i dramatična, a poslužile su te utakmice i kao dobar povod da u serijalu “Sport Zagrebačke županije” ugostimo Darka Ćopića, već više od dva desetljeća tajnika Košarkaškog saveza Zagrebačke županije.

– Situacija u županijskoj košarci i više ne nego dobra. Naš Savez osnovan je 1997., a predsjednik Igor Mužina i ja vodimo ga već više od 20 godina. Mislim da funkcioniramo jako dobro, svi naši gradovi u Županiji imaju svoje klubove, pritom neki igraju s više, a neki s manje uspjeha, no nama je najvažnije da se što više djece bavi košarkom – kaže Ćopić, Velikogoričanin koji je svoje najljepše dane dao Radniku, a kasnije i Mediji.

Oprostio se baš na vrijeme da se uključi u županijsku košarkašku priču.

– Bio sam i jedan od osnivača saveza. Za prvog predsjednika izabran je nažalost pokojni Ivan Šilc iz Zaprešića, a za tajnika Zvonimir Majić, legenda jaskanske košarke, takođerpokojni… Od 2002. godine došlo je do promjene, ja sam postao tajnik, a gospodin Mužina predsjednik, što traje do danas. Imamo kontinuitet, imamo i financijsku podršku Županije i sportske Zajednice, što nam omogućava da provodimo razne programe, kako na razini županije, tako i u gradovima – priča Ćopić pa pojašnjava čime se savez točno bavi.

– Na sam rad klubova ne možemo utjecati, funkcioniramo tako da klubovi imaju apsolutnu autonomiju, a mi radimo svoje. Uz sve ostale lige, klubovi igraju i županijske lige u mlađim kategorijama, koje mi organiziramo. U periodima bez međužupanijskih natjecanja mi krećemo sa svojim ligama, kadetskom, mlađekadetskom, U-11 i U-13, što je priča koja traje već godinama.

Svake godine već dva desetljeća mladi košarkaši iz županije idu i na more.

– Već više od 20 godina organiziramo ljetni košarkaški kamp, koji je godinama bio na Velom Lošinju, a posljednjih nekoliko godina je u Crikvenici. Izuzev nacionalnoga kampa, bio je to jedan od najbrojnijih kampova u Hrvatskoj, prošle godine imali smo 97 košarkašica i košarkaša. Povezujemo druženje djece, kupanje na moru i igranje košarke. Gdje ćeš ljepše. Obično to bude krajem ljeta, to su svojevrsne pripreme za sezonu – pojašnjava Ćopić.

U Zagrebačkoj županiji trenutačno djeluje 11 klubova, a jedini grad u kojem se ne igra organizirana košarka je Sv. Ivan Zelina.

– Neki gradovi imaju po dva kluba, kao Velika Gorica, Samobor i Zaprešić, koji ima jedini naš ženski košarkaški klub, ŽKK Jabuku. Uz njih tu su i klubovi iz Jaske, Ivanića, Vrbovca, Sv. Nedelje… Samobor i Gorica su u Prvoj ligi, a ostali u A-2 ligi, izuzev Dugog Sela, koje je u B-1. Jaska i velikogorički Velgor nemaju seniore, ti klubove rade samo s mlađim uzrastima – prezentira tajnik saveza aktualnu situaciju.

Krenuli smo i u kratak pregled po klubovima i sredinama, a krenuti se opet moralo od Velike Gorice.

– Gorica je oduvijek bila perjanica košarke u županiji, iz jednostavnog razloga što klub dugo postoji, a grad ima najveći broj stanovnika. Nažalost, Goričani više nisu u najvišem rangu, no svako zlo za neko dobro. Brojni igrači napustili su klub, priliku su dobili neki mladi, pri čemu moram pohvaliti trenera Mirona Češkića, koji je par dana prije početka prvenstva preuzeo momčad i super iskoristio priliku, odradio je jako dobru sezonu – ističe Ćopić, pa se okreće u smjeru Samobora.

– Samobor je definitivno u usponu. Prije svega su se organizacijski pojačali, grad stoji iza kluba, a s mlađim kategorijama rade jako dobro. Velika je stvar što je Kruno Simon tamo, to je svakako važan detalj, znamo svi tko je i što je Đuks.

Zaprešićki Inter i košarkaši Ivanića također se ističu u radu s mladima, a isto se može reći i za Dugo Selo.

– U Ivaniću i Dugom Selu bivši igrači su jako vezani uz klub, svi su uključeni, a to je posebno važno. Dugo Selo, primjerice, igra u najnižem rangu, ali igra isključivo s domaćim igračima, sa svojim klincima, i vjerujemo da će u godinama pred nama samo rasti – kaže tajnik Ćopić.

Bilo bi sjajno kad bi malo narastao i interes djece za košarku, no to je već neka puno šira priča.

– Nije mi drago gledati uređena igrališta na svakom koraku kako zjape prazna. Nekad nisi mogao doći na red za hakl, a danas djece nema. Nažalost, puno se manje bave sportom, što ne vrijedi za nogomet i borilačke sportove. Oni su puni k’o šipak, a kod svih ostalih je slično. Osim možda u Zadru i Splitu, nigdje nema gužve na košarci… – zaključio je Ćopić.

Nastavite čitati

Moja županija

Ivana Alilović, direktorica županijske turističke zajednice izabrana u Upravni odbor prestižne turističke mreže NECSTouR

Članstvo u NECSTouR-u donosi brojne prednosti, uključujući pristup mreži istaknutih stručnjaka, sudjelovanje u projektima financiranim od strane Europske unije te mogućnost sudjelovanja na važnim međunarodnim konferencijama i sastancima.

Objavljeno

prije 1 dan

27. svibnja 2024.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović krajem svibnja je sudjelovala na godišnjoj skupštini organizacije NECSTouR, održanoj u gradu Lulei u Švedskoj gdje je izabrana za članicu Upravnog odbora istoimene prestižne turističke mreže organizacija. Iako je ova regionalna turistička zajednica tek postala članicom ove organizacije, Alilović je ovo bitno imenovanje itekako pošlo za rukom.

Generalna skupština NECSTouR-a (Network of European Regions for Sustainable and Competitive Tourism) novi Upravni odbor izabrala je za razdoblje 2024.-2027., a direktorica Alilović se našla u najužem popisu stručnih ljudi koji su konkurirali za pozicije u Upravnom odboru. Godišnja skupština NECSTouR-a svim organizacijama članicama pruža priliku za razmjenu ideja, umrežavanje i predstavljanje novih članova od kojih je jedan i Turistička zajednica Zagrebačke županije.

– Ovo je izvanredna prilika za promociju Zagrebačke županije na međunarodnoj razini te za uspostavljanje novih partnerstava i suradnji s drugim europskim regijama. Ponosni smo što smo postali dijelom ovakve snažne mreže i radujemo se doprinosu zajedničkim ciljevima održivog razvoja turizma – poručila je direktorica Alilović povodom novog imenovanja i istaknula da zasigurno možemo mnogo naučiti od drugih europskih regija, ali i da neke od destinacija mogu učiti i iz primjera Zagrebačke županije.

Doznajemo da članstvo u NECSTouR-u donosi brojne prednosti, uključujući pristup mreži istaknutih stručnjaka, sudjelovanje u projektima financiranim od strane Europske unije te mogućnost sudjelovanja na važnim međunarodnim konferencijama i sastancima. Ovo je još samo jedno od postignuća za Turističku zajednicu Zagrebačke županije koja nastavlja predano raditi na promociji regije kao atraktivne turističke destinacije, s posebnim naglaskom na održivost i inovativne turističke proizvode u turizmu. Priključivanje ovoj europskoj mreži dodatno će osnažiti međunarodne kontakte, ali povećati i vidljivost Zagrebačke županije kao vodeće održive turističke destinacije kontinentalne Hrvatske.

Inače, NECSTouR je mreža europskih regija koja se zalaže za promicanje održivog i konkurentnog turizma.

Osnovana 2007. godine, NECSTouR okuplja više od 30 regija iz različitih europskih zemalja, kao i akademske institucije i stručnjake iz turističkog sektora s glavnim ciljem – održivi turizam. Trenutno broji 49 stalnih i 38 pridruženih članova, među kojima se nalazi i Turistička zajednica Zagrebačke županije.

Nastavite čitati

Moja županija

Prekomjerno bacanje hrane globalni je problem koji možemo rješiti edukacijom i odgovornim ponašanjem

Stoga je održana konferencija na temu ‘Uloga gradova u smanjenju i sprečavanju nastanka otpada od hrane’.

Objavljeno

prije 2 dana

26. svibnja 2024.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Kako utjecati na smanjenje i sprječavanje otpada od hrane kada istovremeno raste broj stanovnika u opasnosti od siromaštva, i koju ulogu u svemu tome mogu odigrati jedinice lokalne uprave bila je tema konferencije ‘Uloga gradova u smanjenju i sprečavanju nastanka otpada od hrane’ koju je u goričkom Poduzetničkom inkubatoru organizirala VE-GO-RA-e i Inventivna rješenja koji su ujedno i partneri na projektu Cities2030.

– Cilj projekta je razvoj gradskih sustava hrane, a mi smo prepoznali ovaj projekt ‘Hrana nije otpad’ i inicijativi za potpisivanje Dobrovoljnog sporazuma kao dodatni poticaj za osvještavanje javnosti i lokalne uprave o važnosti tog problema. Potpisnici sporazuma obvezuju se da će izraditi vlastite operativne planove kojima je cilj da za 30 posto do 2028. godine smanje postojeći otpad od hrane – istaknula je voditeljica projektnog tima Cities2030, Violeta Crnogaj iz goričke Vegore.

Konferencija ‘Hrana nije otpad’ – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Velike količine otpada od hrane postale su vrlo bitan izazov za sve, pa je slijedom toga i Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo projekt “Hrana nije otpad“ i s tim u vezi inicijative potpisivanja Dobrovoljnog sporazuma sa dionicima zainteresiranim za rješavanje ovog problema.

– Cilj konferencije bio je da se upozna gradove s važnosti hrane odnosno da hrana nije otpad. Na jesen ćemo održati posljednju konferenciju ovog četverogodišnjeg projekta, a na kojoj će Grad Velika Gorica potpisati Dobrovoljni sporazum s Ministarstvom poljoprivrede – rekla je Mateja Kalisar, ravnateljica goričke Razvojne agencije.

Konferencija ‘Hrana nije otpad’ – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Prošle godine spomenuti je sporazum potpisala i Zagrebačka županija, koja je predstavila svoje aktivnosti kao budući novi potpisnik. Gordana Matašin voditeljica odsjeka za ruralni razvoj pri Upravnom odjelu za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije istaknula je kako je veliki problem stvaranja otpada od hrane. I financijski, ali i veliki je pritisak na okoliš.

– Predstavili smo svoj nacrt koji ćemo uputiti prema Ministarstvu. Ono na čemu smo se mi bazirali je da pojačamo naše strateške dokumente s ciljevima koje želimo ostvariti, a to je smanjiti nastajanje otpada. Drugi najveći naglasak je na edukaciji, od djece vrtićke dobi pa sve do potrošača. Želimo proširiti i pojačati tu svijest kao i informirati o mogućnostima kako zbrinuti hranu, ponovno upotrijebiti, ali i smanjiti njeno bacanje – istaknula je Matašin te dodala kako neka ispitivanja pokazuju da više od 30 posto ljudi baca hranu u smeće.

Konferencija ‘Hrana nije otpad’ – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

– Ta je hrana nepovratno izgubljena jer čak ni ne dođe do biootpada. Zabrinjavajuće je i to da čak 70 posto otpada se stvara u kućanstvima. To pokazuje da građani jako loše planiraju i bacaju puno hrane. Cilj nam je da se to sve iskoristi i ne dođe čak niti do biootpada. Želimo osvijestiti ljude da gledaju na rokove proizvoda, planiraju svoju kupovinu kao i pripremu obroka – poručuje Matašin.

Inače, konferencija je bila organizirana prema UN Food System Independent Dialogue inicijativi vezanu uz Food2030 Agendu.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

FOTO Šuma Striborova za proslavu 85. obljetnice Centra za odgoj i obrazovanje

Centralna proslava održana je danas u dvorani Gorica i to posebnim programom, na način kako to samo oni znaju i umiju.

Objavljeno

prije 4 dana

24. svibnja 2024.

Objavio/la

Petra Škrinjarić

Centar za odgoj i obrazovanje slavi 85. rođendan! Centralna proslava održana je danas u dvorani Gorica i to posebnim programom, na način kako to samo oni znaju i umiju! Djeca i djelatnici Centra pripremili su kulturni program s temom ‘Šuma Striborova’.

– Pripreme za proslavu traju od početka drugog polugodišta, a povezali smo nekoliko tema koje se odnose na naš Centar. U parku naše zgrade nalazi se kip Ivane Brlić-Mažuranić s Hlapićem i Gitom koje je izradila naša poznata kiparica Marija Ujević. S obzirom na to da se ove godine obilježava 150. godina od rođenja naše slavne književnice pa smo tako iz njezinog opusa odabrali ‘Šumu Striborovu’. Željeli smo nekako svima dočarati taj naš začarani svijet u našem radu – ističe ravnateljica Nikolina Vučković Barišić.