U potrazi za hladom provjerili smo koliko je stabala u gradu posađeno, a koliko srušeno u godinu dana

Znate li da ime Velika Gorica znači zapravo velika šuma?! Pa iako ćete s prozora svoga stana, recimo sa 4. kata, vidjeti da nas svuda okružuju šume – najbliža već u Kušancu, naš grad se ne doživljava kao zeleni grad. Okolne šume nemaju funkciju javnog prostora pa ćete prije iz Gorice se uputiti na Sljeme ili Maksimir nego u Turopoljski lug.

Glavnina prostora urbanog dijela grada definirana je još 70-tih i 80-tih godina gradnjom velikih stambenih zgrada između kojih je planiran zeleni prostor, a posljednjih godina svjedoci smo novog vala urbanizacije u kojemu kuće zamjenjuju stambene zgrade. Kao kontrast tome diljem grada i okolice započele su sadnje drvoreda uz ulice, zasađivanje parkova i stvaranje tzv. urbanih šuma. Provjerili smo stoga s gradskim službama koliko je stabala u posljednjih godinu dana zasađeno, ali i koliko stabala je uklonjeno iz prostora.

Po onome što je naručio Grad Velika Gorica, u zadnjih godinu dana zasađeno je 244 stabala duž gradskih prometnica i u naseljima. Tako je samo uz Ulicu Andrije Kačića Miošića, Ulicu Slavka Kolara te Poštansku ulicu u proljeće zasađeno više od stotinu mladih stabala.

Uz sadnje koje su dolazile od gradskih tijela provedeno je niz lokalnih akcija sadnji koje su provodile udruge. Tako je DVD Gradići u svom mjesto posadio 30 novih stabala, a jednak broj je zasadila i udruga Vukovina u srcu. Plemenita općina turopoljska u Lomničkoj ulici u Kurilovcu zasadila je 112 stabala i visokih grmova te tako revitalizirala projekt Kurilovečke šetnice koji ima za cilj u dužini od preko jednog kilometra starog korita potoka Lomnice stvoriti novu urbanu šumu. Ove udruge, kao i druge koje su stablima obogaćivala svoja mjesta, apliciraju na natječaje te donacijama i volonterskim radom uljepšavaju svoja mjesta.

Veći donator sadnje stabala bila je Međunarodna zračna luka Zagreb koja se uključila u projekt sadnje stabala oko osnovnih škola. Tako je kod Habdelića dosađeno 9 stabala, kod Kumičića 49 te kod Hribara 95 stabala. Cilj ovih sadnji je, osim estetske, okolišne i edukativne funkcije stabala u školskim dvorištima, smanjenje razine prizemnog ozona, čime bi se utjecalo na povećanje kvalitete zraka.

Vrste koje su odabrane u ovim sadnjama predstavljaju autohtonu vegetaciju koja se može naći u okolnim šumama, tj. predstavlja lokalno autohtonu mješovitu vegetaciju koja je prisutna u kontinentalnim nizinskim šumama Hrvatske. Jablani, hrast lužnjak, divlja trešnja, poljski jasen, grab, širokolisne lipe, samo su neke od više desetaka tipova stabala koje su zasađene. Njihov najveći neprijatelj su sada duga sušna razdoblja pa mladim stablima treba pomoć zalijevanjem dok ne razviju korjenje.

Iz gradske uprave su nam odgovorili i kako je namjera godišnje zasaditi oko 600 novih stabala, što odgovara broju novorođene djece u gradu, te bi s glavninom sadnje planiranu za jesen ove godine tu brojku i dosegli. Upitali smo i koliko je stabala uklonjeno, a odgovorili su nam da je prema nalozima iz gradskog odjela u zadnjih godinu dana srušeno 78 stabala, uglavnom radi bolesti i pucanja grana.