„Želim potaknuti generacije da djeluju kao one”: Izložba „Neustrašive žene” neće vas ostaviti ravnodušnima

Jučer, 17. siječnja, u Galeriji Galženica otvorena je pop-up izložba „Neustrašive žene: 100 žena koje su promijenile Hrvatsku”.

Unatoč lošem vremenu, posjetitelji su ispunili izložbeni prostor u kojem su kroz oči 23 ilustratorice gledali stotinu prikaza žena čije je djelovanje ostavilo trag na hrvatskoj prošlosti i sadašnjosti.

Sam koncept izložbe temeljen je na knjigama “Priče o neustrašivim hrvatskim ženama” (2019.) autorice Tatjane Barat i “Ikone: neustrašive žene koje su promijenile Hrvatsku” (2020.) autorice Rosie Kugli u izdanju Naklade Iris Illyrica, koja je, zajedno s urednicom naklade, Ivanom Glavaš Bakijom te kustosicom i autoricom ove izložbe, Sonjom Švec Španjol sudjelovala na otvorenju izložbe, a predstavila ih je voditeljica galerije, Tea Gudek Šnajder.

Upravo je Ivana Glavaš Bakija, došla na ideju izložbe, a Sonja Švec Španjol vidjela je potencijal da izložba proputuje cijelom Hrvatskom kako bi se što više ljudi na zanimljiv način upoznalo s manje poznatom povijesti.

Sonja Švec Španjol i ilustratorica Željka Mezić zajedno su organizirale izložbu i proputovale već deset gradova diljem Hrvatske prošle godine, a u 2023. godini prva joj je postaja bila Velika Gorica, gdje će izložba biti otvorena do 23. siječnja.

Sonja nam je objasnila glavnu motivaciju iza izložbe.

- Mi jednostavno želimo ispraviti nepravdu koja je napravljena. Znali smo da žene se nisu mogle obrazovati, nisu imale pravo glasa, pa nisu bile zastupljene u leksikonima, povijesnim pregledima, faktografijama. Htjeli smo kroz ovu izložbu napraviti njih ravnopravnim s muškarcima – objašnjava.

Izložba je namijenjena svim generacijama i edukativnog je karaktera. Mladima će svakako biti zanimljiv medij ilustracije uz koji odrastaju kroz slikovnice, a odrasle će zanimati žene koje nisu poznate široj javnosti.

Na izložbi se može saznati tko su bile prve liječnice, prva jazz pjevačica, kontrabasistica ili prva žena koja je položila vozački ispit u Hrvatskoj.

- Kada shvatite da sve te žene, osim što su se realizirale na području na kojem su djelovale, nisu stale, nego su imale potrebu prenijeti znanje na nove generacije, ne možete ostati ravnodušni. Primjerice, doktorice i profesorice koje su se školovale u inozemstvu jer nije bilo dozvoljeno u hrvatskoj nisu ondje ostale, nego se vratile u Hrvatsku i krčile put za buduće generacije. U današnjem svijetu nedostaje potreba za djelovanjem za opće dobro. Jako smo individualizirani i fokusirani na sebe i vlastiti uspjeh i ne gledamo neku širu sliku. A sve te žene su itekako djelovale i gledale širu sliku i mislim da je upravo zato njihovi učinci i odjeci i dan danas osjete i čuju. Želim potaknuti generacije da tako djeluju – kaže nam.

No nisu samo znamenite žene iz prošlosti i sadašnjosti koje su u fokusu izložbe. Jednaku važnost imaju i 23 ilustratorice koje ih interpretiraju.
Ana Kadoić bavi se crtežom, instalacijom i multimedijskom umjetnošću, te ilustracijom i animiranim filmom za djecu, a za ovu izložbu odlučila je ilustrirati kulinarku Diku Marjanović Radice, kostimografkinju Inge Kostinčer-Bregovec i dramsku glumicu i redateljicu Zore Barlović-Vuksan.
Sve su to bila nova imena čiju je sliku trebalo tek upoznati.

- Bio mi je jako zanimljiv taj istraživački dio. Na primjer, za kostimografkinju Inge Kostinčer Bregovec ne postoje nikakve fotografije, pa sam kreirala ilustraciju tako da se tek naslućuje neka fizionomija. Kod Dike Marjanović postoje živući rođaci koji su imali potrebu izraziti mišljenje o portretu, materijalu. Nije tipičan rad ni tipična ilustracija. Treba rekonstruirati osobu u svom izričaju – objasnila nam je Ana.

Sve ilustratorice imale su potpunu slobodu u odabiru i interpretaciji žena, stoga ćete na izložbi kroz razne tehnike i prikaze moći i sami doživjeti tko su bile te žene. Iako je usko vezana uz tekst, ovdje će jedino ilustracija pričati priče. Na izložbi nema posebnih biografija ni opisa ilustracija. Vizuali su tu da zaintrigiraju publiku i potaknu ju da istraži više o tim ženama.

- Ta dimenzija istraživanja na cijelom projektu je prekrasna jer spaja puno toga. S jedne strane fakte o ženama, impresiju koju imamo o njima te same osobe ilustratorica kao još jedna neustrašiva žena i prođe se kroz njen spektar – kaže Ana.

- Hrvatska ilustracija ima kvalitetne autore koji osvajaju nagrade i priznanja na internacionalnim festivalima. No, izuzev Bijenala ilustracije, grupne izložbe ilustracija u Hrvatskoj su puno rjeđe zastupljene od recimo izložbi u ostalim medijima poput slikarstva i skulpture – objašnjava Sonja.

Stoga, kada dođete na izložbu, dopustite ilustracijama da vas potaknu istražiti nešto više – o ženama koje su ostale u sjeni povijesti, ali i o ilustratoricama i samoj ilustraciji koja je u sjeni drugih vizualnih umjetnosti.