Ove godine naše mjesto obilježava važnu obljetnicu – sto godina od izgradnje mraclinske školske zgrade, podignute prema nacrtima goričkog građevinskog inženjera Nikole Hribara, a zahvaljujući “dičnom našem županu gospodinu Franji pl. Lučiću i plemenitoj sučiji mraclinskoj” kako je zapisala tadašnja učiteljica Marija Grandovec. Premda škola u Mraclinu datira od 1908. godine ne treba posebno naglašavati s kojim je ushitom otvorena ta zidanica na rubu sela, tko je sve kroz ovo stoljeće kroz nju prošao, tko u njoj radio… Stoga je već u planu nekoliko obljetničkih manifestacija, s glavnim priredbama u lipnju, na kojima će se ova stotka dostojno obilježiti.
S tom mišlju, a u dogovoru sa školskom upravom, KUD “Dučec” i mraclin.hr pokreću akciju “Stoljetni album naše Škole” sa željom da prikupimo što više uspomena – fotografija i drugih dokumenata – koje bismo mogli prezentirati na portalu. Stoga pozivamo sve one koji mogu pridonijeti svojim sjećanjima – ili zabilježenim sjećanjima svojih predaka – da se jave, bilo portalu bilo školi. Adrese su mraclin@mraclin.hr, a možete se javiti i uredniku Matiji Kosu Čomiju i našoj grafičkoj suradnici Maji Mravec. Uostalom, takve smo priloge već objavljivali iz pera Božice Krznarić – “Idemo u školu”, Vesne Tafre – “Prvi dan škole” i “4. razred šk. god, 1961/62.”, Ksenije Nestorović – “Od kolijevke pa do groba” i Mladena Štubana “3. razred…”
Za početak akcije, koji smo datirali kao svojevrsnu posvetu večerašnjoj Noći muzeja, imamo jedan “ekskluziv” iz 1935. godine, kad je o Mraclinu i našoj školi izašao ilustrirani tekst u bečkom tjedniku Das interessante Blatt. “U tom hrvatskom selu nadomak Zagreba” – stoji u popratnom tekstu – “žive gotovo sami plemići, sada nažalost osiromašeni”. A povelje su im, kaže se dalje, dodijelili Leopold III i Karl VI zbog njihovog hrabrog otpora Turcima, pa tako “jedan od njih” pred fotoaparatom s ponosom drži svoju listinu. No, u ovoj prilici važnija nam je desna slika koja pokazuje djecu u školi. Premda nemamo taj podatak vjerojatno je austrijskom novinaru motiv za dolazak u Mraclin bila asanacija, koja je nedavno završila. Ujedno zahvaljujemo našem goričkom suradniku Stipi Biliću na ovoj arhivskoj “iskopini”.
