Novosti Sport Događanja

Akademik Željko Cvetnić predstavio svoj šesti autorski rad

17.02.2023. / Ivana Ćurić

Mraclinski akademik Željko Cvetnić sinoć je u Preporodnoj dvorani u Zagrebu predstavio svoj šesti autorski rad "Povijest tuberkuloze s osvrtom na asanaciju i tuberkulozu u Mraclinu."

Novi Cvetnićev naslov osvanuo je u izdanju velikogoričkog Zavoda HAZU-a. Kako su na početku naglasili uvodničari, akademici Dario Vretenar, Vida Demarin i Zvonko Kusić, interes za ovo predstavljanje, s eminentnim uzvanicima iz Zagreba, Hrvatske i inozemstva, bio je impresivan čak i za letvice što ih je autor postavio u svojim dosadašnjim promocijama.

Tuberkuloza je ne samo bolest, naglasio je akademik Kusić, nego i društveni fenomen, te se kao takva našla u središtu interesa bogate karijere akademika Cvetnića, voditelja jednog od najaktivnijih zavoda HAZU, upravo velikogoričkoga. Taj interes ne čudi, napomenuo je Kusić, ako se ima u vidu autorov zavičaj – “to slavno mjesto Mraclin” – čija je povijest teško obilježena ovom bolesti, ali i asanacijskim primjerom izlječenja, koji je predvodio velikan javnoga zdravstva dr. Štampar.



Recenzenti – izv. prof. dr. sc. Željko Dugac, doc. dr. sc. Stipica Grgić i prim. dr. Vera Katalinić Janković – istakli su autorov uravnotežen pristup interdisciplinarnoj naravi ove znanstvene, socijalne i kulturološke teme, osobito načinu na koji je razne aspekte uspio uklopiti u cjelinu pristupačnu ne samo struci nego i široj publici. Osnovna poruka knjige jest utemeljena upravo na primjeru Mraclina u kojem je dr. Andrija Štampar dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća postavio povijesni putokaz prema “svijetu bez tuberkuloze”.


Tuberkuloza je pratitelj ljudskog roda od prapovijesti pa sve do danas. Pogađala je velik broj ljudi, uzrokovala je veliku smrtnost, a vrlo su često to bila djeca i mladi ljudi, na početku svog života, što je imalo širok društveni utjecaj. U XIX. stoljeću činilo se kao da svi umiru od tuberkuloze. Brojne su životne sudbine bile povezane s tuberkulozom, posvećena su joj brojna umjetnička djela, ili u opisu likova ili kroz bolest umjetnika. Knjiga prikazuje kako je tuberkuloza kroz povijest osvajala svijet i ulazila u sve društvene pore. Svi koji su imali tuberkulozu znali su da im život nije duga vijeka, jer za bolest tada još nije bilo lijeka. Tuberkuloza je zanimljiva u svakom smislu i zbog toga što je bila pratitelj i suputnik ljudi, bila je društvena, prilagodljiva, promjenjiva i prisna, gotovo filozofska bolest. To ju je razlikovalo od drugih bolesti, poput kuge i kolere koje su asocijalne bolesti, brzo se šire i brzo ubijaju, a tijela oboljelih ljudi izobliče, ili poput raka koji je pak posve individualna, osobna bolest. Nakon otkrića antituberkuloznih lijekova došlo je do velike promjene u značenju tuberkuloze i njezinoj važnosti. Dotada jedan od najvećih neprijatelja u ljudskoj povijesti sada je stavljen pod kontrolu, barem u razvijenom dijelu svijeta. Nažalost, i danas je tuberkuloza česta bolest u onih najsiromašnijih te i dalje ostaje velika prijetnja i ozbiljan izazov za čovječanstvo.

Na kraju promocije, kojoj je glazbeni predah pružila violinistica Zagrebačke filharmonije Teodora Sucala Matei, akademik Željko Cvetnić još je jednom naglasio značaj mraclinske asanacije, ulogu dr. Andrije Štampara i njegovih suradnika, podsjetio na doprinos veterinarske struke globalnoj borbi s tuberkulozom, te zahvalio nazočnima – osobito sumještanima i turopoljskim plemenitašima – na srdačnom odzivu. Po završetku promocije okupljeni su se podružili uz turopoljske specijalitete iz “Grofa”.




(izvor i foto: Mraclin.hr, HAZU)

Podijeli