Vijesti
Epilepsija i antiepileptici – što trebamo znati?
U svijetu od epilepsije boluje preko 60 milijuna ljudi te je najčešća neurološka bolest.
Dana 13. veljače 2023.g. je Međunarodni dan epilepsije, koji je ove godine usredotočen na stigmu s kojom se suočavaju osobe koje žive s epilepsijom diljem svijeta. Epilepsija utječe na gotovo sve aspekte života osobe kojoj je dijagnosticirana bolest. Za mnoge ljude koji žive s epilepsijom teže se nositi sa stigmom vezanom za bolest nego sa samom bolešću.
Stigma vezana uz epilepsiju može obeshrabriti osobe da traže liječenje i ima posljedice na kvalitetu života i socijalnu uključenost.
Dana 14. veljače 2023.g. je Nacionalni dan oboljelih od epilepsije u Republici Hrvatskoj.
Epilepsija je bolest poznata od davnina, opisivana od vremena prije Krista kroz razna tumačenja pa i nadnaravna.
U svijetu od epilepsije boluje preko 60 milijuna ljudi te je najčešća neurološka bolest. Učestalija je u dobi do 20 godina i iznad 75 godina života te u nerazvijenim zemljama, no bilježi se rast pojavnosti u srednjoj dobi.
Epilepsija je bolest kod koje postoji trajna sklonost stvaranju i ponavljanju epileptičkih napada.
Epileptički napad je neurološki događaj kod kojeg se događa iznenadno, nekontrolirano pražnjenje električnog naboja neurona iz određenih dijelova mozga u druge dijelove živčanog sustava.
Epileptički napad može trajati od nekoliko milisekundi do nekoliko sati. Ukoliko napad traje dulje od 30 minuta bolesnik je životno ugrožen te zahtjeva hitno bolničko liječenje.
Napad se manifestira kroz razna događanja:
od grčenja mišića do stanja potpune opuštenosti mišića,
poremećaja svijesti i kognitivnih funkcija,
poremećajima srčanog ritma,
brzine disanja,
bljedila i crvenila kože,
probavnih smetnji,
suhoće usta,
prekomjernog znojenja,
urogenitalnih podražaja.
Postavljanju dijagnoze prethodi složena neurološka obrada u kojoj važnu ulogu ima elektroencefalogram mozga i neuroradiološka obrada. Osobi se bolest dijagnosticira ukoliko postoje dva ili više neprovocirana epileptička napada u periodu duljem od 24 sata. Iznimno se epilepsija dijagnosticira i u slučaju jednog neprovociranog napada ukoliko su prisutni drugi visokorizični faktori.
Prema nastanku, epilepsije se dijele na:
• genetski uvjetovane,
• strukturalno-metaboličke (vezane uz stečene promjene mozga uslijed trauma, tumora, moždanih udara, itd.) i
• epilepsije nepoznatog uzroka.
Napadaji mogu biti pokrenuti iz nekog žarišta u jednoj moždanoj polutci (fokalne epilepsije) ili mogu zahvatiti obje moždane polutke (primarno generalizirane).
Epileptički napad može biti isprovociran kod osjetljivih osoba uslijed izloženosti jakim svjetlosnim podražajima, manjka sna, većeg psihičkog i fizičkog stresa, utjecaja nekih droga, alkohola ili niskog šećera u krvi a u dječjoj populaciji poznate su febrilne konvulzije uslijed povišene tjelesne temperature.
Foto: Pixabay/Steve Buissinne
Epilepsija se liječi antiepilepticima
Cilj liječenja je odabrati najučinkovitiji lijek u odgovarajućoj dozi uz što manje nuspojava za pacijenta. Zlatni standard u liječenju epilepsije je kontrola bolesti uporabom jednog lijeka, međutim nerijetko se optimalnu kontrolu bolesti postiže uporabom dvaju ili više lijekova.
Liječenje se započinje jednim lijekom u najmanjoj dozi te se prati njegov učinak i po potrebi korigira doza do odgovarajuće tzv. titriranje doze.
U suvremenoj terapiji epilepsije koristi se dvadesetak lijekova različitih mehanizama djelovanja te u propisivanju svakog od njih postoje određene specifičnosti.
Prema klasifikaciji lijekova, u antiepileptike prve generacije ubrajamo metilfenobarbital, fenobarbital, fenitoin, klonazepam, etosuksimid, karbamazepin, natrij-valproat, acetazolamid.
U antiepileptike druge generacije ubrajamo levetiracetam, lakozamid, pregabalin, topiramat, okskarbazepin, lamotrigin, gabapentin, retigabin, zonisamid.
U izboru lijeka svakom se bolesniku prilazi individualno obzirom na dob, spol, rasu, tjelesnu težinu, genetsku pozadinu. Uvažavaju se ostale bolesti i stanja s posebnim naglaskom na specifičnosti liječenja u dječjoj dobi, kod žena generativne dobi i starijih osoba.
Isto tako važnu ulogu u liječenju bolesti zauzima suradljivost bolesnika koja može biti smanjena uslijed ograničenja kojih uzimanje lijekova nosi npr. vožnja automobila, rad na visini te prilagodbe životnih navika.
Informiranost je izuzetno bitna
Izuzetno je važna dobra informiranost bolesnika o rizicima koje neliječenje bolesti nosi, između ostalog i povećan rizik smrtnosti u cilju povećanja suradljivosti.
Lijekovi za liječenje epilepsije metaboliziraju se u našem organizmu uglavnom kroz enzimske sustave jetre. Upravo su to oni lijekovi koji najčešće ulaze u interakcije s drugim lijekovima bilo pojačavajući ili smanjujući svoj učinak ili učinak drugog lijeka.
Osobe starije dobi često boluju od više bolesti, uzimaju više lijekova te je usklađivanje terapije kod njih ključno za održanje optimalnog stanja.
Prije svake primjene novog lijeka pa i bezreceptnog lijeka kupljenog u ljekarni potrebno je provjeriti kako međusobno djeluje sa propisanom svakodnevnom terapijom. Npr. ukoliko osoba u terapiji ima uveden lamotrigin, barbiturate ili karbamazepin za snižavanje povišene tjelesne temperature bolji izbor od paracetamola je ibuprofen jer ti lijekovi uz paracetamol povisuju rizik toksičnosti za jetru.
U interakcije s antiepilepticima često ulaze neki antidepresivi, antipsihotici, antibiotici, varfarin i neki lijekovi za smanjenje kiselosti želuca.
Foto: Pixabay/Robin Higgins
Žene reproduktivne dobi su posebno osjetljiva skupina
Naime, neki epileptici mogu povećati rizik oštećenja ploda 2-3 puta dok s druge strane neliječena i nekontrolirana bolest taj rizik dodatno povećava. Zbog toga je kod žena koje planiraju trudnoću izuzetno važno na vrijeme uskladiti terapiju kako bi se rizici za dijete maksimalno smanjili.
Za lamotrigin i levetiracetam se smatra da ne povećavaju rizik oštećenja ploda. Budući da je nedostatak folne kiseline jedan od potencijalnih mehanizama štetnosti antiepileptika, trudnicama se preventivno uvodi uzimanje folne kiseline u dozi 4-6 mg dnevno.
Kao metoda kontracepcije kod žena generativne dobi koje uzimaju antiepileptike preporučuje se nehormonska kontracepcija. Zbog interakcija nekih antiepileptika s nekim kontraceptivima povećava se rizik neželjene trudnoće (karbamazepin, fenobarbital, fenitoin) ili se smanjuje učinkovitost lijeka u kontroli napadaja (lamotrigin).
U više od dvije trećine bolesnika bolest se uspješno liječi lijekovima. Liječenje je dugotrajno, a smatra se da je izlječenje nastupilo ukoliko osoba nije imala napada dulje od deset godina, te ukoliko nema drugih rizika za stvaranje novih napada. Kod pojedinih pacijenata koji ne reagiraju na liječenje lijekovima poduzima se neurokirurško liječenje.
CityLIGHTS
‘Buševec 2024.’: Združena vatrogasna vježba DVD-ova Donjeg Turopolja
Vježba je dio programa ‘Svibanj – Mjesec zaštite od požara’, a cilj je provjeriti koordiniranost rada i testirati učinkovitost dobrovoljaca u slučaju velikih vatrogasnih intervencija.
Vijesti
Dva srebra za goričke učenice s najvećeg strukovnog natjecanja WorldSkills
Srebro su osvojile Tihana Pamić iz Zrakoplovno tehničke škole Rudolfa Perešina te Barbara Lučan iz Srednje strukovne škole Velika Gorica.
Dvije goričke učenice osvojile su srebro na Državnom natjecanju učenika strukovnih škola – WorldSkills Croatia održavanom na Zagrebačkom velesajmu od 13. do 15. svibnja.
Drugo mjesto s jednim bodom manje od pobjednika osvojila je maturantica Tihana Pamić iz Zrakoplovno tehničke škole Rudolfa Perešina. Za natjecanje ju je pripremala mentorica, nastavnica grupe strukovnih predmeta Karmela Boc.
Odlično drugo mjesto na ovom najvećem događanju u obrazovanju u Hrvatskoj, osvojila je i frizerka Barbara Lučan, inače učenica trećeg razreda Srednje strukovne škole Velika Gorica. Mentorica joj je bila Ivana Jandras.
Najveće natjecanje u ovom dijelu Europe organizirala je Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, a sudjelovalo je više od 350 najboljih učenika iz više od 200 strukovnih škola koji su se natjecali u 42 strukovne discipline.
HOTNEWS
Vikend prognoza: Južina donosi temperature zraka i do 27 Celzijusa
Ako birate najidealniji dan za izlet, roštiljanje i slične proljetne radosti, prema najavama prognostičara – subota je taj dan!
Politika
FOTO Konstituirajuća sjednica 11. saziva Hrvatskog sabora: Jandroković po treći put predsjednik hrvatskog parlamenta, u govoru istaknuo kako živimo u ‘vrlo opasnom povijesnom razdoblju’
Novoizabranim kolegama u Hrvatskom saboru obratio se u kratkom pozdravnom govoru i velikogorički gradonačelnik Ačkar, koji je i u novom sazivu izabran s liste HDZ-a za saborskog zastupnika.
Mjesec dana nakon održanih parlamentarnih izbora, te šest dana nakon što je predsjednik RH, Zoran Milanović, dao mandat za sastavljanje nove hrvatske Vlade predsjedniku HDZ-a, Andreju Plenkoviću, koji mu je donio 78 potpisa potpore, na zagrebačkom Gornjem gradu, Trgu svetog Marka, održava se konstituirajuća sjednica 11. saziva Hrvatskog sabora. Iako je prvu sjednicu Sabora sazvao predsjednik RH, na istoj se nije pojavio, kao ni prije četiri godine, dok su konstituirajućoj sjednici nazočni bivši predsjednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović, te bivša Predsjednica RH, Kolinda Grabar-Kitarović.
Gordan Jandroković (HDZ) je sa 144 glasa za i 6 protiv po treći put izabran za predsjednika Sabora. Kao novi/stari predsjednik hrvatskog parlamenta, Jandroković je i otvorio konstituirajuću sjednicu Sabora, čestitao novoizabranim zastupnicima na izboru, pozdravio predsjednika dosadašnje i mandatara nove Vlade, Plenkovića, predsjednika Ustavnog suda, Miroslava Šeparovića, predsjednika Vrhovnog suda, Radovana Dobronića, te bivše predsjednike i predsjednicu.
16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu/Photo: Robert Anic/PIXSELL
U svom je pozdravnom govoru, između ostalog, naglasio kako živimo u ‘vrlo opasnom povijesnom razdoblju’.
– Rat bjesni u Ukrajini i na Bliskom Istoku. Ne možemo pobjeći niti od činjenice da je i naše neposredno susjedstvo potencijalni izvor novih nestabilnosti. Paralelno, promatramo porast populizma, radikalnih i ekstremističkih politika koje naše demokracije nagrizaju iznutra. I jučerašnji šokantni atentat na slovačkoga premijera Roberta Fica vrlo zorno pokazuje koliko malo nas ponekad dijeli od verbalnog do fizičkog ili oružanog nasilja. Najsnažnije osuđujemo taj grozni čin, a gospodinu Ficu želimo što brži oporavak. Izrazito ozbiljna prijetnja institucijama u demokratskim europskim državama su i kibernetički napadi koje sponzoriraju pojedine države ili određene zainteresirane skupine. Takve nas prijetnje sve pozivaju na dodatni oprez, jer mogu bitno utjecati na naše demokratske procese. Isto tako, moramo imati u vidu i potencijalne zlouporabe i negativne posljedice ubrzanog razvoja umjetne inteligencije. I na kraju, posebno naglašavam izazove koje sa sobom nose ilegalne migracije. To je slika svijeta u kojem danas živimo. Istovremeno, unatoč svemu što sam upravo naveo, neupitna je činjenica da je Hrvatska stabilna, sigurna i prosperitetna država – rekao je, među ostalim, novi/stari predsjednik Hrvatskog sabora, Gordan Jandroković, moglo se čuti u prijenosu uživo na HTV-u.
16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu. Branko Bačić, Gordan Jandroković/ Photo: Robert Anic/PIXSELL
16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu. Vesna Vučemilović, Davor Ivo Steir, Ante Sanader, Andrej Plenković/ Photo: Robert Anic/PIXSELL
Od ukupno 151 zastupnika, HDZ s partnerima ima 61, SDP s partnerima 42, Domovinski pokret 14, Most 11, Možemo 10, IDS i Nezavisna platforma sjever po dva zastupnika, Fokus jednog, a u ovom sazivu Sabora sjedit će i osam zastupnika nacionalnih manjina.
16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu/Krešimir Ačkar/Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Velikogorički gradonačelnik, Krešimir Ačkar, u svom je pozdravnom govoru kolegama zastupnicima i hrvatskoj javnosti poručio.
– Uistinu je velika čast prisegnuti ponovno u Hrvatskome saboru, te biti dio 11. saziva Hrvatskog sabora! Želim još jednom zahvaliti svima koji su mi ukazali veliko povjerenje kako bi u Hrvatskom saboru nastavio raditi na brojnim projektima i unapređenju života svih nas – rekao je gradonačelnik Grada Velike Gorice i zastupnik s liste HDZ-a u Hrvatskom saboru, Krešimir Ačkar.
16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu/Ivan Penava i zastupnici DP-a/ Photo: Robert Anic/PIXSELL
Osim predsjednika, zastupnici Hrvatskog sabor bi na prvoj sjednici trebali izabrati i pet potpredsjednika, dok dva potpredsjednička mjesta pripadaju oporbi. Ukupno je 35 novoizabranih saborskih zastupnika dalo ostavku ili stavilo mandat u mirovanje zbog obnašanja dužnosti koje su nespojive sa zastupničkom dužnošću, pa će u novom sazivu hrvatskog parlamenta biti njihove zamjene, izvijestilo je u srijedu saborsko Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP).
16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu. Photo: Robert Anic/PIXSELL
16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu. Photo: Robert Anic/PIXSELL
16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu. Ivan Račan, Peđa Grbin/ Photo: Patrik Macek/PIXSELL
16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu/ Photo: Robert Anic/PIXSELL
Naslovna fotografija: 6.05.2024., Zagreb/Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu/ Robert Anic/PIXSELL
Crna kronika
Strava na državnoj cesti Split-Sinj: Vozilo s devetero migranata sletjelo s ceste i udarilo u zid! Na mjestu poginulo njih četvero, među njima i dijete
Nakon ove teške tragedije, u kojoj je još pet ozlijeđenih osoba, među kojima je također jedno dijete, s teškim ozljedama prevezeno u KBC Split, oglasio se i ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović. Evo što je rekao!
Stravična prometna nesreća dogodila se jutros oko 7 sati na kolniku državne ceste Split – Sinj u Brnazama. Tijekom policijske potjere osobni automobil mađarskih registarskih oznaka izletio je s ceste i zabio se u zid.
– Jutros oko 7 sati u mjestu Brnaze dogodila se prometna nesreća, slijetanje osobnog vozila izvan kolnika koje je nakon toga udarilo u zid. Utvrđeno je kako se u vozilu nalazilo ukupno devet osoba, od koji su četiri smrtno stradale na mjestu događaja. Ostale osobe koje su se nalazile u vozilu su prevezene na pružanje liječničke pomoći. Prema prvim informacijama poginule osobe su najvjerojatnije migranti. O događaju je izviješteno nadležno državno odvjetništvo koje će rukovoditi očevidom. Zbog obavljanja očevida, u 09.30 sati državna cesta D-1 u mjestu Brnaze zatvorena za promet – izvijestila je Policijska uprava splitsko-dalmatinska.
Foto: 16.05.2024., Brnaze, Sinj/Ivo Cagalj/PIXSELL
Nakon ove teške tragedije, u kojoj je još pet ozlijeđenih osoba, među kojima je također jedno dijete, s teškim ozljedama prevezeno u KBC Split, oglasio se i ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović.
– Vozilo je izbjeglo jedan policijski punkt, nije se radilo o klasičnoj potjeri, već je automobil vozio velikom brzinom i u zavoju nije uspio skrenuti, već se zabio u zid – rekao je ministar MUP-a.
Istaknuo je kako se to događa kada vozila, ne samo ona s migrantima, voze velikom brzinom pokušavajući izbjeći policijske punktove.
– Ministarstvo je utvrdilo povećanje od 108 posto ulazaka na istočnoj mediteranskoj ruti i više 30 posto iz Bosne i Hercegovine u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ovdje se nažalost dogodila ovakva situacija, ali policija nastoji sve učiniti da izbjegne da stradaju građani i policijski službenici. Nažalost, ovdje su stradali migranti – rekao je ministar Božinović, te potvrdio kako se traga za još jednim vozilom, a izjavu prenosi Dnevnik.hr.
Naslovna fotografija: Ivo Cagalj/PIXSELL
-
Vijestiprije 2 danaSvi tragaju za nestalim Nikolom iz Dubrave, ocem 3-godišnje djevojčice! Evo što nam je rekla njegova majka, Svjetlana Gračak
-
HOTNEWSprije 4 danaLudovao na motoru od Zagreba do Velike Gorice, vozio slalome i bježao policiji
-
Sportprije 2 danaKaos u Lomnici: Udario šakom protivnika pa – suca?! I dobio godinu dana suspenzije!
-
Sportprije 4 danaKlinci, tko ste? Kozjača, Nigerija, Mlaka, Brazil, talent, ozljede i ponude koje stižu…
