Povežite se s nama

Vijesti

Velika Gorica među vodećima gradovima po izdvajanjima za uskrsnice! Tko sve dobiva i koliko?

Tri grada dijele uskrsnice veće od 200 eura, dok ih 16 isplaćuje između 100 i 200 eura. Ukupno 47 gradova dodjeljuje iznose između 50 i 100 eura, a samo 9 gradova isplaćuje manje od 50 eura.

Objavljeno

na

Velika Gorica ove je godine iz proračuna izdvojila 425.000 eura za uskrsnice, čime se svrstala među deset hrvatskih gradova s najvećim ukupnim izdvajanjima za ovu vrstu pomoći. Maksimalni iznos uskrsnice koji građani mogu primiti je 120 eura, a cenzus do kojeg se ostvaruje pravo na uskrsnicu iznosi 670 eura, što je jedan od najvećih cenzusa u državi, prenosi portal Gradonačelnik.hr.

Naš grad tako prati sve izraženiji trend među hrvatskim gradovima koji u predblagdansko vrijeme financijski pomažu svojim najugroženijim građanima. Ove godine, prema prikupljenim podacima, uskrsnice dijeli čak 77 gradova, a više od dvije trećine njih povećalo je iznose i proširilo krug korisnika. Osim umirovljenika, pomoć je namijenjena i drugim socijalno osjetljivim skupinama, uključujući djecu s poteškoćama, nezaposlene i roditelje njegovatelje.

Tko će sve dobiti uskrsnice

Prema izvještaju, osim umirovljenika, uskrsnice se ove godine dijele i osobama bez mirovina, nezaposlenima, osobama s invaliditetom, socijalno ugroženima, djeci s poteškoćama, roditeljima njegovateljima, onkološkim bolesnicima, pa čak i redovitim studentima i učenicima slabijeg socijalnog statusa.

Primjerice, Grad Supetar po prvi put uključuje onkološke bolesnike kojima dijeli po 50 eura, Bakar udomljenoj djeci, Korčula udomljenim osobama, Grubišno Polje redovitim studentima, dok Biograd na Moru 400 eura isplaćuje djeci s poteškoćama i posebnim potrebama.

Split daje 60 eura njegovateljima te socijalno ugroženim učenicima i studentima, Zagreb po 100 eura roditeljima njegovateljima i djeci bez jednog roditelja koji primaju dječji doplatak, a Osijek 60 eura beskućnicima.

Koliki su iznosi i tko ih najviše dijeli?

Uskrsnice se kreću od simboličnih 15 eura do rekordnih 400 eura koje dijeli Biograd na Moru. Odmah iza su Opatija s 240 eura (za umirovljenike s primanjima ispod 450 eura), Novi Vinodolski s 200 eura, Ploče sa 170 eura (za umirovljenike s manje od 70 eura mjesečnih primanja), Sinj sa 150, te Osijek, Labin i Velika Gorica sa 120 eura.

Tri grada dijele uskrsnice veće od 200 eura, dok ih 16 isplaćuje između 100 i 200 eura. Ukupno 47 gradova dodjeljuje iznose između 50 i 100 eura, a samo 9 gradova isplaćuje manje od 50 eura.

Cenzusi i širenje kruga korisnika

Kako bi obuhvatili širi krug korisnika, brojni gradovi su povisili dohodovne cenzuse koji sada uglavnom iznose između 400 i 500 eura. U Velikoj Gorici uskrsnicu dobivaju građani čija mirovina ne prelazi 670 eura, što je jedan od najviših cenzusa u državi.

Svi umirovljenici, bez obzira na visinu mirovine, uskrsnice dobivaju u samo osam gradova, a to su Buzet, Crikvenica, Krk, Mali Lošinj, Novigrad, Prelog, Zaprešić i Čakovec. Najveći cenzus ima Bakar gdje uskrsnice od 1.200 eura dobivaju svi umirovljenici ispod tog praga.

Koji su gradovi najviše izdvojili?

Nakon Zagreba, koji je osigurao 3.235.000 eura, najviše sredstava za uskrsnice izdvojili su:

  • Sisak – 1.100.000 eura
  • Osijek – 620.000 eura
  • Varaždin – 453.675 eura
  • Čakovec – 450.000 eura
  • Velika Gorica – 425.000 eura
  • Split – 345.000 eura
  • Vukovar – 320.000 eura
  • Zaprešić – 264.000 eura
  • Crikvenica – 231.000 eura

Iznad 200.000 eura još su izdvojili Opatija (220.000), Ivanić-Grad i Vinkovci (po 200.000 eura), dok su iznosi od 100.000 do 200.000 eura zabilježeni u Samoboru, Šibeniku, Koprivnici, Slavonskom Brodu, Bakru i Rijeci.

Iako većina gradova uskrsnice isplaćuje kao novčanu pomoć, neki ih pružaju i u obliku poklon-bonova (npr. Bakar, Labin, Korčula) ili prehrambeno-higijenskih paketa za najpotrebitije (Pazin, Obrovac, Velika Gorica…). Nova Gradiška, pak, nema uskrsnicu, već nudi jednokratnu pomoć koju građani mogu zatražiti neovisno o blagdanu.

Ovim potezima, gradovi nastoje ublažiti financijske poteškoće dijela svojih građana, posebno onih u ranjivim skupinama, u kontekstu inflacije i rasta troškova života.

HOTNEWS

FOTO Prometna nesreća na križanju Fizirove i Avenije Pape Ivana Pavla II

Osobni automobil završio na boku!

Objavljeno

na

Danas je oko 16 sati došlo do prometne nesreće na raskrižju ulice Rudolfa Fizira i Avenije Pape Ivana Pavla II u Velikoj Gorici a nailaskom na lokaciju nesreće osobni automobil marke Citroen C3 zbog još neutvrđenog razloga izletio s kolnika i prevrnuo se na lijevu bočnu stranu.

Promet se kroz raskrižje odvija usporeno, a detalji i okolnosti će biti poznati nakon policijskog očevida.

Nastavite čitati

Moja županija

Stiže 224 tisuće eura za udruge! Županija podržala 106 projekata

Javni poziv, koji provodi Stručna služba župana, otvoren je od 3. veljače do 15. studenog 2025., odnosno do utroška sredstava.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: zagrebacka-zupanija.hr

Zagrebačka županija dodijelila je 224 tisuće eura udrugama civilnog društva za provedbu 106 programa i projekata u 2025. godini. Ugovore je uručio zamjenik župana Ervin Kolarec, a sredstva su dodijeljena 65 udruga.

Riječ je ugovorima vrijednim 224 tisuće eura koje su dobili predstavnica 65 udruga civilnoga društva, čime Županija financira provedbu njihovih 106 programa i projekata u ovoj godini. 

Zahvaljujući ovim sredstvima koje je Županija osigurala u svojem proračunu udruge će realizirati različite projekte, od nabave puhačkih instrumenata,  ozvučenja crkve pa do nabave potrebne vatrogasne opreme. Zahvaljujem svim volonterima koji djeluju u udrugama, koji nesebično svoje vrijeme, trud i pažnju ulažu za boljitak zajednice – rekao je zamjenik župana. 

Sredstva su osigurana zahvaljujući izvrsnim gospodarskim rezultatima koji se ogledaju kroz rast investicija, rekordno nisku nezaposlenost, ali u konačnici i činjenicu da je Zagrebačka županija prema indeksu razvijenosti prva županija u Republici Hrvatskoj. 

Foto: Zagrebačka županija

– Međutim, ekonomski uspjeh sam po sebi nije dovoljan ako ne ide ruku pod ruku s razvojem društva, a upravo udruge, odnosno vi u tome imate ključnu ulogu. Zagrebačka županija kroz 11 javnih poziva i natječaja osigurala gotovo 1,9 milijuna eura za projekte i programe udruga koji će se u 2025. godini provoditi na području županije – istaknuo je Kolarec. 

Hrvoje Sučić zapovjednik DVD-a Kurilovec, zahvalio se Županiji na dodijeljenim ugovorima ali i podsjetio na činjenicu da se sama dodjela odvija u  prostorima DVD-a čije je uređene sufinancirano sredstvima Zagrebačke županije. 

Foto: Zagrebačka županija

Potpredsjednica Udruge za održiv razvoj Pozitiva Samobora Romina Galović Piškurić istaknula je kako će sredstva koje je Udruga dobila za projekt Digitalna zavičajna učionica iskoristiti za popularizaciju kulturne i prirodne baštine Zagrebačke županije među mladima. 

Ruža Franjičević, predsjednica zaprešićke udruge Rubikon koja organizira svakodnevne terapije za 43 djece s autizmom, naglasila je da ova sredstva jako puno znače njihovim štićenicima koji za istu terapiju neće morati putovati u Zagreb, već će ona i dalje ostati dostupna u Zaprešiću. 

Inače, Zagrebačka županija je u sklopu ovog javnog poziva kojeg provodi Stručna služba župana sveukupno osigurala 600.000 eura bespovratnih sredstava, a preostali iznos od 376.000 eura i dalje na raspolaganju udrugama, zakladama, ustanovama, vjerskim zajednicama i drugim neprofitnim organizacijama koje su programski usmjerene na rad u području dobrovoljnog vatrogastva, zaštite i spašavanja, branitelja i stradalnika, socijalne djelatnosti, obrazovanja, znanosti i istraživanja, ljudskih prava, duhovnosti i hobističke djelatnosti.  

Foto: Zagrebačka županija

Javni poziv otvoren je od 3. veljače do 15. studenog, odnosno do utroška preostalih sredstava.  

Ova financijska injekcija Zagrebačke županije još je jednom potvrdila koliko je važno ulagati u ljude koji svojim radom, znanjem i energijom svakodnevno doprinose kvalitetnijem životu zajednice.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Hrvati će za Uskrs potrošiti više nego lani! Saznajte o kojim se brojkama radi

Blagi rast maloprodaje i viši prosječni računi upućuju na veću potrošnju uoči ovogodišnjeg Uskrsa. Prema procjenama, riječ je o 9 % više u odnosu na 2024.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Tradicionalna uskrsna košarica/Emica Elvedji/PIXSELL

Uoči uskrsnih blagdana, građani Hrvatske ove godine mogli bi potrošiti više nego prošle, pokazuju pozitivni gospodarski pokazatelji i rast prometa u maloprodaji. U razdoblju od četiri tjedna pred Uskrs, procjenjuje se kako će ukupna potrošnja premašiti 1,95 milijardi eura, što je 9 % više nego 2024. godine.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) prenosi kako je prošle godine, u istom razdoblju, u trgovini na malo (bez trgovine motornim vozilima i motociklima) zabilježeno 1,80 milijardi eura prometa. Najveći dnevni promet bio je na Veliki petak, 29. ožujka, kada je ostvareno 97 milijuna eura.

Ovogodišnji pokazatelji također idu u prilog povećanoj potrošnji. U usporednom periodu zabilježen je rast broja fiskaliziranih računa od 2,10 %, porast iznosa fiskaliziranih računa za 9,54 % te povećanje prosječnog računa za 5,75 %.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, kalendarski prilagođeni promet u maloprodaji u prva dva mjeseca ove godine realno je porastao za 3,5 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U veljači je godišnji rast iznosio 2,6 %, čime se pozitivan trend nastavlja već 23 mjeseca zaredom. Ipak, na mjesečnoj razini u veljači je zabilježeno blago usporavanje, s padom od 0,9 % u odnosu na siječanj 2025.

„S obzirom na to da je osobna potrošnja najveća sastavnica bruto domaćeg proizvoda (BDP), nastavak rasta maloprodajnog prometa u prvim mjesecima ove godine upućuje na stabilan gospodarski rast i u prvom tromjesečju 2025., unatoč izazovima koje sa sobom nose geopolitičke neizvjesnosti. Uskrs, koji ove godine kalendarski pada kasnije, tradicionalno se povezuje s početkom turističke sezone, što može dodatno utjecati na potrošnju“, poručila je Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK.

U segmentu proizvoda koji se najčešće kupuju za Uskrs, došlo je do promjena u cijenama. Od osnovnih namirnica za kolače pojeftinili su šećer (–9,1 %), jaja (–0,9 %) i brašno (–0,4 %), dok su poskupjeli suho voće i orašasti plodovi (+12,5 %) te čokolada (+26 %).

Kada je riječ o drugim prehrambenim proizvodima koji se često nalaze na blagdanskom stolu, cijene su se također kretale u različitim smjerovima. Pojeftinili su krumpir (–9 %), svinjetina (–2 %), smrznuta riba (–2,5 %), svježe povrće (–1 %) i maslinovo ulje (–5 %). S druge strane, skuplji su janjetina (+5 %), meso peradi (+0,5 %), suho ili usoljeno meso (+3,3 %) te svježa ili rashlađena riba (+9,3 %).

Hrvatska gospodarska komora ponovno apelira na građane da pri kupnji biraju domaće proizvode označene znakovima „Hrvatska kvaliteta“ i „Izvorno hrvatsko“, čime izravno potiču domaću proizvodnju i jačaju konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Riječ je o poruci koja je u središtu kampanje „Kupujmo hrvatsko“ već gotovo trideset godina.

Nastavite čitati

Vijesti

Stiže dječji doplatak za ožujak, pogledajte tko sve ima pravo na njega

Više od 120 tisuća korisnika primit će doplatak za ožujak, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje objavio je sve ključne detalje o pravu na isplatu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Ilustrativna/ Stephen Andrews/ pexels.com

Isplata doplatka za djecu za ožujak počinje u četvrtak 17. travnja 2025. godine, objavio je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Ovu novčanu potporu primit će 120.862 korisnika za ukupno 248.445 djece.

Pravo na doplatak za djecu imaju roditelji, posvojitelji, skrbnici, očuh ili maćeha, bake i djedovi, druge osobe koje na temelju odluke nadležnog tijela ostvaruju roditeljsku skrb te punoljetna djeca bez oba roditelja ako su na redovitom školovanju.

Do kada traje doplatak i sve ostale informacije možete pronaći ovdje.

HZMO podsjeća kako se sve informacije vezane uz doplatak mogu dobiti radnim danom od 8 do 16 sati na infotelefonima 01/4595 011 i 01/4595 022, kao i na njihovoj službenoj mrežnoj stranici.

Nastavite čitati

Vijesti

Velikogoričke mažoretkinje briljirale u Puli! Osvojile pet zlatnih medalja i izborile Europsko prvenstvo

Ovaj turnir služio je i kao kvalifikacija za Europsko prvenstvo koje će se održati u Monzi (Italija) u prvom tjednu srpnja.

Objavljeno

na

Objavio/la

U nedjelju, 13. travnja, Velikogoričke mažoretkinje sudjelovale su na 44. Državnom turniru u organizaciji Saveza mažoretkinja i pom pon timova Hrvatske. Natjecanje se održalo u pulskoj Sportskoj dvorani Mate Parlov, gdje je nastupilo 30 timova s oko 1100 natjecatelja iz cijele zemlje.

Velikogoričke mažoretkinje predstavile su svoj grad s čak 10 koreografija u tri dobne kategorije – kadeti, juniori i seniori – te su ostvarile iznimne rezultate. Osvojile su:

  • 1. mjesto: Defile štap (kadeti), velika formacija batonflag (juniori), mini formacija mace (juniori), mini formacija mace (seniori), velika formacija mace (seniori)
  • 2. mjesto: Defile pom pon (kadeti)
  • 3. mjesto: Trio mace (juniori), defile štap (juniori)
  • 4. mjesto: Velika formacija pom pon (kadeti), solo mace (juniori)

Na turniru su sudjelovale članice svih dobnih skupina: Matea Buntak, Lana Krilčić, Mia Kukec, Zara Stepanić, Bianca Potesak, Marta Vunić, Laura Končinski-Rodić, Marieta Matijašević, Daria Omrčen, Marija Bešlić, Matea Lovrić, Minea Lovrić, Matea Fabijanković, Tea Turner, Klara Jakovljević, Eva Grgurinović, Tena Rak, Lucija Lah, Marijeta Cvitan, Kiara Maršić, Ema Šprihta, Sita Križetić, Franka Knežević, Tia Gašpert, Katja Školneković, Marija Školneković, Dorotea Hrenković, Mia Jerković, Ana Lea Odak i Lucija Bešlić.

Ovaj turnir služio je i kao kvalifikacija za Europsko prvenstvo koje će se održati u Monzi (Italija) u prvom tjednu srpnja. Velikogoričke mažoretkinje sada očekuje kratki predah tijekom uskršnjih praznika, nakon čega slijede intenzivne pripreme za nastup na europskoj pozornici.

Svi zainteresirani imat će priliku uživo vidjeti njihove koreografije, uključujući i one s prethodnog kvalifikacijskog turnira, na Goričkim večerima 27. svibnja u 20:00 sati u Parku Franje Tuđmana.

Uspjesi Velikogoričkih mažoretkinja još su jednom potvrdili njihovu kvalitetu, predanost i važnu ulogu u promociji grada na nacionalnoj i europskoj razini. Njihov kontinuirani napredak i izvrsni rezultati najbolji su poziv svima da ih podrže na domaćem terenu i navijaju za njih na međunarodnom.

Nastavite čitati

Reporter 446 - 20.03.2025.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.