Košarkaška sezona koja se bliži kraj, gledajući iz perspektive sporta Zagrebačke županije, imala je ono što već dugo nije – pravo, istinsko rivalstvo!

Godinama su košarkaši Gorice bili za razinu ili dvije iznad svih ostalih klubova u županiji, u pojedinim sezonama odlazili su i do polufinala domaćeg prvenstva, ravnopravno su se nosili s velikim klubovima kao što su Zadar, Cibona i Split, a ostatak košarkaškog društva iz županije sve je to promatrao s ozbiljne distance.

Od prošlog ljeta stvari su se, međutim, promijenile. Gorica je ispala iz Premijer lige, završila u drugom rangu, a tu ju je dočekao – Samobor. S velikim Krunom Simonom u sastavu, sa sve angažiranijim vodstvom kluba, sa sve ozbiljnijim ambicijama. I eto odjedanput Samobora u izravnoj borbi s Goricom za mjesto u doigravanju Prve muške lige. Bila su to dva okršaja istinskih sportskih rivala, oba puta neizvjesna i dramatična, a poslužile su te utakmice i kao dobar povod da u serijalu “Sport Zagrebačke županije” ugostimo Darka Ćopića, već više od dva desetljeća tajnika Košarkaškog saveza Zagrebačke županije.

– Situacija u županijskoj košarci i više ne nego dobra. Naš Savez osnovan je 1997., a predsjednik Igor Mužina i ja vodimo ga već više od 20 godina. Mislim da funkcioniramo jako dobro, svi naši gradovi u Županiji imaju svoje klubove, pritom neki igraju s više, a neki s manje uspjeha, no nama je najvažnije da se što više djece bavi košarkom – kaže Ćopić, Velikogoričanin koji je svoje najljepše dane dao Radniku, a kasnije i Mediji.

Oprostio se baš na vrijeme da se uključi u županijsku košarkašku priču.

– Bio sam i jedan od osnivača saveza. Za prvog predsjednika izabran je nažalost pokojni Ivan Šilc iz Zaprešića, a za tajnika Zvonimir Majić, legenda jaskanske košarke, takođerpokojni… Od 2002. godine došlo je do promjene, ja sam postao tajnik, a gospodin Mužina predsjednik, što traje do danas. Imamo kontinuitet, imamo i financijsku podršku Županije i sportske Zajednice, što nam omogućava da provodimo razne programe, kako na razini županije, tako i u gradovima – priča Ćopić pa pojašnjava čime se savez točno bavi.

– Na sam rad klubova ne možemo utjecati, funkcioniramo tako da klubovi imaju apsolutnu autonomiju, a mi radimo svoje. Uz sve ostale lige, klubovi igraju i županijske lige u mlađim kategorijama, koje mi organiziramo. U periodima bez međužupanijskih natjecanja mi krećemo sa svojim ligama, kadetskom, mlađekadetskom, U-11 i U-13, što je priča koja traje već godinama.

Svake godine već dva desetljeća mladi košarkaši iz županije idu i na more.

– Već više od 20 godina organiziramo ljetni košarkaški kamp, koji je godinama bio na Velom Lošinju, a posljednjih nekoliko godina je u Crikvenici. Izuzev nacionalnoga kampa, bio je to jedan od najbrojnijih kampova u Hrvatskoj, prošle godine imali smo 97 košarkašica i košarkaša. Povezujemo druženje djece, kupanje na moru i igranje košarke. Gdje ćeš ljepše. Obično to bude krajem ljeta, to su svojevrsne pripreme za sezonu – pojašnjava Ćopić.

U Zagrebačkoj županiji trenutačno djeluje 11 klubova, a jedini grad u kojem se ne igra organizirana košarka je Sv. Ivan Zelina.

– Neki gradovi imaju po dva kluba, kao Velika Gorica, Samobor i Zaprešić, koji ima jedini naš ženski košarkaški klub, ŽKK Jabuku. Uz njih tu su i klubovi iz Jaske, Ivanića, Vrbovca, Sv. Nedelje… Samobor i Gorica su u Prvoj ligi, a ostali u A-2 ligi, izuzev Dugog Sela, koje je u B-1. Jaska i velikogorički Velgor nemaju seniore, ti klubove rade samo s mlađim uzrastima – prezentira tajnik saveza aktualnu situaciju.

Krenuli smo i u kratak pregled po klubovima i sredinama, a krenuti se opet moralo od Velike Gorice.

– Gorica je oduvijek bila perjanica košarke u županiji, iz jednostavnog razloga što klub dugo postoji, a grad ima najveći broj stanovnika. Nažalost, Goričani više nisu u najvišem rangu, no svako zlo za neko dobro. Brojni igrači napustili su klub, priliku su dobili neki mladi, pri čemu moram pohvaliti trenera Mirona Češkića, koji je par dana prije početka prvenstva preuzeo momčad i super iskoristio priliku, odradio je jako dobru sezonu – ističe Ćopić, pa se okreće u smjeru Samobora.

– Samobor je definitivno u usponu. Prije svega su se organizacijski pojačali, grad stoji iza kluba, a s mlađim kategorijama rade jako dobro. Velika je stvar što je Kruno Simon tamo, to je svakako važan detalj, znamo svi tko je i što je Đuks.

Zaprešićki Inter i košarkaši Ivanića također se ističu u radu s mladima, a isto se može reći i za Dugo Selo.

– U Ivaniću i Dugom Selu bivši igrači su jako vezani uz klub, svi su uključeni, a to je posebno važno. Dugo Selo, primjerice, igra u najnižem rangu, ali igra isključivo s domaćim igračima, sa svojim klincima, i vjerujemo da će u godinama pred nama samo rasti – kaže tajnik Ćopić.

Bilo bi sjajno kad bi malo narastao i interes djece za košarku, no to je već neka puno šira priča.

– Nije mi drago gledati uređena igrališta na svakom koraku kako zjape prazna. Nekad nisi mogao doći na red za hakl, a danas djece nema. Nažalost, puno se manje bave sportom, što ne vrijedi za nogomet i borilačke sportove. Oni su puni k’o šipak, a kod svih ostalih je slično. Osim možda u Zadru i Splitu, nigdje nema gužve na košarci… – zaključio je Ćopić.

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović krajem svibnja je sudjelovala na godišnjoj skupštini organizacije NECSTouR, održanoj u gradu Lulei u Švedskoj gdje je izabrana za članicu Upravnog odbora istoimene prestižne turističke mreže organizacija. Iako je ova regionalna turistička zajednica tek postala članicom ove organizacije, Alilović je ovo bitno imenovanje itekako pošlo za rukom.

Generalna skupština NECSTouR-a (Network of European Regions for Sustainable and Competitive Tourism) novi Upravni odbor izabrala je za razdoblje 2024.-2027., a direktorica Alilović se našla u najužem popisu stručnih ljudi koji su konkurirali za pozicije u Upravnom odboru. Godišnja skupština NECSTouR-a svim organizacijama članicama pruža priliku za razmjenu ideja, umrežavanje i predstavljanje novih članova od kojih je jedan i Turistička zajednica Zagrebačke županije.

– Ovo je izvanredna prilika za promociju Zagrebačke županije na međunarodnoj razini te za uspostavljanje novih partnerstava i suradnji s drugim europskim regijama. Ponosni smo što smo postali dijelom ovakve snažne mreže i radujemo se doprinosu zajedničkim ciljevima održivog razvoja turizma – poručila je direktorica Alilović povodom novog imenovanja i istaknula da zasigurno možemo mnogo naučiti od drugih europskih regija, ali i da neke od destinacija mogu učiti i iz primjera Zagrebačke županije.

Doznajemo da članstvo u NECSTouR-u donosi brojne prednosti, uključujući pristup mreži istaknutih stručnjaka, sudjelovanje u projektima financiranim od strane Europske unije te mogućnost sudjelovanja na važnim međunarodnim konferencijama i sastancima. Ovo je još samo jedno od postignuća za Turističku zajednicu Zagrebačke županije koja nastavlja predano raditi na promociji regije kao atraktivne turističke destinacije, s posebnim naglaskom na održivost i inovativne turističke proizvode u turizmu. Priključivanje ovoj europskoj mreži dodatno će osnažiti međunarodne kontakte, ali povećati i vidljivost Zagrebačke županije kao vodeće održive turističke destinacije kontinentalne Hrvatske.

Inače, NECSTouR je mreža europskih regija koja se zalaže za promicanje održivog i konkurentnog turizma.

Osnovana 2007. godine, NECSTouR okuplja više od 30 regija iz različitih europskih zemalja, kao i akademske institucije i stručnjake iz turističkog sektora s glavnim ciljem – održivi turizam. Trenutno broji 49 stalnih i 38 pridruženih članova, među kojima se nalazi i Turistička zajednica Zagrebačke županije.

Kako utjecati na smanjenje i sprječavanje otpada od hrane kada istovremeno raste broj stanovnika u opasnosti od siromaštva, i koju ulogu u svemu tome mogu odigrati jedinice lokalne uprave bila je tema konferencije ‘Uloga gradova u smanjenju i sprečavanju nastanka otpada od hrane’ koju je u goričkom Poduzetničkom inkubatoru organizirala VE-GO-RA-e i Inventivna rješenja koji su ujedno i partneri na projektu Cities2030.

– Cilj projekta je razvoj gradskih sustava hrane, a mi smo prepoznali ovaj projekt ‘Hrana nije otpad’ i inicijativi za potpisivanje Dobrovoljnog sporazuma kao dodatni poticaj za osvještavanje javnosti i lokalne uprave o važnosti tog problema. Potpisnici sporazuma obvezuju se da će izraditi vlastite operativne planove kojima je cilj da za 30 posto do 2028. godine smanje postojeći otpad od hrane – istaknula je voditeljica projektnog tima Cities2030, Violeta Crnogaj iz goričke Vegore.

Velike količine otpada od hrane postale su vrlo bitan izazov za sve, pa je slijedom toga i Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo projekt “Hrana nije otpad“ i s tim u vezi inicijative potpisivanja Dobrovoljnog sporazuma sa dionicima zainteresiranim za rješavanje ovog problema.

– Cilj konferencije bio je da se upozna gradove s važnosti hrane odnosno da hrana nije otpad. Na jesen ćemo održati posljednju konferenciju ovog četverogodišnjeg projekta, a na kojoj će Grad Velika Gorica potpisati Dobrovoljni sporazum s Ministarstvom poljoprivrede – rekla je Mateja Kalisar, ravnateljica goričke Razvojne agencije.

Prošle godine spomenuti je sporazum potpisala i Zagrebačka županija, koja je predstavila svoje aktivnosti kao budući novi potpisnik. Gordana Matašin voditeljica odsjeka za ruralni razvoj pri Upravnom odjelu za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije istaknula je kako je veliki problem stvaranja otpada od hrane. I financijski, ali i veliki je pritisak na okoliš.

– Predstavili smo svoj nacrt koji ćemo uputiti prema Ministarstvu. Ono na čemu smo se mi bazirali je da pojačamo naše strateške dokumente s ciljevima koje želimo ostvariti, a to je smanjiti nastajanje otpada. Drugi najveći naglasak je na edukaciji, od djece vrtićke dobi pa sve do potrošača. Želimo proširiti i pojačati tu svijest kao i informirati o mogućnostima kako zbrinuti hranu, ponovno upotrijebiti, ali i smanjiti njeno bacanje – istaknula je Matašin te dodala kako neka ispitivanja pokazuju da više od 30 posto ljudi baca hranu u smeće.

– Ta je hrana nepovratno izgubljena jer čak ni ne dođe do biootpada. Zabrinjavajuće je i to da čak 70 posto otpada se stvara u kućanstvima. To pokazuje da građani jako loše planiraju i bacaju puno hrane. Cilj nam je da se to sve iskoristi i ne dođe čak niti do biootpada. Želimo osvijestiti ljude da gledaju na rokove proizvoda, planiraju svoju kupovinu kao i pripremu obroka – poručuje Matašin.

Inače, konferencija je bila organizirana prema UN Food System Independent Dialogue inicijativi vezanu uz Food2030 Agendu.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

 

Centar za odgoj i obrazovanje slavi 85. rođendan! Centralna proslava održana je danas u dvorani Gorica i to posebnim programom, na način kako to samo oni znaju i umiju! Djeca i djelatnici Centra pripremili su kulturni program s temom ‘Šuma Striborova’.

– Pripreme za proslavu traju od početka drugog polugodišta, a povezali smo nekoliko tema koje se odnose na naš Centar. U parku naše zgrade nalazi se kip Ivane Brlić-Mažuranić s Hlapićem i Gitom koje je izradila naša poznata kiparica Marija Ujević. S obzirom na to da se ove godine obilježava 150. godina od rođenja naše slavne književnice pa smo tako iz njezinog opusa odabrali ‘Šumu Striborovu’. Željeli smo nekako svima dočarati taj naš začarani svijet u našem radu – ističe ravnateljica Nikolina Vučković Barišić.

Centar spada u sustav socijalne skrbi i pruža odgoj, obrazovanje, smještaj, socijalnu skrb i rehabilitacijske programe, a brine za oko 300-tinjak korisnika.

– Imamo 85 učenika, 51 korisnika poludnevnog boravka, 14 djece na smještaju, 121 korisnika koji dolaze na programe psihosocijalne podrške. Imamo i tri obitelji u obiteljskom tretmanu i 10 obitelji pod intenzivnim nadzorom. Ono što radimo posljednjih desetak godina je psihosocijalna podrška kojom smo se približili lokalnoj zajednici, odnosno otkada smo je uveli roditelji više ne moraju voditi djecu na rehabilitacijske programe u Zagreb – dodaje ravnateljica Vučković-Barišić te ističe dobru suradnju s lokalnom zajednicom.

– Pratimo sva događanja na području grada i uključujemo se u sve ono što je prihvatljivo i adekvatno za našu djecu. Ona isto vole putovati, vole i pokazati ono što su naučili kroj svoj rad. Jako dobro surađujemo s vrtićima i školama. S obzirom na to da smo na privremenoj lokaciji na prostoru Međunarodne zračne luke Zagreb, možemo reći da živimo pravu inkluziju u susjedstvu sa Zrakoplovno tehničkom školom. Ovim putem hvala svim djelatnicima i učenicima škole na toploj dobrodošlici i prihvaćanju naše djece. Srce nam je puno – naglasila je Baršić.

No, već idući, 86. rođendan djeca i djelatnici Centra mogli bi se vratiti u svoju staru, ali obnovljenu zgradu. Državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava i socijalne politike, Marija Pletikosa potvrdila je kako su sredstva za obnovu osigurana.

– Ono što je važno za istaknuti je to da ćete imati, kao što ste imali i do sada jaku i snažnu podršku ministarstva. Vjerujem da svi vi ovdje jedva čekate vratiti se u svoju staru zgradu. Nadam se da ćete svoj 86. rođendan proslaviti u svojim staro-novim prostorijama, jer su ministarstvo i Vlada osigurali sredstva, ugovor je potpisan, a uskoro će se raspisati i javna nabava vezana uz izvođače radova. Stoga hvala svim zaposlenicima koji su od potresa do danas vrijedno radili prenoseći znanje i ono što je najvažnije ljubav djeci o kojoj svakodnevno brinu – istaknula je Pletikosa.

Na proslavi ove velike obljetnice goričke javne ustanove bila je i Ksenija Čuljak, županijska pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Ksenija Čuljak.

– Velika brojka koja govori o tradiciji, kvaliteti i kontinuitetu rada ove javne ustanove kroz jedno neprestano učenje i nove spoznaje u radu s djecom i mladima. Danas u 21. stoljeću život je po mnogočemu različit od onog u prijašnjim vremenima. U dobu globalne umreženosti i mnogih promjena te novih metoda rada s djecom nije nimalo lako odgovarati na njihove potrebe. Za ovaj rođendan želim im da i dalje plove punim jedrima u budućnost – poželjela je Čuljak.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Ines Majer iz Velike Gorice i Marica Prek iz Dužice dvije su gerontodomaćice koje su zaposlene na projektu ‘Zaželi za Veliku Goricu’ i koje brinu o starijim sugrađanima na području grada i okolice. Riječ je o projektu kojeg provodi Gradsko društvo Crvenog križa, a sredstva u iznosu od 495 tisuća eura osigurana su iz Europskog socijalnog fonda.

Marica voli pomagati osobama treće životne dobi te joj je to bio glavni motiv uključivanja u projekt. Sada brine o deset osoba starijih od 80 godina.

– Svi su oni zaboravljeni od društva, prijatelja i rodbine. Njima se svijet vrti oko toga da im mi dođemo i s njima malo popričamo i popijemo kavu. Naravno uz sve drugo što im treba pomoći i napraviti – govori nam Marica i smatra kako je ovaj projekt svakako od velike pomoći i dobrodošao.

Korisnike obilaze dva puta tjedno. Za vrijeme dok borave kod njih brinu se o njihovoj higijeni, čiste kućanstvo, pomažu im oko svakodnevnih obaveza, kuhaju obroke, ali i pomalo vrtlare.

Zbog svoje altruističke crte, Ines je odlučila biti dio ove priče, jer kako kaže, svi ćemo mi jednog dana ostarjeti.

– Posao je stvarno ugodan, nije težak i drago mi je da im mogu pomoći. Družimo se. Osjeća se tolika radost tih ljudi. Doslovno me jedna gospođa čeka s osmijehom na vratima. Uvijek i sami rado priskoče u pomoć oko uređenja kućanstva. Više im je do tog zajedničkog druženja – priča Ines koja trenutno brine o šest korisnika od 85 do 91 godinu.

Ovaj gorički krenuo je 1. ožujka, a trajat će ukupno 36 mjeseci. Početna konferencija projekta održana je danas u prostorijama Društva Crvenog križa Velika Gorica.

– Uz podršku koje naše domaćice pružaju korisnicima, osigurani su i paketi higijenskih potrepština koje dobivaju jednom mjesečno. Ljudi su sami slali zahtjeve za ovim oblikom pomoći, a nakon prijava napravili smo selekciju te odabrali ukupno 60 korisnika. Poziv je trajno otvoren, a postoji i lista čekanja. Na mjesto osobe koja u međuvremenu odustane ili završi u domu dolazi idući korisnik s liste – objašnjava Renata Deak, ravnateljica goričkog Crvenog križa.

Partneri na projektu su Grad Velika Gorica i Zagrebačka županija. Inače, Velika Gorica financirat će prehranu za domaćice dok će Crveni križ osigurati prijevoz.

– Projekt koji ima u fokusu brigu o starijim osobama koje su same, ali i osobe s invaliditetom zaslužuje punu podršku i pozornost. Svjesni smo da je usamljenost jedan od velikih javnozdravstvenih problema i provođenje ovakvog projekta pomoći će našim sugrađanima da se ne osjećaju usamljenima i da mogu očekivati i dobiti pomoć pa i koju toplu riječ koja ponekad znači puno više od materijalne pomoći – istaknuo je predsjednik goričkog Gradskog vijeća Darko Bekić na početnoj konferenciji projekta.

Zagrebačka županija u proračunu je osigurala 70 tisuća eura kao podršku gradskim društvima crvenog križa koji provode projekte ‘Zaželi’.

– Time će se financirat regres i božićnice zaposlenih žena. Ukupno na području županije ovim projektom bit će zaposleno oko 98 žena. Nije prvi puta da podržavamo ovakve projekte i važno nam je da djelujemo u sinergiji. Pohvale svim gradskim društvima koje su prepoznale potrebe svoje zajednice – rekla je Ksenija Čuljak županijska pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb i branitelje te je podsjetila kako je županija 2019. godine županijskim gradskim društvima koji su već prije bili uključeni u projekt ‘Zaželi’ kupili automobile za obilazak terena.

– Suradnja je široka i nadamo se da na neki način zajednički možemo pokriti ljude u potrebi na području Zagrebačke županije – dodala je pročelnica Čuljak.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom