Moja županija

Župan Kožić: ‘Privilegij je živjeti tu, gdje se urbano nadopunjuje s ruralnim’

Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije, u velikom intervjuu govori o razvoju kraja u kojem živimo, planovima za budućnost, načinima kako zadržati mlade u Hrvatskoj, ali i o osobnom doživljaju odlaska iz HSS-a, o svom slobodonom vremenu…

Objavljeno

prije 5 godina

4. travnja 2019.

Objavio/la

Petra Škrinjarić

Kako biste usporedili stanje i život u Zagrebačkoj županiji 2001. kad ste postali župan i danas?

Zagrebačka županija od 2001. godine do danas postala je od predgrađa Zagreba mjestom ugodnim za život i rad te iznimno poželjnim za investicije. Nekadašnje livade izrasle su u poduzetničke zone u kojima posluje preko 300 europskih i domaćih tvrtki – König Metall, Logistički centri Kaufland i RALU, Lagermax, Mihoković metal solutions, Pliva, IKEA, Rimac automobili… Iza nas su milijuni uloženog novca koji su dali itekako uspješne rezultate. Tu je i više od 50 objekata izgrađenih u školstvu, kilometri i kilometri izgrađene prometne i komunalne infrastrukture koji nisu ostali mrtvo slovo predizbornog programa nego su realizirani na korist svih žitelja Zagrebačke županije. Stanje najbolje pokazuju i brojke. Kad sam 2001. godine postao župan proračun je iznosio 104 milijuna kuna. Danas, u 2019. godini izvorni proračun iznosi 411 milijuna kuna, a konsolidirani 812 milijuna kuna.

Koje su, po Vašem mišljenju, prednosti života u Zagrebačkoj županiji u odnosu na ostale županije u Hrvatskoj?

Jedan od velikih prednosti je da Zagrebačka županija okružuje hrvatsku metropolu i gotovo 100.000 naših žitelja dnevno migrira prema Zagrebu na posao ili školovanje. Koliko god se županija razvila u poduzetničkom smislu, uspjeli smo očuvati prirodu, čistoću vode i zraka i ostati zeleni prsten metropole. Danas je kod mladih obitelji sve veći trend, koji objeručke pozdravljam, imati vlastiti vrt, domaće voće i povrće, a to je u gradskoj vrevi teško izvedivo. Brojni ekonomski pokazatelji idu u korist Zagrebačkoj županiji, a od prošle godine ona se nalazi u IV., najrazvijenijoj skupini županija u Hrvatskoj. Smatram da je u današnje vrijeme pravi privilegij živjeti na području u kojem ruralno i urbano nisu suprotnosti već se međusobno nadopunjuju!

Stjepan Kožić na čelu je Zagrebačke županije još od 2001. godine… Foto: Žarko Bašić/PIXSELL

Kako funkcionira suradnja Županije s gradovima i općinama u njezinu sastavu?

Naša suradnja očituje se kroz niz ostvarenih zajedničkih projekata od izgradnje škole, obnove cesta, kupnje udžbenika… do županijskih potpora općinama i gradovima za projekte u infrastrukturi, poljoprivredi, gospodarstvu te sufinanciranje izrade projektne dokumentacije i tehničke pomoći za prijavu projekata na EU natječaje. Samo u prošloj godini te potpore iznosile su više od 25 milijuna kuna. Svakom gradu i općini treba ostaviti mogućnost da se razvija u smjeru kojem želi, a kad je riječ o ključnim pitanjima važno je da svi možemo sjesti za isti stol i usuglasiti stajališta.

Županija već godinama značajan dio sredstava odvaja za obrazovanje, smatrate li to najvažnijim segmentom našeg društva?

Bez obrazovanja naš daljnji razvoj nema budućnosti i zato je obrazovanje u Zagrebačkoj županiji najveći prioritet, što se vidi prvenstveno iz proračunskih izdvajanja. Naravno, najveći dio njih čini kapitalna izgradnja po kojoj smo definitivno prvaci u Hrvatskoj. Nema školske godine, a da ne izgradimo ili obnovimo školu. Prošla jesen bila je najbolji primjer – OŠ Bistra, OŠ Kupljenovo, PŠ Desinec, obnovljena sportska dvorana u Kloštru Ivaniću, kroz koji tjedan bit će završena i nova sportska dvorana u Posavskim Bregima, a u tijeku su i radovi na energetskoj obnovi PŠ Kerestinec te OŠ Sveta Nedelja. Škole su žile kucavice velikog grada i male općine i. kako volim naglasiti, škola je zalog ostanka ljudi u našim ruralnim krajevima.

Mogli bismo reći da je ovo godina energetske obnove škola, ali i zgrada javne namjene! Veliki dio sredstava dolazi iz europskih fondova. Koliko je važno povlačenje europskih sredstava za ostvarenje županijskih projekata?

Iznimno važno! Nakon što smo niz godina kapitalnu izgradnju financirali isključivo županijskim sredstvima, europski fondovi su u tom segmentu postali naš glavni saveznik. Kada je riječ o prijavi na europske natječaje mislim da smo se stvarno usavršili jer redom nam dolaze samo pozitivne odluke o sufinanciranju energetske obnove europskim sredstvima. Kada govorimo o prosvjeti riječ je o obnovi 5 škola za što je očekivan maksimalni povrat u iznosu od 32 milijuna kuna, dok je isto toliko osigurala i Županija. Tu je i obnova domova zdravlja koja u ukupnoj vrijednosti doseže iznos od 9,2 milijuna kuna od čega je nešto više od pola bespovratno. Za nas su dostupna EU sredstva prilika koja se ne propušta i koju planiramo maksimalno iskoristiti u sektoru energetske obnove ali i u onim kapitalnim projektima poput izgradnje Regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagreb-Istok i izgradnje širokopojasnog pristupa Internetu.

Foto: Željko Lukunić/PIXSELL

Zagrebačka županija ne odustaje od izmjene Mreže hitne medicine, potvrđeno je to i na posljednjoj sjednici Županijske skupštine. Što uskoro možemo očekivati po tom pitanju? Hoće li vaši zahtjevi uroditi plodom?

Ne odustajemo dok se ne ispune naši zahtjevi koji su i više nego opravdani! Za dodatne timove hitne medicine borimo se godinama. Tek 2016. godine na 35 postojećih timova dobili smo 15 dodatnih. Na tome smo bili zahvalni ali ne i zadovoljni. Nažalost nedovoljan broj timova prošlog je ljeta došao do izražaja u najgorem mogućem obliku, smrću mladića u Zaprešiću. Nastavljamo biti uporni i zahtijevamo novu Mrežu hitne medicine u kojoj na manje od 60 T1 timova ne pristajemo! Do tada, Županija ne čeka prekriženih ruku već u „kriznim“ ispostavama – Zaprešić, Samobor, Ivanić-Grad i Sveti Ivan Zelina sufinancira dodatne T1 timove s 2,5 milijuna kuna.

Prema podacima FINA-e, poduzetnici Zagrebačke županije su drugi u Hrvatskoj prema ostvarenom prihodu i netto dobiti. Što Županije može učiniti da u budućnosti barem zadržimo tu razinu?

Naši poduzetnici uistinu ostvaruju sjajne rezultate zahvaljujući kojima i županijski proračun iz godinu u godinu raste. To nam pak omogućuje da gradimo škole, dvorane, ceste te dodatno razvijamo poduzetničke zone. Naravno, svake godine kreiramo i naše pakete bespovratnih poduzetničkih potpora u skladu sa stvarnim potrebama na tržištu, a velik broj prijava potvrđuje kako su mjere pogođene. Tako je u 2018. godini Županija dodijelila potpore za 226 poduzetnika u iznosu većem od 8,5 milijuna kuna, a u travnju se očekuju raspisivanje natječaja za ovu godinu, pa koristim prigodu da pozovem sve zainteresirane poduzetnike da nam se jave. Nastavljamo i sa subvencioniranjem kamata na kredite kao i sufinanciranjem nastupa poduzetnika na domaćim i inozemnim sajmovima. Ono što poduzetnici i potencijalni investitori očekuju i zaslužuju je brzu i učinkovitu javnu upravu prilikom rješavanja određenih pitanja koja su u našoj nadležnosti. Tu prije svega mislim na brzo ishođenje dokumentacije za građenje, kao i dodatna pomoć i savjeti od strane županijskih i gradskih poduzetničkih potpornih institucija. Investitorima smo na raspolaganju od 0 do 24 h, pratimo ih i u razvoju njihove investicije, a dobiti građevinsku dozvolu u Zagrebačkoj županiji u roku 24 sata nije nemoguća misija, već standard.

Župan Kožić često navraća u Veliku Goricu, najveći grad u županiji…. Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Koliko je naša Županija pogođena valom iseljavanja, koji je u puno većoj mjeri zahvatio neke druge dijelove Hrvatske? Što Zagrebačka županija može ponuditi mladima da ostanu ovdje?

Zagrebačka županija nije otok i sve što se događa u okruženju događa se i kod nas. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2017. godini odselilo je 6298, a uselilo 4658 što znači da je saldo ukupne migracije u minusu za 1640 ljudi. Na razini Hrvatske pozitivan migracijski saldo imaju samo grad Zagreb i Istra. Čitav je niz mjera kojima pokušavamo mlade zadržati u Županiji, od gradnje škola i dvorana kako u urbanim tako i ruralnim područjima, besplatnih udžbenika za osnovnoškolce, jednokratne naknade za svako novorođeno dijete, ali općenito stvaranja uvjete za kvalitetno gospodarsko okruženje jer složit ćete se samnom dobra primanja su osnovni preduvjet za kvalitetan život. Poduzetnici i obrtnici sve češće se žale na manjak radne snage, a uzmemo li u obzir pozitivne rezultate koje ostvaruju, vjerujemo kako će doći i do rasta plaća, a time i manje iseljavanja.

Kako ste u emotivnom smislu podnijeli odlazak iz HSS-a? Kakvi su planovi Vaše političke opcije “Stjepan Kožić – nezavisna lista”?

Iskreno, bilo mi je jako teško. Više od 20 godina svog života dao sam toj stranci. Međutim više ne žalim, jer HSS kao stranka okrenuta selu i malom čovjeku više ne postoji. Ime stranke je ostalo, ali sve ostalo je neprepoznatljivo. Iz toga razloga odlučio samo se za osnovati svoju stranku, a s 8 članova druga smo po brojnosti stranka u Županskoj skupštini. U zadnje vrijeme pljušte optužbe da HSS vraća kredit za moju kampanju. Županijska organizacija HSS-a imala je na računu oko 1,3 milijuna kuna, ali prije kampanje odlučeno je da se digne kredit u iznosu oko 2,5 milijuna kuna. Na moju kampanju utrošeno je 533.084 kuna što je jasno vidljivo iz financijskog izvješća koje sam podnio. Međutim isti ti koji su glasni u napadanju i žale se da otplaćuju moj mandat, zaboravili su spomenuti da na račun bivših članova HSS-a danas članova nezavisne liste Stjepan Kožić dobivaju 717.300 kuna godišnje od strane Zagrebačke županije koja temeljem zakona financira rad stranaka. Pa sad zbrojite i sve će vam biti jasno. Lijepo je da se HSS hvali kako je financirao moju kampanju ali se pritom vješto izbjegava pohvaliti kako su kupili dva jako dobra automobila.

Foto: Davor Višnjić/PIXSELL

Kako ste općenito zadovoljni klimom u hrvatskom društvu, što političari mogu napraviti da ona bude bolja?

Volio bih da je klima pozitivnija. Imamo najljepšu zemlju na svijetu, ali čini mi se da je ne cijenimo i ne razvijamo dovoljno. Ljudi su nezadovoljni, u Saboru je nerijetko cirkus, a i mediji dodatno potpiruju negativnu klimu. Uzmimo za primjer iseljavanje. Svaki dan možete pročitati kako je nekome odlično u Irskoj, Švedskoj, ali rijetko se može naći članak o svim onim ljudima koji su se razočarani vratili, a njih itekako ima. Svi smo odgovorni, a naravno na političarima je najveća odgovornost jer su im ljudi dali povjerenje da upravljajući s općinom, gradom županijom ili državom sustavno podižu kvalitetu života.

Kako biste opisali svoj život izvan politike? Imate li vremena za svoj vinograd, postoje li još neki načini kako se opuštate od posla?

Slobodnog vremena imam malo, ali kad ga imam najradije ga dijelim s obitelji i prijateljima ili uživam u dobroj knjizi. Moram priznati da je brigu u vinogradu preuzela mlađa generacija, ali naravno kad je berba svi radimo.

Povezane teme:hotnews intervju STJEPAN KOŽIĆ ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Moja županija

Prekomjerno bacanje hrane globalni je problem koji možemo rješiti edukacijom i odgovornim ponašanjem

Stoga je održana konferencija na temu ‘Uloga gradova u smanjenju i sprečavanju nastanka otpada od hrane’.

Objavljeno

prije 5 sati

26. svibnja 2024.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Kako utjecati na smanjenje i sprječavanje otpada od hrane kada istovremeno raste broj stanovnika u opasnosti od siromaštva, i koju ulogu u svemu tome mogu odigrati jedinice lokalne uprave bila je tema konferencije ‘Uloga gradova u smanjenju i sprečavanju nastanka otpada od hrane’ koju je u goričkom Poduzetničkom inkubatoru organizirala VE-GO-RA-e i Inventivna rješenja koji su ujedno i partneri na projektu Cities2030.

– Cilj projekta je razvoj gradskih sustava hrane, a mi smo prepoznali ovaj projekt ‘Hrana nije otpad’ i inicijativi za potpisivanje Dobrovoljnog sporazuma kao dodatni poticaj za osvještavanje javnosti i lokalne uprave o važnosti tog problema. Potpisnici sporazuma obvezuju se da će izraditi vlastite operativne planove kojima je cilj da za 30 posto do 2028. godine smanje postojeći otpad od hrane – istaknula je voditeljica projektnog tima Cities2030, Violeta Crnogaj iz goričke Vegore.

Konferencija ‘Hrana nije otpad’ – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Velike količine otpada od hrane postale su vrlo bitan izazov za sve, pa je slijedom toga i Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo projekt “Hrana nije otpad“ i s tim u vezi inicijative potpisivanja Dobrovoljnog sporazuma sa dionicima zainteresiranim za rješavanje ovog problema.

– Cilj konferencije bio je da se upozna gradove s važnosti hrane odnosno da hrana nije otpad. Na jesen ćemo održati posljednju konferenciju ovog četverogodišnjeg projekta, a na kojoj će Grad Velika Gorica potpisati Dobrovoljni sporazum s Ministarstvom poljoprivrede – rekla je Mateja Kalisar, ravnateljica goričke Razvojne agencije.

Konferencija ‘Hrana nije otpad’ – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Prošle godine spomenuti je sporazum potpisala i Zagrebačka županija, koja je predstavila svoje aktivnosti kao budući novi potpisnik. Gordana Matašin voditeljica odsjeka za ruralni razvoj pri Upravnom odjelu za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije istaknula je kako je veliki problem stvaranja otpada od hrane. I financijski, ali i veliki je pritisak na okoliš.

– Predstavili smo svoj nacrt koji ćemo uputiti prema Ministarstvu. Ono na čemu smo se mi bazirali je da pojačamo naše strateške dokumente s ciljevima koje želimo ostvariti, a to je smanjiti nastajanje otpada. Drugi najveći naglasak je na edukaciji, od djece vrtićke dobi pa sve do potrošača. Želimo proširiti i pojačati tu svijest kao i informirati o mogućnostima kako zbrinuti hranu, ponovno upotrijebiti, ali i smanjiti njeno bacanje – istaknula je Matašin te dodala kako neka ispitivanja pokazuju da više od 30 posto ljudi baca hranu u smeće.

Konferencija ‘Hrana nije otpad’ – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

– Ta je hrana nepovratno izgubljena jer čak ni ne dođe do biootpada. Zabrinjavajuće je i to da čak 70 posto otpada se stvara u kućanstvima. To pokazuje da građani jako loše planiraju i bacaju puno hrane. Cilj nam je da se to sve iskoristi i ne dođe čak niti do biootpada. Želimo osvijestiti ljude da gledaju na rokove proizvoda, planiraju svoju kupovinu kao i pripremu obroka – poručuje Matašin.

Inače, konferencija je bila organizirana prema UN Food System Independent Dialogue inicijativi vezanu uz Food2030 Agendu.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

HOTNEWS

Projekt ‘Zaželi’: Ines i Marica brinu o starijim sugrađanima, a koji ih s osmijehom dočekuju na vratima

Kroz projekt je zaposleno 10 žena, a koje brinu za 60 korisnika.

Objavljeno

prije 3 dana

23. svibnja 2024.

Objavio/la

Petra Škrinjarić

Ines Majer iz Velike Gorice i Marica Prek iz Dužice dvije su gerontodomaćice koje su zaposlene na projektu ‘Zaželi za Veliku Goricu’ i koje brinu o starijim sugrađanima na području grada i okolice. Riječ je o projektu kojeg provodi Gradsko društvo Crvenog križa, a sredstva u iznosu od 495 tisuća eura osigurana su iz Europskog socijalnog fonda.

Marica voli pomagati osobama treće životne dobi te joj je to bio glavni motiv uključivanja u projekt. Sada brine o deset osoba starijih od 80 godina.

– Svi su oni zaboravljeni od društva, prijatelja i rodbine. Njima se svijet vrti oko toga da im mi dođemo i s njima malo popričamo i popijemo kavu. Naravno uz sve drugo što im treba pomoći i napraviti – govori nam Marica i smatra kako je ovaj projekt svakako od velike pomoći i dobrodošao.

Korisnike obilaze dva puta tjedno. Za vrijeme dok borave kod njih brinu se o njihovoj higijeni, čiste kućanstvo, pomažu im oko svakodnevnih obaveza, kuhaju obroke, ali i pomalo vrtlare.