Povežite se s nama

Gospodarstvo

Kreće nova runda suzbijanja ‘krvopija’

Planira se provesti suzbijanje komaraca na području naselja Velike Gorice, naselja Velika Mlaka i naselja Gradići na području I. i II. zone komunalnog doprinosa Grada Velike Gorice i na području svih naselja u sastavu Grada Velike Gorice

Objavljeno

na

Od 30. srpnja do 1. kolovoza tvrtka EKO DERATIZACIJA d.o.o. na velikogoričkom području vršiti će zaprašivanje komarac.

Način na koji će to raditi je da će hladnim UVL zamagljivanjem u ranim jutarnjim satima insekticidima odobrenim od Svjetske zdravstvene organizacije i Ministarstva zdravlja.

Naselja koja obuhvaća zaprašivanje i vremena su sljedeća:

30.07.2019. (UTORAK), u ranojutarnjem terminu od 5:00 do 07:00 sati.
Naselje Velika Gorica
Zadarska, Ulica kneza Ljudevita Posavskog, Kolodvorska ul., Ul. Bratstvo I., Matice Hrvatske, Ul. kralja Zvonimira (do Zagrebačke ul.), Kurilovečka ul. (do Zagrebačke ul.), Trg kralja Tomislava, Sisačka, Ul. Seljine brigade, Vjekoslava Majera, Zagrebačka, Jurja Dobrile, Šetalište Franje Lučića, Ul. kralja Zvonimira, Rakarska ul. do Av. Pape Ivana Pavla II., Pleška ulica do Av. Pape Ivana Pavla II., Hrvatske bratske zajednice
Naselje Gradići
Ul. kralja Tomislava, Vukovarska, Silvija Strahimira Kranjčevića, Vladimira Nazora, Drniška, Kijevska, Prigorska, Zagrebačka, Primorska, Gradička, Braće Radića, Ljudevita Gaja, Matije Gupca (oko igrališta i park), Hercegovačka, Dalmatinska, Slavonska (do crkve), Baranjska, Augusta Šenoe
Naselje Velika Gorica
Ul. bana Josipa Jelačića, Josipovićeva, Lomnička, Kurilovečka ul., Nikole Tesle, Ruđera Boškovića, Andrije Kačića Miošića, Kolodvorska, Ruđera Boškovića, kneza Porina, Slavka Kolara, Ljudevita Gaja, Horvatova, Stjepana Fabijančića Jape, Braće Radić odv., Emilija Laszowskog (do Ul. Matice Hrvatske)
Naselje Velika Mlaka
Sv. Barbare, Kovači, Prilaz Kovačima, Smendrovićeva, Dobriše Cesarića, Tina Ujevića, Turopoljska, Školska, Pažuli, Bradašićeva, Vlatka Mačeka, Nikole Tesle, Fra Grge Martića, Ivana Gorana Kovačića, Nikole Kramarića, Pavlinska, Vladimira Nazora, Antuna Grahovara, Napredak, Munđeri, Karla Weingärtnera (do kraja), Jocina, Dolenec, Ivana Lackovića
Naselje Velika Gorica
Pleso (Vladimira Nazora, Mikulićeva, Pleška do Av. Pape Ivana Pavle II.), Klarići, Ilovnjak, Rakarska do Av. Pape Ivana Pavla II.

30.07.2019. (UTORAK), u predvečernjem terminu od 19:00 do 21:00 sati.
Naselje MIĆEVEC (cca. 43,20 ha) , naselje VELIKA KOSNICA (cca. 48,60 ha), naselje PETINA (cca. 20,00 ha), naselje MALA KOSNICA (cca. 7,48 ha), naselje SELNICA ŠČITARJEVSKA (cca. 32,86 ha), naselje ČRNKOVEC (cca. 24,00 ha) i naselje BAPČA (cca. 24,75 ha)
Naselje ŠČITARJEVO (cca. 50,34 ha), naselje DRENJE ŠČITARJEVSKO (cca. 18,66 ha), naselje OBREZINA (cca. 31,16 ha), naselje SASI (cca. 22,62 ha) i naselje NOVAKI ŠČITARJEVSKI (cca. 17,23 ha)
Naselje LEKNENO (cca. 63,00 ha), naselje TRNJE (cca. 26,03 ha), naselje STRMEC BUKEVSKI (cca. 94,00 ha), naselje ZABLATJE POSAVSKO (cca. 26,22 ha) i naselje SOP BUKEVSKI (cca. 60,00 ha)

31.07.2019. (SRIJEDA), u ranojutarnjem terminu od 5:00 do 07:00 sati.

Naselje KOBILIĆ (cca. 32,11 ha) i naselje LAZINA ČIČKA (cca. 78,64 ha)
Naselje RIBNICA (cca. 99,48 ha), naselje NOVO ČIČE (cca. 69,50 ha) i naselje POLJANA ČIČKA (cca. 45,90 ha)
Naselje JAGODNO (cca. 30,00 ha), naselje GORNJE PODOTOČJE (cca. 8,77 ha), naselje DONJE PODOTOČJE (cca. 17,79 ha), naselje STARO ČIČE (cca. 47,72 ha), naselje VUKOVINA (cca. 23,40 ha) i naselje KUČE (cca. 37,00 ha)

31.07.2019. (SRIJEDA), u predvečernjem terminu od 19:00 do 21:00 sati.

Naselje GORNJA LOMNICA (cca. 27,35 ha) i naselje LUKAVEC (cca. 173,00 ha)
Naselje DONJA LOMNICA (cca. 192,00 ha) i naselje PETROVINA TUROPOLJSKA (cca. 41,00 ha)
Naselje ŠILJAKOVINA (cca. 46,38 ha), naselje GUDCI (cca. 47,28 ha) i naselje MARKUŠEVEC TUROPOLJSKI (cca. 53,16 ha)

01.08.2019. (ČETVRTAK), u ranojutarnjem terminu od 5:00 do 07:00 sati.
Naselje DUBRANEC (cca. 59,04 ha), naselje BUKOVČAK (cca. 43,38 ha), naselje VUKOMERIĆ (cca. 28,44 ha), naselje PETRAVEC (cca. 18,78 ha) i naselje PRVONOŽINA (cca. 9,72 ha)
Naselje JEREBIĆ (cca. 41,22 ha), naselje CEROVSKI VRH (cca. 50,10 ha), naselje CVETKOVIĆ BRDO (cca. 41,70 ha) i naselje GUSTELNICA (cca. 45,60 ha)
Naselje KOZJAČA (cca. 61,50 ha) i naselje KLJUČIĆ BRDO (cca. 50,70 ha)

01.08.2019. (ČETVRTAK), u predvečernjem terminu od 19:00 do 21:00 sati.
Naselje VELIKA BUNA (cca. 60,60 ha), naselje MALA BUNA (cca. 24,54 ha) i naselje OKUJE (cca. 32,34 ha)
Naselje MRACLIN (cca. 55,56 ha), naselje LAZI TUROPOLJSKI (cca. 40,56 ha), naselje BUŠEVEC (cca. 33,30 ha) i naselje OGULINEC (cca. 34,32 ha)

Iz tvrtke mole građane da ako ne moraju ne izlaze iz svojih doma u vrijeme zaprašivanja , pogotovo oni koji su osjetljivi i imaju problema s dišnim putevima. Također apelira se na pčelare da za vrijeme zaprašivanja onemoguće izlaz pčelama iz košnica.

Gospodarstvo

FOTO Prezentacija uspješnih tvrtki u Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica

Objavljeno

na

Objavio/la

Velika Gorica, 16.05.2024. Prezentacija uspješnih tvrtki u SSŠVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Srednja strukovna škola Velika Gorica (SSŠVG) i Gospodarska komora Zagreb (GKZ)  organizirale su danas (četvrtak, 16.05.2024.) prezentaciju uspješnih tvrtki kako u Republici Hrvatskoj tako i u inozemstvu za učenike i nastavnike SSŠVG-a.

Velika Gorica, 16.05.2024. Prezentacija uspješnih tvrtki u SSŠVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 16.05.2024. Prezentacija uspješnih tvrtki u SSŠVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Uvodnu riječ imali su Miroslav Antolčić, ravnatelj SSŠVG-a i Josip Zaher, predsjednik GKZ-a. Obadva su izrazila zadovoljstvo da je uspješno organiziran ovaj stručni skup i da su se odazvale pozvane tvrtke. Predstavljene su slijedeće tvrtke: AD Plastik d.d, Altpro d.o.o., Auto Gašparić d.o.o., Laser – Inženjering d.o.o., Dalekovod d.d., KM kovnica d.o.o., Kone d.o.o., Metal – Produkt d.o.o. i Končar distributivni i specijalni transformatori.

Velika Gorica, 16.05.2024. Prezentacija uspješnih tvrtki u SSŠVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 16.05.2024. Prezentacija uspješnih tvrtki u SSŠVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Prezenteri su govorili o temeljnim djelatnostima tvrtki, uspješnim nastupima u inozemstvu i to su potkrijepili brojnim projektima, primjerice, u skandinavskim državama (Finska, Norveška), Aziji (Kina, Indija), Africi (Južnoafrička Republika) i Australiji. Svi prezenteri su svoja izlaganja završavali pozivom učenicima da iskoriste brojne prilike koje im nudi suvremena tehnologija, moderno opremljene stručne škole i uspješne tvrtke.

Velika Gorica, 16.05.2024. Prezentacija uspješnih tvrtki u SSŠVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 16.05.2024. Prezentacija uspješnih tvrtki u SSŠVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon završenog predstavljanja učenici su iskoristili prigodu i postavljali pitanja na štandovima tvrtki. Voditelj prezentacije bio je Mladen Zrno, voditelj praktične nastave i školskih radionica SSŠVG-a.

Velika Gorica, 16.05.2024. Prezentacija uspješnih tvrtki u SSŠVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 16.05.2024. Prezentacija uspješnih tvrtki u SSŠVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kada je i taj dio prezentacije okončan, na poziv ravnatelja Antolčića uslijedio je posjet predstavnika svih tvrtki reprezentativnom Regionalnom centru kompetentnosti (RCK), koji je prije nekoliko tjedana i službeno otvoren.

Velika Gorica, 16.05.2024. Prezentacija uspješnih tvrtki u SSŠVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Po završetku obilaska druženje je nastavljeno uz prigodni domjenak.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Za projekte gradovima i općinama Zagrebačka županija osigurala 4 milijuna eura

Za realizaciju projekata u gospodarstvu, poljoprivredi, prometu i komunalnoj infrastrukturi…

Objavljeno

na

Zagrebačka županija u ovoj će godini gradovima i općinama na svom području za realizaciju projekata u gospodarstvu, poljoprivredi, prometu i komunalnoj infrastrukturi te projekata financiranih EU fondovima dodijelit 4.025.000 eura – rečeno je na konferenciji za medije na kojoj su predstavljeni aktualni javni pozivi i natječaji namijenjeni jedinicama lokalne samouprave.

Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić istaknuo je kako je cilj ovih potpora zadržati stanovnike na području Zagrebačke županije, osigurati ravnomjeran razvoj i ono što je najvažnije, nastaviti stvarati uvjete za gospodarski rast.

– U 2023. godini za projekte gradova i općina osigurali smo 3,2 milijuna eura, a ove godine taj iznos premašuje 4 milijuna eura – naglasio je Kožić podsjetivši kako su županijski poduzetnici drugi najuspješniji u zemlji po ukupnim prihodima i prosječnoj neto plaći te da je Županija prema indeksu razvijenosti na vodećem mjestu odmah iza Zagreba.

Od spomenutih 4.025.000 eura, najveći iznos od 1.650.000 eura dodijelit će se kroz Javni poziv za sufinanciranje izgradnje i održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture koji je otvoren do 30. studenog. „Županijske i lokalne ceste dodatno će se uređivati i sredstvima Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije koja ove godine na raspolaganju ima 1,3 milijuna eura, odnosno 400.000 eura više nego prošle godine“, pojasnio je pročelnik Upravnog odjela za promet i komunalnu infrastrukturu Ivica Horvatinović.

Kroz Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo gradovima i općinama dodjeljivat će se sredstva za sufinanciranje predškolskog obrazovanja na ruralnom području u ukupnom iznosu od 390.000 eura, za gospodarske manifestacije iz područja poljoprivrede u iznosu od 20.000 eura te za sufinanciranje izgradnje i uređenje infrastrukture na ruralnim prostorima (izgradnju, adaptaciju, sanaciju i opremanje područnih škola i objekata društvene namjene poput vatrogasnih i društvenih domova, dječjih igrališta, sportskih građevina, groblja) ukupno milijun eura. Prema riječima pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Josipa Kraljičkovića, u posljednjih 10-tak godina za mjere ruralnog razvoja izdvojeno je oko 10 milijuna eura.

Kako bi gradovima i općinama pomogla oko izrade projektne dokumentacije za europske projekte Županija je osigurala 200.000 eura, a za sufinanciranje vlastitog učešća JLS u provedbi europskih projekta dodatnih 300.000 eura. Za razvoj poduzetničkih zona i inkubatora osigurano je 400.000 eura. Spomenuta tri javna poziva provode se kroz Upravni odjel za gospodarstvo i fondove Europske unije, a pročelnik Damir Fašaić poručio je da je cilj poduzetnicima u zonama osigurati svu potrebnu infrastrukturu za realizaciju investicija poput pogona i logističkih centara čiji broj kontinuirano raste.

Potpore Zagrebačke županije koristi i Općina Rakovec, a načelnica Brankica Benc navela je više projekata koji su sufinancirani županijskim sredstvima poput gradnje školske sportske dvorane, dječjih igrališta i nogostupa, uređenja nerazvrstanih cesta, sanacije i opremanja društvenih i vatrogasnih domova itd. Trenutno najvažniji projekt u Rakovcu je gradnja dječjeg vrtića koji se sufinancira sredstvima iz NPOO-a, Zagrebačke županije i Općine Rakovec.

Načelnik općine Klinča Sela Miljenko Vučković podsjetio je na gradnju osnovne škole i prateće sportske dvorane te je naglasio kako se u poduzetničkim zonama u posljednjih godinu dana realiziraju 200 milijuna eura vrijedne investicije u vidu logističkih centara. „Da bi do takvih investicija došlo trebalo je pripremiti infrastrukture, a za to smo dobili pomoć Zagrebačke županije“, zaključio je Vučković.

Sve informacije o aktualnim natječajima dostupne su na web stranici Zagrebačke županije www.zagrebacka-zupanija.hr u rubrici natječaji.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Gradsko stambeno gospodarstvo VG – partner u stvaranju sigurnijeg, ugodnijeg i kvalitetnijeg životnog okruženja

Imaju više od 200 zadovoljnih predstavnika suvlasnika.

Objavljeno

na

Od svojih skromnih početaka 1997. godine, GSG VG je postao sinonim za kvalitetu i pouzdanost u upravljanju stambeno-poslovnim jedinicama u Velikoj Gorici.

– Kroz predan rad i neprestano usavršavanje, izgradili smo čvrste temelje povjerenja s više od 200 zadovoljnih predstavnika suvlasnika, postavši tako stabilan izbor za sve koji traže stručno upravljanje svojim stambenim prostorima – ističu iz goričkog GSG-a.

GSG se bavi od svakodnevnog održavanja do strateškog planiranja dugoročnih poboljšanja, s naglaskom na transparentnost i efikasnu komunikaciju. Ističu kako je povjerenje koje su izgradili sa suvlasnicima temelj uspjeha i motivacija za kontinuirani rast.

– Posebno smo ponosni na našu ulogu u energetskoj obnovi višestambenih zgrada, važnom koraku prema održivoj i energetski učinkovitijoj budućnosti. U iščekivanju smo objave novog Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova višestambenih zgrada“, koji je najavljen za prvi kvartal 2024. godine. U tom kontekstu, predano ćemo raditi na apliciranju što većeg broja zgrada nastavljajući tako s našim trudom za poboljšanje učinkovitosti i energetske efikasnosti stambenih objekata pod našom upravom – dodaju te poručuju kako su više od upravitelja zgrada.

– Mi smo partneri u stvaranju sigurnijeg, ugodnijeg i kvalitetnijeg životnog okruženja stoga pozivamo sve suvlasnike koji traže pouzdanog partnera u upravljanju svojim prostorima da nam se pridruže. Zajedno možemo postići više, osigurati bolju budućnost za naše zgrade i izgraditi zajednicu u kojoj je zadovoljstvo živjeti – pozivaju iz Gradskog stambenog gospodarstva Velika Gorica.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

INFOGRAFIKA Bogatija uskrsna košarica 395, a skromnija 116 eura

Potrošnja ukupnog obiteljskog budžeta na hranu iznosi gotovo 26 posto, a kod siromašnijih obitelji udio je viši od 40 posto.

Objavljeno

na

Ovogodišnja bogatija uskrsna košarica skuplja je za čak 21 posto, te iznosi 395,55 eura, srednja košarica porasla je za 17 posto, pa je sada 237,47 eura, dok je skromna košarica skuplja za 16,31 posto i iznosi 116,60 eura. Potrošnja ukupnog obiteljskog budžeta na hranu iznosi gotovo 26 posto, a kod siromašnijih obitelji udio je i više od 40 posto.

Infografika ovogodišnje Uskrsne košarice/ Foto: Stjepan Banović /PIXSELL

Podaci su to s ovogodišnje konferencije za medije sindikata s tradicionalnom temom – cijene uskrsne košarice, odnosno sve one hrane i popratnih proizvoda koji se nađu na blagdanskom stolu za Uskrs.

Najskromnija košarica i prepuna ustupaka iznosi 116 eura i 60 centi. Lani je bila 100 eura i 25 centi. Ta najsiromašnija je poskupjela za 16, 31 posto. Nemojmo zaboraviti da si dobar dio građana neće moći čak ni nju priuštiti – rekao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske.

Ističe kako je činjenica kako cijene i dalje rastu, inflacija usporava, ali ne pada i posebno su cijene hrane izuzetno visoke. Posebno su zabrinjavajuće podivljale cijene pekarskih proizvoda.

– U Europi je došlo do smirivanja i pada cijena hrane, a u Hrvatskoj te cijene i dalje neprestano rastu. Građani su me molili da posebno napomenem divljanje cijena kad je riječ o pekarskim proizvodima,  kruhu, pecivima i slično. Već dulje razdoblje stagniraju cijene brašna, plina i struje. Stagnira praktički sve ono što su ulazni troškovi, a cijene pekarskih proizvoda su otišle u nebo. Danas jedan slanac košta koliko i cijeli kruh prije nego je uveden euro. Očito je da ovdje ta pohlepa ne daje nikakvog kraja – poručio je Sever.

 

Naslovna fotografija: Tradicionalna uskrsna košarica/Emica Elvedji/PIXSELL

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Što kažete – otkrivaju li poslodavci već iznosom plaće u oglasu da radije biraju strane od domaćih radnika?

Grad Zagreb je pri vrhu ljestvice županija po pitanju traženja mišljenja za dozvole boravka i rad stranih radnika, dok se Zagrebačka županija nalazi na zadnjem mjestu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Povećani broj stranih radnika iz trećih zemalja, koji kod nas najčešće dolaze iz Nepala i Indije, vidljiv je gotovo na dnevnoj bazi, pogotovo u susjednom nam Zagrebu. Osim u graditeljstvu i turizmu, nemali ih broj radi i u sektorima dostave, trgovine, ugostiteljstvu..Činjenice govore da se broj stranih radnika u samo dvije godine – utrostručio.

Svjesni smo i toga da je hrvatsko tržište rada vapilo za stranim radnicima, zbog velikog iseljavanja domaćeg stanovništva. Čini se kako je čitava naša povijest kroz generacije obilježena odlaskom naših radnika u inozemstvo. Uz brojne razloge iseljavanja domaćih radnika zasigurno nije pomogao, a ni danas ne pomaže, stav nekih poslodavaca kako radnika ne treba puno platiti jer ‘naći će se već netko s burze’, a danas možemo tom stavu dodati i ‘bude Nepalac/Indijac…sigurno radio’. Pa, možda i za manju plaću.

Foto: Ilustrativna/ Najveći broj stranaca radi u građevinskom sektoru/ Lovro Domitrović, Pixsell

Može li se već po ponudi plaće u oglasu za posao vidjeti kako pojedini poslodavci potiču takav intenzivan priljev i zapošljavanje stranih radnika, pa čak i u zanimanjima koja nisu deficitarna? 

Upravo je tu temu potaknuo jedan natječaj za posao pizza majstora, a uvjet je bio završena srednja škola i dvije godine radnog iskustva. No, žustru polemiku na društvenim mrežama izazvala je ponuđena mjesečna plaća, koja je iznosila zakonom propisani minimalac, 840 eura bruto  – oko 680 eura neto, prenosi danica.hr.

Iz aviona se vidi za koga je taj natječaj pisan… Za strane radnike, naravno – kratki je sažetak mišljenja većine komentatora.

Foto: Ilustrativna/Gužve kod izdavanja dozvola za boravak i rad stranim radnicima/Tomislav Miletić, Pixsell 

Potaknuti pričom, istražili su plaće za istovjetni posao uz iste tražene uvjete u oglasima nekih drugih poslodavaca, ali samo s kontinenta, jer su iznosi s morskog područja zbog sezonskih poslova – neusporedivi. Tako su u jednom karlovačkom restoranu doznali kako je ponuđena početna netu plaća između 1500 i 1600 eura mjesečno, a pekarnica iz mjesta kod Varaždina, koja također traži osobu za pripremu pizza sa srednjom strukom i čak godinom manje radnog iskustva, nudi neto plaću između 1300 i 1400 eura mjesečno.

Dodajmo ovome, kako je tijekom 2023.godine najviše pozitivnih mišljenja, odnosno dozvola za boravak i rad stranih radnika izdano je za Grad Zagreb. I prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) za prva dva mjeseca 2024.godine, Grad Zagreb pri vrhu ljestvice županija po pitanju traženja Mišljenja za dozvolu za boravak i rad stranih radnika, dok se Zagrebačka županija nalazi na zadnjem mjestu.

Foto: Sandra Šimunovic / Pixsell

Nastavite čitati

Reporter 436 - 11.04.2024.

Facebook

Izdvojeno