Home Zanimljivosti Dan vjeverica. Imamo par simpatičnih zanimljivosti o ovoj slatkoj životinji

Dan vjeverica. Imamo par simpatičnih zanimljivosti o ovoj slatkoj životinji

PODIJELITE

Na današnji datum čitava međunarodna zajednica slavi vjeverice, slatke životinjice kitnjastog repa koje se mogu pronaći gotovo u cijelom svijetu. Mnogo ih ima i kod nas, a upravo danas je dan kada trebamo ukazivati na važnost očuvanja ove vrste, a i nahraniti koju ako ih sretnemo. Izvukli smo par zanimljivih činjenica o vjevericama koje možda niste znali.

Zanimljivosti o vjevericama

Foto: Unsplash

Ovaj dan obilježava se od 2001. godine, a potječe iz Sjeverne Karoline kada je grupa ljudi počela poticati stanovnike da ovim slatkim glodavcima ostavljaju sjemenke i orašasto voće kako bi ih nahranili.

Vjeverice se nastanjuju na svakom kontinentu i mogu imati različite boje krzna – od crvene, smeđe do tamnosmeđe. U Europi žive samo siva i crvena vjeverica, a ukupno postoji oko 200 različitih vrsti ove životinje.

U prirodi su dosta plašljive, a najlakše ih se prepoznaje iz daljine po njihovom velikom i kitnjastom repu. Zanimljivost je da im rep služi za balansiranje ravnoteže, ali i kao deka za grijanje u hladnim danima.

Mogu i moraju jesti stalno

Vjeverice mogu i moraju jesti stalno, a najčešće traže orašaste plodove, sjemenke, gljive, kupine i ostale sočne plodove, a ponekad su im žrtva i ptičja jaja. Jedu gotovo petinu svog vremena. Sive vjeverice imaju više raznoliku prehranu od crvenih koja ne smije biti predebela jer se češće penje od sivih.

Nisu agresivne i ne tuku se, već se prilikom susretanja s drugom vjevericom ukoče i nakostriješe, a nervozu pokazuju trzanjem repom. Najaktivnije su noću, danju se češće skrivaju kako ih ne bi uhvatila koja ptica grabljivica.

Iako još uvijek nije, smatra se kako bi vjeverice u Hrvatskoj mogle postati ugrožena vrsta. Ona je zaštićena vrsta prema zakonu o zaštiti prirode, te u dodatku III, Bernskom konvencijom zbog male brojnosti. Zabilježene su velike fluktuacije brojnosti vjeverica u Hrvatskoj, ali uzroci su nepoznati. Glavna opasnost je moguća unošenjem kompeticijskih jačih vrsta.