Vijesti
‘Za četiri do pet godina možemo imati turopoljsko more na Čiču’
Inicijativa “Jezero Čiče – turopoljsko more” u još jednom pokušaju da oživi omiljeno kupalište
Svi mi koji ‘ljetujemo’ na Čič beachu, dođemo se kupati, prošetati psa, pecati, šetati… već godinama to radimo ilegalno. Kad bi netko želio, za posjet ‘goričkoj rivijeri’ mogao bi nam naplatiti i kaznu jer radi se o privatnom posjedu. Goričani vole Čiče. Kako i ne bi kad su generacije mladih upravo na njemu proživjele brojne lijepe trenutke. U sjećanjima Goričana, Čiče je povezano s druženjem, zabavom i ljetnim osvježenjem. Za ove se obale vežu prva pijanstva, ali i prve ljubavi. Upravo zato Turopoljci žele da ono bude otvoreno svima, uređeno i da nudi sadržaje, posebno u ljetnim mjesecima. Svih ovih godina u zapetljanu priču zbog koje Čiče zapravo ne pripada Goričanima, nije se nitko ozbiljno upustio. Bilo je tu pokušaja, govorilo se o tome, ali nije bilo pomaka. Do ove godine.
Sebe nazivaju skupinom entuzijasta i zainteresiranih Turopoljaca, a u isto vrijeme su i stručnjaci u svojim područjima. Nisu više željeli čekati da netko riješi problem. Organizirali su se u udrugu i pokrenuli priču. Brzo su dobili podršku javnosti i svi glasno navijamo da uspiju i otvore Čiče Goričanima.
Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr
– Naš cilj je zapravo zaštita voda Turopolja. Struka ima način da se to napravi. Turopolje je nekad bilo bogato vodom, tu su bili potoci, a svako je selo je imalo i svoj kanal. Tu je i rijeka Odra. Sve je to spalo na par jezera koja su nekontrolirane rupe – Lomnica, Čiče i Vukovinsko. Jedino Ježevo, zahvaljujući pojedincu, ima društveno prihvatljivu funkciju – kazao je predsjednik novoosnovane udruge Jezero Čiče – Turopoljsko more Alan Šembera.
– Grad je 2012. donio UP i svaka mu čast. On prvi službeno spominje sportsko-rekreativni centar, ali je činjenica da se u ovih osam godina nije niti jedan kamenčić pomaknuo – objašnjava Šembera, koji je ujedno i gradski vijećnik, pa zna kako nema planova o skorijoj revitalizaciji jezera.
Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr
– Okupili smo se jer nam je dosta čekanja i pomoću građanske inicijative, snagom struke, argumenata, znanjem i strašću želimo pomoći – objasnio je.
Njegov ekspertni tim krenuo je čitati zakone, proučavati karte, dozvole i sudske postupke. Povezivali su odnose i ulazili u srž problema. A njih je bilo mnogo jer kopanje šljunka tu je započelo prije gotovo 60 godina i nikada problemi nisu rješavani, samo su se gomilali.
– Hrvatske vode nisu službeno nadležne za jezero Čiče jer one upravljaju samo prirodnim vodama, a umjetnima nitko ne upravlja. To je jedna rupa u zakonu koja se koristi – objasnio je Šembera.
‘Turopoljsko more’ podijeljeno je na dva dijela. U dijelu bliže mjestu Čiče još uvijek šljunak kopa tvrtka Hidrel, koja je i vlasnik mnogih zemljišta uz jezero. Drugi dio, onaj bliži Gorici, više ne radi.
– Tu je bila tvrtka Velkom i taj dio je ekološki opasan. Jezero je tu kopano preduboko i s preokomitim stranicama, pa ta polovica jezera predstavlja veliku opasnost. U slučaju potresa blizu Gorici, tamo bi se mogao urušiti velik dio prostora. Preduboko kopanje može ugroziti i podzemne vode koje tu protječu prema bunarima pitke vode za Zagreb i Goricu – objasnio je Šembera.
Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr
Osim toga, problem je i u vlasnicima obale, a njih je, tvrdi Šembera, na stotine. U vrijeme kada je krenulo iskopavanje sve su to bile privatne parcele.
– U katastarskom planu imate iscrtane parcele i unutar sadašnjeg jezera. Nije to zemljište otkupljeno od ljudi, nego je društvena firma u Jugoslaviji počela kopati i nitko joj ništa nije mogao. Onda su 90-ih firme privatizirale zemljište i nastavile raditi u sivoj zoni – tvrdi Šembera i dodaje kako, osim privatnih vlasnika, dio zemljišta je u vlasništvu države i Grada Velike Gorice, a budući da je Velkom u stečaju, i zemljište te tvrtke je dio stečajne mase.
– Žužić, odnosno Velkom, je svoj dio napustio, izgubio je koncesiju i ostavio polovicu jezera potpuno nesaniranu. Kod Hidrela je značajno bolja situacija, ali nije idealna. Za ovaj dio na kojemu je bio Velkom smo već Gradu dali nacrt prijedloga kako da uđe u rješenje toga problema – kaže Šembera i dodaje kako su upravo u tijeku pregovori s tvrtkom Hidrel o sporazumnom rješenju za drugu polovicu jezera.
– Treba se Hidrelu omogućiti da još u nekom roku obavlja svoju djelatnost, ali bi se išlo za tim da se s vremenom to zaustavi i da Hidrel dobije dozvolu na drugoj lokaciji – kaže Šembera.
Osim toga, članovi udruge morali su sjesti za stol i za predstavnicima Zagrebačke županije, Grada Velike Gorice, Hrvatskih voda, ministarstava… Svi su ih, kaže, podržali i obećali napraviti koliko mogu.
Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr
– Puno je problema, ali tko želi i zna – može. Sve su to rješivi problemi. Posebno sada kada je Hrvatska dio EU – kaže Alan Šembera i podsjeća kako je Unija prošle godine Hrvatskoj izdala direktivu, najviši stupanj upozorenja državi članici prije kazne.
– Hrvatska taj problem mora u najkraćem roku riješiti. S jedne strane imamo batinu, s druge strane EU nam daje fondove koji nam ovdje mogu sufinancirati revitalizaciju sadržaja koji su bitni za okolinu – pojasnio je predsjednik udruge.
Kako bi jezero Čiče zaista postalo turopoljsko more i kako bi generacije koje dolaze ovdje mogle stvarati nove sretne uspomene bez straha od utapanja ili stakla iz gomile smeća na obali, jezero se prvo mora sanirati.
11.07.2020. Velika Gorica. Predstavljena Udruga ‘Jezero Čiče – Turopoljsko more’. Foto: David Jolić/cityportal.hr
– Moraju se napraviti pokosi, da ne ide okomito dole kao lonac, nego kako zakon nalaže. Moraju se srediti obale. To je obaveza Hidrela na njihovom dijelu, a dio gdje je bio Velkom to će morati napraviti država ili Grad jer je on nestao, ostavio sve u rasulu i pobjegao kopati par sto metara dalje na Vukovinskom jezeru. Vjerojatno uništava i to – misli Alan Šembera.
Sanacija jezera je najveći trošak projekta, ali i preduvjet za sve ostale sadržaje. Iz udruge se nadaju kako će upravo ovaj dio pokriti fondovi EU.
– Grad prvo mora tražiti neovisnu snimku stanja da znamo koje su tamo dubine, kako izgleda i da više ne bude nagađanja. Na osnovi toga trebaju zatražiti Vladu RH proces izvanredne sanacije koja je zakonski regulirana i time pokreću poslove na onom najosjetljivijem području gdje je bio Žužić – kaže Šembera i dodaje kako je idući korak dogovor s Hidrelom.
– Grad tu treba pokazati otvorenost, fleksibilnost i brzinu jer i koncesionar ima značajnih problema oko dobivanja dozvola kako bi nastavio svoju djelatnost. U pregovorima smo i možda ćemo u nekim manjim crtama morati mijenjati UP, a pa će Grad morati pokazati fleksibilnost i brzinu. Treba staviti pročelnike da nam budu na raspolaganju i da to brzo napravimo – pojašnjava Šembera.
Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr
Tek nakon sanacije jezera može početi gradnja sportsko-rekreativno-turističkog centra s hotelom, kampovima na obali i vodi, zabavnim parkom, sportskim terenima i poligonima… Kako su, uostalom, 2012. i isplanirali iz Grada.
– Jako je dobro napravljen projekt. Naravno, već je prošlo gotovo 10 godina, pa bi se plan možda trebao obnoviti nekim novim tehnologijama i novim sportovima, ali po našem viđenju taj kompleks bi trebao biti najatraktivnija točka Zagrebačke županije sportski, turistički i rekreativno. Prvenstveno zbog ljepote jezera, a onda i zbog blizine zračne luke, Zagreba, Velike Gorice. Tom kompleksu bi gravitiralo milijun ljudi. Jarun nije ni sluga onome što bi trebao biti ovaj kompleks. Nešto poput Čateža, a moglo bi raditi 12 mjeseci, dio u otvorenom, a dio u zatvorenom dijelu – smatra Šembera.
Planom je, među ostalim, predviđena i biciklistička staza oko jezera, turistički vlakić, šetnice, noćni klubovi i restorani.
– Sto hektara je ogromna površina, to je površina jednog grada i sve bi se sustavno moglo napraviti. Optimistično je vjerovati da u idućih godinu i pol imamo saniran dio Čič Beacha i otvoreno kupalište, a prvu izgradnju objekata i kapaciteta očekujem da već u roku dvije ili tri godine. Uređeno cijelo jezero i rekreativni centar u završnoj fazi, vjerujem, imat ćemo za 4 do 5 godina – kaže Šembera.
Inicijativa poziva građane da im se pridruže u što većem broju jer, što ih je više, mogu otvarati paralelno veći broj projekata i intenzivnije raditi na revitalizaciji voda Turopolja.
Urbanistički plan Grada Velike Gorice iz 2012. godine
Politika
FOTO Konstituirajuća sjednica 11. saziva Hrvatskog sabora: Jandroković po treći put predsjednik hrvatskog parlamenta, u govoru istaknuo kako živimo u ‘vrlo opasnom povijesnom razdoblju’
Novoizabranim kolegama u Hrvatskom saboru obratio se u kratkom pozdravnom govoru i velikogorički gradonačelnik Ačkar, koji je i u novom sazivu izabran s liste HDZ-a za saborskog zastupnika.
Mjesec dana nakon održanih parlamentarnih izbora, te šest dana nakon što je predsjednik RH, Zoran Milanović, dao mandat za sastavljanje nove hrvatske Vlade predsjedniku HDZ-a, Andreju Plenkoviću, koji mu je donio 78 potpisa potpore, na zagrebačkom Gornjem gradu, Trgu svetog Marka, održava se konstituirajuća sjednica 11. saziva Hrvatskog sabora. Iako je prvu sjednicu Sabora sazvao predsjednik RH, na istoj se nije pojavio, kao ni prije četiri godine, dok su konstituirajućoj sjednici nazočni bivši predsjednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović, te bivša Predsjednica RH, Kolinda Grabar-Kitarović.
Gordan Jandroković (HDZ) je sa 144 glasa za i 6 protiv po treći put izabran za predsjednika Sabora. Kao novi/stari predsjednik hrvatskog parlamenta, Jandroković je i otvorio konstituirajuću sjednicu Sabora, čestitao novoizabranim zastupnicima na izboru, pozdravio predsjednika dosadašnje i mandatara nove Vlade, Plenkovića, predsjednika Ustavnog suda, Miroslava Šeparovića, predsjednika Vrhovnog suda, Radovana Dobronića, te bivše predsjednike i predsjednicu.
16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu/Photo: Robert Anic/PIXSELL
U svom je pozdravnom govoru, između ostalog, naglasio kako živimo u ‘vrlo opasnom povijesnom razdoblju’.
– Rat bjesni u Ukrajini i na Bliskom Istoku. Ne možemo pobjeći niti od činjenice da je i naše neposredno susjedstvo potencijalni izvor novih nestabilnosti. Paralelno, promatramo porast populizma, radikalnih i ekstremističkih politika koje naše demokracije nagrizaju iznutra. I jučerašnji šokantni atentat na slovačkoga premijera Roberta Fica vrlo zorno pokazuje koliko malo nas ponekad dijeli od verbalnog do fizičkog ili oružanog nasilja. Najsnažnije osuđujemo taj grozni čin, a gospodinu Ficu želimo što brži oporavak. Izrazito ozbiljna prijetnja institucijama u demokratskim europskim državama su i kibernetički napadi koje sponzoriraju pojedine države ili određene zainteresirane skupine. Takve nas prijetnje sve pozivaju na dodatni oprez, jer mogu bitno utjecati na naše demokratske procese. Isto tako, moramo imati u vidu i potencijalne zlouporabe i negativne posljedice ubrzanog razvoja umjetne inteligencije. I na kraju, posebno naglašavam izazove koje sa sobom nose ilegalne migracije. To je slika svijeta u kojem danas živimo. Istovremeno, unatoč svemu što sam upravo naveo, neupitna je činjenica da je Hrvatska stabilna, sigurna i prosperitetna država – rekao je, među ostalim, novi/stari predsjednik Hrvatskog sabora, Gordan Jandroković, moglo se čuti u prijenosu uživo na HTV-u.
16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu. Branko Bačić, Gordan Jandroković/ Photo: Robert Anic/PIXSELL
16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu. Vesna Vučemilović, Davor Ivo Steir, Ante Sanader, Andrej Plenković/ Photo: Robert Anic/PIXSELL
Od ukupno 151 zastupnika, HDZ s partnerima ima 61, SDP s partnerima 42, Domovinski pokret 14, Most 11, Možemo 10, IDS i Nezavisna platforma sjever po dva zastupnika, Fokus jednog, a u ovom sazivu Sabora sjedit će i osam zastupnika nacionalnih manjina.
16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu/Krešimir Ačkar/Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Velikogorički gradonačelnik, Krešimir Ačkar, u svom je pozdravnom govoru kolegama zastupnicima i hrvatskoj javnosti poručio.
– Uistinu je velika čast prisegnuti ponovno u Hrvatskome saboru, te biti dio 11. saziva Hrvatskog sabora! Želim još jednom zahvaliti svima koji su mi ukazali veliko povjerenje kako bi u Hrvatskom saboru nastavio raditi na brojnim projektima i unapređenju života svih nas – rekao je gradonačelnik Grada Velike Gorice i zastupnik s liste HDZ-a u Hrvatskom saboru, Krešimir Ačkar.
16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu/Ivan Penava i zastupnici DP-a/ Photo: Robert Anic/PIXSELL
Osim predsjednika, zastupnici Hrvatskog sabor bi na prvoj sjednici trebali izabrati i pet potpredsjednika, dok dva potpredsjednička mjesta pripadaju oporbi. Ukupno je 35 novoizabranih saborskih zastupnika dalo ostavku ili stavilo mandat u mirovanje zbog obnašanja dužnosti koje su nespojive sa zastupničkom dužnošću, pa će u novom sazivu hrvatskog parlamenta biti njihove zamjene, izvijestilo je u srijedu saborsko Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP).
16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu. Photo: Robert Anic/PIXSELL
16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu. Photo: Robert Anic/PIXSELL
16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu. Ivan Račan, Peđa Grbin/ Photo: Patrik Macek/PIXSELL
16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu/ Photo: Robert Anic/PIXSELL
Naslovna fotografija: 6.05.2024., Zagreb/Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu/ Robert Anic/PIXSELL
Crna kronika
Strava na državnoj cesti Split-Sinj: Vozilo s devetero migranata sletjelo s ceste i udarilo u zid! Na mjestu poginulo njih četvero, među njima i dijete
Nakon ove teške tragedije, u kojoj je još pet ozlijeđenih osoba, među kojima je također jedno dijete, s teškim ozljedama prevezeno u KBC Split, oglasio se i ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović. Evo što je rekao!
Stravična prometna nesreća dogodila se jutros oko 7 sati na kolniku državne ceste Split – Sinj u Brnazama. Tijekom policijske potjere osobni automobil mađarskih registarskih oznaka izletio je s ceste i zabio se u zid.
– Jutros oko 7 sati u mjestu Brnaze dogodila se prometna nesreća, slijetanje osobnog vozila izvan kolnika koje je nakon toga udarilo u zid. Utvrđeno je kako se u vozilu nalazilo ukupno devet osoba, od koji su četiri smrtno stradale na mjestu događaja. Ostale osobe koje su se nalazile u vozilu su prevezene na pružanje liječničke pomoći. Prema prvim informacijama poginule osobe su najvjerojatnije migranti. O događaju je izviješteno nadležno državno odvjetništvo koje će rukovoditi očevidom. Zbog obavljanja očevida, u 09.30 sati državna cesta D-1 u mjestu Brnaze zatvorena za promet – izvijestila je Policijska uprava splitsko-dalmatinska.
Foto: 16.05.2024., Brnaze, Sinj/Ivo Cagalj/PIXSELL
Nakon ove teške tragedije, u kojoj je još pet ozlijeđenih osoba, među kojima je također jedno dijete, s teškim ozljedama prevezeno u KBC Split, oglasio se i ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović.
– Vozilo je izbjeglo jedan policijski punkt, nije se radilo o klasičnoj potjeri, već je automobil vozio velikom brzinom i u zavoju nije uspio skrenuti, već se zabio u zid – rekao je ministar MUP-a.
Istaknuo je kako se to događa kada vozila, ne samo ona s migrantima, voze velikom brzinom pokušavajući izbjeći policijske punktove.
– Ministarstvo je utvrdilo povećanje od 108 posto ulazaka na istočnoj mediteranskoj ruti i više 30 posto iz Bosne i Hercegovine u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ovdje se nažalost dogodila ovakva situacija, ali policija nastoji sve učiniti da izbjegne da stradaju građani i policijski službenici. Nažalost, ovdje su stradali migranti – rekao je ministar Božinović, te potvrdio kako se traga za još jednim vozilom, a izjavu prenosi Dnevnik.hr.
Naslovna fotografija: Ivo Cagalj/PIXSELL
Crna kronika
Mladi dečki u sitne noćne sate poželjeli sladoleda iz škrinje..nije baš dobro završilo
Zaštitar u noćnoj smjeni odigrao je ključnu ulogu, no jedan obožavatelj besplatnog sladoleda je ipak pobjegao…
Crna kronika
U Rakitju gorjelo skladište kartonskog materijala
Požar skladišta u vlasništvu 71-godišnjaka ugasili su vatrogasci, ozlijeđenih nije bilo. Slijedi očevid.
promet
U Zagrebu danas prometni krkljanac – tramvaji ne voze Ilicom do Trga bana, Jurišićevom, preko Zrinjevca, Frankopanskom, Savskom…i tako do 15:30!
Još kad uz detalje ove vijesti koja će sigurno ‘razveseliti’ brojne Velikogoričane koji rade u Zagrebu, pročitate i kakve nam vremenske prilike najavljuju prognostičari, samo se sjetite one dobre, stare – ‘samo pomalo’!
U četvrtak 16. svibnja, od 8.05 do 15.30 sati, zbog sanacije energetskog kabla, bit će obustavljen tramvajski promet llicom, od Ulice Republike Austrije do Trga bana Josipa Jelačića, Jurišićevom, Ulicom Franje Račkog, preko Zrinjevca, te Frankopanskom i Savskom sjeverno od Vodnikove, obavijestili su iz ZET-a.
Tramvajske linije 1, 6, 11, 12, 13, 14 i 17 prometovat će izmijenjenim trasama u oba smjera:
Linija 1: Zapadni kolodvor – Jukićeva – Vodnikova – Glavni kolodvor – Draškovićeva – Ulica kneza Mislava – Borongaj
Linija 6: Črnomerec – Ulica Republike Austrije – Jukićeva – Glavni kolodvor – Autobusni kolodvor – Sopot
Linija 11: Črnomerec – Ulica Republike Austrije – Jukićeva – Glavni kolodvor – Draškovićeva – Vlaška – Dubec
Linija 12: Ljubljanica – Savska – Ulica grada Vukovara – Držićeva – Šubićeva – Kvaternikov trg – Dubrava
Linija 13: Kvaternikov trg – Trg žrtava fašizma – Glavni kolodvor – Vodnikova – Savska – Ulica grada Vukovara – Žitnjak
Linija 14: Savski most – Savska – Vodnikova – Glavni Kolodvor – Draškovićeva – Mihaljevac
Linija 17: Prečko – Savska – Ulica grada Vukovara – Autobusni kolodvor – Branimirova – Ulica kneza Mislava – Trg žrtava fašizma – Borongaj
Foto: Ilustrativna/ Musa Ortaç/pexels.com
Još kad uz ovaj već predvidljivi prometni krkljanac u Zagrebu pridodamo i kakve nam vremenske prilike najavljuju prognostičari, samo se sjetite one dobre, stare ‘samo pomalo’!
Za početak DHMZ nam je za današnji četvrtak najavio grmljavinsko nevrijeme za zagrebačku regiju, te je aktiviran i žuti meteoalarm.
– Danas će biti umjereno do pretežno oblačno. Ujutro mjestimično može biti prolazne kiše, a kasno poslijepodne i navečer češća pojava kiše i pljuskova s grmljavinom koji mogu biti izraženiji. Vjetar slab do umjeren istočnih smjerova. Najviša dnevna temperatura od 19 do 22°C – rekao nam je prognostičar Kristijan Božarov.
Ako krećete put mora, prognostičari DHMZ-a za Jadran najavljuju umjereno i jako jugo, moguće i olujno, uz najvišu dnevnu temperaturu zraka od 20 do 25 °C.
Naslovna fotografija: Ilustrativna/Patrik Macek/PIXSELL
-
Vijestiprije 1 danSvi tragaju za nestalim Nikolom iz Dubrave, ocem 3-godišnje djevojčice! Evo što nam je rekla njegova majka, Svjetlana Gračak
-
HOTNEWSprije 4 danaLudovao na motoru od Zagreba do Velike Gorice, vozio slalome i bježao policiji
-
Sportprije 2 danaKaos u Lomnici: Udario šakom protivnika pa – suca?! I dobio godinu dana suspenzije!
-
Sportprije 4 danaKlinci, tko ste? Kozjača, Nigerija, Mlaka, Brazil, talent, ozljede i ponude koje stižu…
