Povežite se s nama

Vijesti

Nagrade Grada Velike Gorice ove će godine dobiti 13 pojedinaca i društava

Evo tko su oni i za što će im se uručiti priznanja

Objavljeno

na

Grad Velika Gorica i ove će godine dodijeliti javna priznanja zaslužnim pojedincima ili društvima koji su se istaknuli u svom djelovanju. Nagrade Grad dodjeljuje 13. prosinca, na Dan grada, no ove godine 13 nagrađenih svoje nagrade neće primiti na pozornici. Ipak, treba spomenuti tko su najzaslužniji pojedinci koje još, na sjednici Gradskog vijeća 7. prosinca, trebaju potvrditi i vijećnici.

Za Povelju Grada za životno djelo predložen je Miljenko Rojc-Braco, koji je već 50-ak godina aktivan u gospodarskom, političkom, društvenom, kulturnom i svim drugim segmentima života Velike Gorice. Osnivač je Obrtničke zadruge VE-GO i OPZ Velika Gorica, bio je čelnik Kinološkog društva Velike Gorice, predsjednik Upravnog odjela za gospodarstvo Grada, član izvršnog odbora NK Radnik te je jedan od osnivača Turističke zajednice Grada Velike Gorice.

Za Nagradu Grada Velike Gorice s likom Franje Lučića predložen je Tomislav Mirko Špoljar, glazbenik i profesor u Umjetničkoj školi Franje Lučića. On se istaknuo brojnim uspjesima, a posebno je značajan njegov doprinos u kulturi koji je ostvario kao umjetnički ravnatelj VG Brass festivala. Sa svojim učenicima Špoljar je do danas osvojio 135 domaćih i međunarodnih nagrada. Član je ocjenjivačkog suda na mnogobrojnim domaćim i inozemnim glazbenim natjecanjima.

Također, za istu nagradu predložena je i gospođa Verica Krajnović, mag. logopedije koja je u lokalnoj zajednici radila na mnogim projektima za unapređenje odgoja i obrazovanja djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom. Krajnović je i osnivačica te voditeljica Udruge za unapređenje odgoja i obrazovanja Velike Gorice.

Nagradu Grada Velike Gorice s likom Franje Lučić atrebala bi dobiti i Udruga pripadnika 153. brigade HV-a Velika Gorica. Osnovana s ciljem očuvanja i širenja istine o ratnom putu pripadnika velikogoričke brigade, udruga organizira brojne aktivnosti i čuva uspomene na sve poginule pripadnike.

Za nagradu je posthumno nominirana Anka Šafran, koja je bila aktivna sudionica društvenih i humanitarnih akcija, aktivna članica KUD-a Nova zora, a djelovala je i kroz Društvo žena te DVD Donja Lomnica.

Nagrada Grada Velike Gorice s likom Nikole Škrlca Lomničkoga, trebala bi se dodijeliti posthumno i Kreši Hubaku i Stjepanu Kosu.

Krešo Hubak poznat je kroz svoje političko djelovanje. Osim toga, bio je dugogodišnji predsjednik DVD-a Mraclin. Pod njegovim zapovjedništvom početkom Domovinskog rata okupila se Narodna zaštita.

Stjepan Kos bio je lovac, aktivist, političar, dugogodišnji ravnatelj Srednje strukovne škole Velika Gorica, a obašao je niz dužnosti na gradskoj, županijskoj i državnoj razini. Bio je i strastveni kolekcionar knjiga, etno-predmeta, dokumenata, numizmatičar.

Za nagradu Grada Velike Gorice Krčka vrata predloženi su dr.sc. Željka Mačak Šafranko, Mladen Čunčić i Ivan Palčić.

Željka Mačak Šafranko rođena je u Zagrebu, a odrasla u Velikoj Gorici. Ova mlada znanstvenica jedna je od najuspješnijih molekularnih biologinja u Hrvatskoj, a prva u Hrvatskoj je uspjela uzgojiti virus Sars-Cov-2 i tako dala važan doprinos u istraživanju tog opasnog neprijatelja za zdravlje čovjeka.

Mladen Čunčić, diplomirani inženjer građevinarstva koji je, stoji u obrazloženju prijedloga za nagradu, kroz svoj rad kao pročelnik gradskog Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet, izgradnju i geodetske poslove dao važan doprinos izgradnji mnogobrojne komunalne infrastrukture. Istaknuo se i u društvenom životu, posebice mjesta Kuče.

Ivan Palčić iz Vukovine doživio je tešku prometnu nesreću u kojoj mu je trajno ozlijeđena leđna moždina. No, on i dalje aktivno živi, bavi se poljoprivredom, sportom i sudjeluje na različitim natjecanjima.

Nagrada Grada Velike Gorice Zlatna turopoljska podgutnica trebala bi ove godine doći u ruke Josipa Škofa, dugogodišnjeg kroničara Velike Gorice. Njegove fotografije obajvljene su u brojnim medijima i publikacijama, a tako Škof promovira Veliku Goricu.

Za nagradu Turopoljsko srce predložena je glazbenica i humanitarka Marija Šapina. Organizirala je mnoge akcije pomoći za liječenje djece s malignim oboljenjima, ali i drugim akcijama za obitelji slabijeg imovinskog stanja, osoba starije životne dobi i slično.

Ista nagrada dodijelit će se i Civilnoj zaštiti Grada Velike Gorice zbog angažmana i rada na pomoći ljudima tijekom pandemije Covid-19. Posebno se to odnosi na članove Stožera, pripadnike DVD-ova, djelatnika velikogoričkog Crvenog križa i njihove volontere koji su posebice u prvom valu pandemije riskirali svoje zdravlje kako bi pružili pomoć potrebitima.

 

HOTNEWS

Velikogoričani u utrci za Sabor: Gradonačelnik Ačkar visoko na listi, a gorički Most ima čak 6 kandidata

Izbori će se ove godine održati u srijedu 17. travnja, a taj će dan po zakonu biti neradni.

Objavljeno

na

Danas u ponoć istječe rok za predaju kandidatura Državnom izbornom povjerenstvu za Izbor zastupnika u Hrvatski sabor 2024. godine. Neki su svoje kandidature i liste već predali, dok će neki to tek učiniti.

Novost od ovih izbora, a koja je važna za Veliku Goricu je ta da se naš grad nalazi u I. izbornoj jedinici s najvećim dijelom Grada Zagreba. Na stranačkim listama koje će se naći pred Velikogoričkim biračima u I. izbornoj jedinici su i naši sugrađani.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar tako je na visokom 4. mjestu na listi HDZ-a koju predvodi Andrej Plenković. Jaka je to i politička poruka o značaju Velike Gorice jer gradonačelnici u pravilu zauzimaju niža mjesta na listama kada se uopće i nađu na njima.

– Velika mi je čast i ponos, ali i veliko priznanje ne samo za mene, nego i sve moje suradnike i sve moje sugrađane. Jer sve što smo ostvarili u našem gradu proteklih nekoliko godina, ostvarili smo zajedno. Kao saborski zastupnik u proteklom mandatu bio sam glas Velikogoričana na državnoj razini, a to ću biti i iduće četiri godine. Nastavit ćemo izvrsnu suradnju s Vladom RH na brojnim projektima u našem gradu, od koji će najvažniji biti izgradnja dnevne bolnice u Velikoj Gorici – komentirao nam je gradonačelnik Ačkar.

Na listi SDP-a koju u našoj izbornoj jedinici predvodi Arsen Bauk je i dvoje Goričana. Ivana Mlinar predsjednica SDP-a Velika Gorica i njen stranački kolega Ivo Jelušić. Mlinar se nalazi na 7. mjestu, samoj sredini liste dok je Jelušić na posljednjem 14. mjestu takozvanoj ‘počasnoj poziciji’.

– Nama kao goričkim SDP-ovcima ovo je velika čast i priznanje kako za naš rad tako i za rad Gradske organizacije. Sama činjenica da se nakon dva izborna ciklusa predstavnici goričke organizacije nalaze na listi u 1. izbornoj jedinici pokazuje da se prepoznaju naše aktivnosti i rad organizacije, jer ona već dugo nije imala svog kandidata na listama za Sabor. Uvjeravam vas da ćemo to povjerenje i opravdati – istaknula je Mlinar te dodala kako će kampanju provesti na terenu među ljudima, živjeti i disati sa svojim gradom, iako to čine svakodnevno, a na kraju sve ostalo je odluka sugrađana.

Čak šest Velikogoričana, baš kao i na prošlim parlamentarnim izborima, nalazi se na listi Mosta, a to su Ivan Bekavac, Nada Finderle, Valentina Dorotić, Antonio Kuliš, Marija Vrpoljac-Zubec i Damir Slojšek.

– Velika Gorica već deset godina aktivno participira u politici Mosta na lokalnoj i nacionalnoj razini, a gorički Most jedan je od najstarijih gradskih koordinacija stranke u Hrvatskoj. Iznimno smo ponosni na to, te iz godine u godinu rastemo. Vjerujem kako je to razlog zbog čega su velikogorički Mostovci prepoznati i brojem na zagrebačkoj listi. Dat ćemo sve od sebe da Velika Gorica i Turopolje napreduju. Očekujemo znatno veći uspjeh nego na prošlim nacionalnim izborima. Pokazali smo veliki žar, volju i borbu, ali i predlaganjem rješenja za brojne probleme s kojima se susreću naši građani – komentirao nam je Ivan Bekavac rekao nam je Ivan Bekavac koji se na Mostovoj listi koju predvodi Marija Selak Raspudić pronašao na drugom mjestu.

Izbori će se ove godine održati u srijedu 17. travnja, a taj će dan po zakonu biti neradni.

 

Nastavite čitati

Crna kronika

Poginuo motociklist u Selnici

Nesreća se dogodila jutros oko 7:20 sati.

Objavljeno

na

Jutros oko 7:20 sati u prometnoj nesreći poginuo je motociklist, javljaju iz Policijske uprave zagrebačke. Nesreća se dogodila na križanju DC 430 prema naseljima Petina, Selnica i Ščitarjevo.

Očevid je u tijeku, a cesta je zatvorena za promet.

Photo: Zeljko Hladika/PIXSELL

Nastavite čitati

Vijesti

Od utorka u predvorju Pučkog učilišta Jurjevski sajam knjiga

Knjige ćete i ove godine moći kupiti po povoljnim cijenama.

Objavljeno

na

Idući tjedan, u predvorju Pučkog otvorenog učilišta povodom Jurjeva i Dana učilišta, Biblioteka Albatros tradicionalno organizira ‘Jurjevski sajam knjiga’.

U ponudi su knjige iz Albatrosove izdavačke djelatnosti, a od 1980. godine objavila je oko 200 izdanja različitih knjiga, časopisa i publikacija koje su uglavnom posvećene zavičajnim velikogoričkim temama.

– Na sajmu ćete tako moći pronaći knjige za djecu, mlade i one željne novih spoznaja o Turopolju i bogatoj kulturnoj baštini u ovom periodu se mogu nabaviti po pristupačnim cijenama. Knjige čuvaju uspomene na vremena i ljude, na stvaralaštvo i umjetničko izražavanje onih kojima je umjetnički dar izražavanja na poseban način sastavni dio života – ističu iz Biblioteke Albatros.

Knjige ćete i ove godine moći kupiti po povoljnim cijenama.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Blagdanska prognoza: Sunčano i vrlo toplo!

Temperature zraka penjat će se i do 26 Celzijusa.

Objavljeno

na

Objavio/la

Dani pred nama donose nam lijepo proljetno vrijeme, a kako se sada čini, i prilično stabilno! Baš kao što nam je početkom tjedna i najavio , prognostičar Kristijan Božarov potvrđuje i danas – produženi uskrsni vikend donosi gotovo, pa idealno vrijeme.

– Danas će biti djelomično sunčano. Vjetar slab do umjeren, poslijepodne i jak jugozapadni. Najviša dnevna temperatura između 21 i 23°C.

U subotu će biti pretežno sunčano i vjetrovito, poslijepodne s umjerenom naoblakom. Vjetar slab do umjeren južnih smjerova. Jutarnja temperatura od 8 do 13°C, a najviša dnevna od 24 do 26°C.

Na sam Uskrs, u nedjelju, vrijeme će biti djelomično sunčano, a sredinom dana i u rano poslijepodne uz više oblaka ponegdje može pasti malo kiše. Vjetar većinom umjeren jugozapadni. Jutarnja temperatura od 8 do 13°C, a najviša dnevna od 21 do 23°C.

Na Uskrsni ponedjeljak će biti umjereno do pretežno oblačno, uglavnom sredinom i drugom dijelu dana ponegdje uz malo kiše. Vjetar slab i umjeren jugozapadni. Jutarnja temperatura od 10 do 14°C, a najviša dnevna od 20 do 23°C – rekao nam je prognostičar Kristijan Božarov. 

Nastavite čitati

Vijesti

Vuzem ili zapovedani svetek – turopoljski običaji i vjerovanja za Uskrs

Ana Plehinger, predsjednica Matice hrvatske Velika Gorica i članica Etno udruge Kurilovec, podsjetila je na neke od starih običaja i vjerovanja u ovo, za vjernike, najznačajnije litrugijsko vrijeme.

Objavljeno

na

Objavio/la

Brojni turopoljski uskrsni običaji, pa i neka vjerovanja u rituale koji upravo u danima Svetog uskršnjeg trodnevlja donose ljepotu, zdravlje i blagostanje, zadržali su se sve do današnjih dana. Blagoslov jela koja se nose u pletenim košaricama, prekrivenim najljepšim izvezenim krpama ili stolnicama mogu se vidjeti gotovo u svakoj crkvi u rano nedjeljno jutro na Uskrs. Iako smo okruženi svim mogućim vrstama uskrsnih ukrasa i naljepnica za pisanice, još uvijek se jaja farbaju na prirodan način, a pisanicom se u nekim krajevima još uvijek naziva ona snaha koja na Uskrsno jutro stigne prva s mise do kuće s blagoslovljenim jelom.

Foto: Blagoslov jela na Veliku subotu/Višnja Huzjak, fotodokumentacija Muzeja Turopolja

Ana Plehinger, predsjednica Matice hrvatske Velika Gorica i članica Etno udruge Kurilovec, o starim običajima za Uskrs ispričala nam je neke od starih običaja i vjerovanja u ovo, za vjernike, najznačajnije litrugijsko vrijeme.

– U vrijeme od Pepelnice do Uskrsa, tj. Vuzma kak’ mi to u Turopolju govorimo, bilo je nekoliko vrlo posnih dana u vremenu od Pepelnice do Uskrsa  U to vrijeme nije se pjevalo, nije se glasno veselilo, nisu se održavale zabave niti svadbe, petkom se išlo u crkvu, na križni put i jako mnogo se molilo.

U Turopolju se kaže da je Vuzem zapovedani svetek, od negda. Što znači da je Sveta stolica od davnina odredila, uz nedjelju, posebne obavezne blagdane, tijekom kojih su vjernici obavezni sudjelovati na svetoj misi i uzdržavati se od radova koji priječe iskazivanje štovanja Bogu. Od velikog četvrtka u podne sve do nakon Uskrsnog ponedjeljka, zemlja se ne smije obrađivati.

Na Veliki četvrtak u podne zvona na svim crkvama bi se povezivala i nisu zvonila sve do Uskrsa. Danas nema toga, jer je sve na struju, a nekad su to ručno radili zvonari. Na petak, dan kad je Isus položen u grob, djeca su u Turopolju brala poljsko cvijeće, većinom ljubičice, pa su ih slagali u buketiće i stavljali u čašice s vodom, pa bi kuće prekrasno mirisale.

Na Uskrs, snahe iz svake kuće su rano ujutro išle u crkvu na blagoslov jela, a na glavi su nosile košaru s hranom. Te košare nisu bile nimalo lagane, u njima su bile pisanice, sol, kruh, šunka, gibanica, već kako je tko imao. Košare su bile pokrivene najljepšim ručnim radovima, sa stolnicama, kak’ se to kod nas u Turopolju kaže. Čim bi svećenik blagoslovio hranu, snahe bi potrčale kući, jer se vjerovalo da ona koja prva stigne donosi sreću toj kući u toj godini. Onda bi kućedomaćin počastio  susjede s rakijom, jer mu je snaha donijela sreću u kuću. Nakon toga bi se okupili oko stola i doručkovali tu blagoslovljenu hranu. Potom bi se svečano obukli i zajedno otišli na podnevnu misu, a zvona bi zvonila i zvonila..Doma bi ostajale bake koje bi pripremale svečani obed za uskrs, nakon čega bi se s pisanicama išlo susjedima, prijateljima i rodbini čestitati Uskrs – ispričala nam je Plehinger.

Foto: pexels.com

Djeci posebno draga preduskrsna aktivnost je svakako – bojanje jaja.

– Kod nas u Turopolju su se pisanice najčešće bojale tak’ da su se jaja kuhala s lupinama od crvenog luka koje su se cijele zime prikupljale za tu svrhu. Uz to bi se brali listovi i  cvjetovi biljaka u rano proljeće, pa bi se pričvrstili na jaja i ostajali bi njihovi oblici. Na kraju bi se ohlađene pisanice istrljale s malo špeka da bi bile sjajne i još ljepše – kaže.

Za sreću, zdravlje i ljepotu biralo se proljetno cvijeće, no nekad to baš i nije bilo jednostavno za izvesti. 

Vjerovalo se da se djevojke trebaju umivati u vodi s potopljenim cvjetovima proljetnog cvijeća kako bi bile lijepe i zdrave za Uskrs. Međutim, u to vrijeme je bilo zima i rijetko bi bilo toliko proljetnog cvijeća..Pokojni Jože Pavišić mi je znao pripovedati da je u vrijeme Uskrsa znalo biti toliko hladno i puno smrznutog visokog snijega da je jednog takvog Uskrsa njegovoj snahi, koja se vraćala s blagoslova hrane, ispao iz košare suhi sir i po smrznutim bregima se otkotrljao predaleko..Zime nisu bile ovakve kakve mi imamo zadnjih par desetljeća – zaključuje Ana Plehinger, predsjednica Matice hrvatske Velika Gorica i članica Etno udruge Kurilovec.

Dodajmo ovome, kako se u nekim krajevima u večernjim satima na Veliku subotu palio i prigodni krijes zvan vuzmica, a već spomenuta najbrža snaha nazivala se i – pisanica.

Sve o tradicionalnim turopoljskim običajima za Uskrs možete poslušati i u jutarnjem programu Gianne Kotroman na frekvencijama Cityradija – 88,6 Mhz!

 

Foto: pexels.com

Nastavite čitati

Reporter 435 - 28.03.2024.

Facebook

Izdvojeno