Povežite se s nama

Vijesti

MIHAEL ZMAJLOVIĆ Velika Gorica treba biti sjedište Zagrebačke županije

Smatra kako je ljudima važno da znaju čemu zapravo služi Zagrebačka županija.

Objavljeno

na

Lokalni izbori održat će se 16.svibnja, a polako doznajemo i kandidate koji se bore za čelne pozicije u jedinicama lokalne samouprave. U utrku za župana Zagrebačke županije krenuo je i bivši gradonačelnik Jastrebarskog i bivši ministar u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.

Kako ističe Zagrebačka županija puna je nelogičnosti, a jedna od njih je ta što je ovo jedina županija u Hrvatskoj koja nema svoje središte na svom području, nego u drugom drugom gradu i drugoj županiji.

-Smatram da bi najlogičnije bilo da Velika Gorica kao grad s najvećim brojem stanovnika na području županije bude njeno središte. To ne znači da je moja vizija da sve centraliziramo u jedan grad, već da pojedine djelatnosti i upravni odjeli budu ravnopravno raspoređeni po ostalih osam gradova u Zagrebačkoj županiji. – kaže Zmajlović.

Uz to, smatra kako je ljudima važno da znaju čemu zapravo služi Zagrebačka županija.

-Mi to često puta ne znamo, i onda kad niste zadovoljni s domom zdravlja, hitnom ili osnovnim i srednjim školama kojima je županija osnivač, ili briga o starijima, a da ne govorim o županijskim cestama, tada ljudi ni ne znaju da je to nadležnost županije. Dvadeset godina je jedno dovoljno vrijeme ukoliko imate viziju i ciljeve da ih ostvarite. Mislim da je pred nama novo vrijeme gdje možemo poboljšati identitet županije da ljudi znaju čemu ona služi, da bude efikasna, moderna i da odgovara potrebama ljudi. – ističe Zmajlović.

Prema njegovim riječima županija danas je umorna, bezidejna i troma a to znači da ne odgovara na potrebe građana.

-Nema novih inicijativa, sve je ustaljena praksa, vodi se na staromodan način, nažalost i prilično klijentelistički. Često puta je to daleko od očiju javnosti, sve se odvija u Zagrebu, skupštine se održavaju u hotelu i ljudi ne znaju što se tamo događa i onda tu i tamo eskaliraju razne afere. Nedavni slučaj je bio kada se ravnateljstvo hitne koje je u Velikoj Gorici odlučilo seliti u jednu obiteljsku kuću. To je nelogično svakome tko je to vidio, tu će se uložiti dva milijuna kuna. Mi smo na sjednici županijske skupštini pokušali raspravljati o tome i ukazati da to nije dobra odluka. Nažalost, župan Kožić je to odbio, odluka je donesena i mislim da se i Velikogoričani, ali svi ostali zgražaju nad time koliko sam vidio po komentarima.

Također, Zmajlović smatra da je to bila krinka da se oslobodi jedan ili dva ureda u prostorima hitne da bi djelatnici imali više prostora.

-Mislim da je to suštinski nerješiv problem, tim više, koliko sam pratio Velikogoričani su pokretali i određene humanitarne akcije za opremanje vozila hitne pomoći s jedne strane, a s druge strane se dva milijuna kuna uloži u obiteljsku privatnu kuću u mirnom stambenom naselju koje nema nikakve veze s tom djelatnošću. To je dakle još jedna nelogičnost koja ukazuje na način vođenja županije i to je ono što trebamo mijenjati.

 

Zmajlović navodi i da se ne može se dogoditi da u Zagrebačkoj županiji postoje tvrtke koje je trebalo ugasiti i likvidirati prije nekoliko godina, jer je njihova funkcija prestala postojati samim zakonom, a da one imaju direktora i tajnicu i ti ljudi primaju plaću. Smatra kako u Zagrebačkoj županiji ima puno prostora za napredak, te se osvrnuo na problem javnog prijevoza.

– Znam da možda u Velikoj Gorici ljudi nisu najzadovoljniji javnim prijevozom, iako je on možda bolji nego u nekim drugim gradovima, no nažalost u drugim gradovima je to puno gore. Cijene javnog prijevoza osciliraju, cijena mjesečne karte u jednom gradu da dođete do Zagreba je 500 kuna dok u drugom gradu može biti i 1500 kuna, a 15 godina mi imamo tvrtku koju je osnovala županija gdje je zaposleno desetak zaposlenih da zajedno s Gradom Zagrebom i Krapinsko-zagorskom županijom realizira projekt integriranog prijevoza gdje bi svi stanovnici Zagrebačke županije mogli putovati s jednom kartom neovisno o tome koju vrstu prijevoza koristili. To se nije dogodilo. Mislim da je tu nedovoljna upornost svih aktera, prije svega tu mislim i na samog župana jer je to prije svega interes Zagrebačke županije koja ima preko 310 tisuća stanovnika, to je prvoklasni problem. Ja bih kao župan, ako treba sjedio pred vratima, da li je to Vlada, ili gradonačelnik Zagreba, ili tko god odlučuje o tome da se taj projekt realizira i dogovori jer u Hrvatskoj nam nažalost previše stvari stoji samo zbog taština, različitih političkih stranačkih opcija i onda se tu zaboravi interes građana i zbog čega smo svi mi tu. – kaže Zmajlović.

 

Kako ističe, protiv župana Kožića ne želi ništa ružno reći, ali se ne slaže s načinom njegovog rada i s time na koji način se održava na funkciji.

-Mislim da kada ste dvadeset godina posvećeni istoj funkciji, kada tome posvetite cijeli svoj život, u jednom trenutku to je mana jer ste onda spremni učiniti sve da biste ostali na toj funkciji jer više nemate što drugo, grčevito se za to držite, te izgubite osjećaj realnosti što je bitno, a što je nebitno. Tako imate primjer da smo mi prije četiri godine sa Stjepanom Kožićem dakle SDP i HSS su zajedno izašli na izbore, a nakon godinu dana on je promijenio priču, izašao iz HSS-a, koalirao s HDZ-om, tadašnjim predsjednikom županijskog HDZ-a Draženom Barišićem. Nije prevario samo nas nego i birače koji su mu dali svoj glas. Mislim da takav čovjek više ne može biti vjerodostojan jer se u dvadeset godina dogodilo nekoliko puta. Zato sam oštar i energičan u svojim stavovima, i mi to moramo promijeniti.

Također kaže kako se ne može dogoditi da buja administracija, da u četiri godine od 150 zaposlenih narastete na tristo. Razumije da je dio ljudi preuzet iz državne uprave radi tzv. reforme, ali nitko nije, kako kaže Zmajlović, tjerao župana i Županiju da tim ljudima udvostruči plaće i da određeni broj ljudi koji su imali uvjete nisu otišli u mirovinu.

-Mislim da bi to bilo svrsishodnije i puno učinkovitije da se tako učinilo. No, zbog dodvoravanja ljudima trpe neki drugi projekti, zato u pojedinim domovima zdravlja nemamo specijaliste. Nedostaju pedijatri, ginekolozi i time bi se župan trebao baviti, ali nažalost to nije tako. Ja sam okrenut prema budućnosti i želim ponuditi jednu novu viziju i situaciju u županiji koju možemo imati, to je županija kakvu trebamo, s druge strane je županija kakvu ne trebamo. Ovakvu županiju doista ne trebamo, a one koje trebamo vode brigu i o starijim osobama. To je problem u cijeloj Hrvatskoj. Stariji ljudi nemaju mogućnost kvalitetnog proživljavanja treće životne dobi. Nedostaje domova za starije, o tome treba promišljati, mislim da jednim pametnim pristupom gdje županija može biti poluga, poticaj da se takvi projekti ostvare, da možemo u svakom gradu imati jedan dom umirovljenika kako bi to bilo cjenovno prihvatljivije jer sada su te cijene enormno visoke, upravo zato jer je ta ponuda deficitarna. To trebamo također mijenjati jer moramo voditi brigu o našim starijima, a o mladima da ne govorim. – kaže Zmajlović.

 

Zašto bi ljudi na izborima u svibnju trebali izabrati upravo njega kako budućeg župana?

-Mislim da je za ovu funkciju potrebno određeno iskustvo, ali i energija, mislim da i jedno i drugo imam. Imam iskustvo iza sebe, bio sam gradonačelnik, vodio sam trgovačka društva, u vrijeme ministarskog mandata odrađen je velik broj projekata. Uvijek sam težio tome da sve što obećam i izvršim, ne dajem lažna obećanja, želim biti vrlo konkretan, ne želim pričati samo o bajkama i o nekoj viziji koju ne mogu ostvariti. Želim da ljudi znaju što mogu od mene očekivati. Takvog me poznaju moji Jaskanci, ljudi u mom rodnom gradu, gradu koji sam vodio. Idem po povjerenje građana u Zagrebačkoj županiji.

-Prije svega mislim da ljudi očekuju da vodstvo  bude pošteno, ono što sada vidimo da to ono nije. Mislim da ta naša županija mora biti uključiva, ambiciozna i prepoznatljiva. Ljudi moraju znati tko je župan, morate ga vidjeti da se bori za vaše interese. To treba mijenjati. Moramo razvijati inovacije i poticati jedno zdravo poduzetništvo, povezivati visokoobrazovne ustanove i poduzetništvo to je jedna totalno nova tema. Vi danas imate gradove kao što je i Velika Gorica  gdje imate visokoobrazovne ustanove, ali one često nisu u funkciji gospodarstva, dakle da vi obrazujete kadrove koji će imati radna mjesta i u samoj Zagrebačkoj županiji. Mislim da to možemo učiniti, pozivam sve da podrže tu moju viziju. – zaključuje Zmajlović.

 

Sport

Odjeci Rujevice: Jedan sporan detalj, dva poznata lica i tri razloga da se ne odustane

Nogometaši Gorice dobili su dan i pol odmora nakon poraza od Rijeke, od utorka poslijepodne kreće priprema za Osijek doma u nedjelju, a pogled na učinak kaže da se Goričani i dalje itekako imaju za što boriti…

Objavljeno

na

Objavio/la

Oblačni, tmurni, više jesenski nego proljetni utorak donio je nogometašima Gorice onih “pol” od ukupno dana i pol slobodnog nakon poraza na Rujevici. Drugog poraza Rajka Vidovića u ulozi trenera našeg prvoligaša, drugog poraza zaredom, drugog poraza zaredom od kluba koji se bori za naslov prvaka… I novog poraza od Rijeke, četvrtog u četiri ogleda ove sezone. Uz, da se i to ponovi, sudačke odluke koje u utakmici protiv Rijeke nisu išle u korist Gorice.

I to u trenucima kad smo jedva nekako zaboravili na one dvije utakmice u Velikoj Gorici, u razmaku od samo 18 dana, u kojima su suci Mateo Erceg i Duje Strukan dosudili pet penala za Rijeku. I dalje, i uz ovaj vremenski odmak, zvuči nevjerojatno, pogotovo kad se sjetimo kako su izgledali, da su barem tri od tih pet kaznenih udaraca bili u najmanju ruku dvojbeni, a prilično nevjerojatno je i ono što se dogodilo u 38. minuti utakmice na Rujevici.

Bruno Goda, onaj isti tip koji je napao Blummela u završnici prve od dvije goričke utakmice, nakon čega je Mrzljak napao njega i dobio crveni karton, bio je u glavnoj ulozi. Išao je na loptu, čak je i dodirnuo, a onda “krvnički” startao na stajnu nogu Josip Mitrovića. Imalo objektivni promatrači odmah su zaključili da je tu bilo ozbiljnih argumenata za crveni karton, a to su potvrdila i mišljenja iz sudačkih krugova dan poslije.

Međutim, za suca Matea Ercega to nije bio čak ni prekršaj! Čovjek se malo i naljutio na Mitrovića, jer “što sad tu ležiš bezveze”, da bi usporena snimka jako dobro pokazala zašto Mitrović leži. Da je situacija bila samo za nijansu drukčija, da Mitrović nije vrhunski spreman, lako je tu moglo doći i do loma noge, ali nema ni faula. Nema ni reakcije Duje Strukana iz VAR sobe, pri čemu se nismo zabunili. Suci iz one dvije goričke, penalima bogate utakmice, spojili su se na Rujevici u prvoj sljedećoj. I zaradili, prema svemu sudeći, negativne ocjene za svoju izvedbu.

Da stvar bude gora, uz to što Gorica nije imala priliku sljedećih 50 i nešto minuta biti u brojčanoj prednosti, upravo je Goda spriječio dvije dobre prilike u nastajanju, a na kraju je i zabio gol za konačnih 3-0 u završnici utakmice, u trenucima kad više nije trebao biti ni na stadionu, a kamoli na terenu.

– Zaslužena pobjeda Rijeke, čestitam im na tome, pokazalo se opet da posjeduju veću kvalitetu od nas, pogotovo nakon ulaska Pjace i Marića. Kolega Sopić uvede njih dvojicu i Ivanovića, a mi uvedemo ono što uvedemo… – komentirao je trener Rajko Vidović nakon utakmice, rekavši time što misli o doprinosu igrača s klupe, s koje su ulazili Majstorović, Kapulica, Jurić i Munksgaard.

Najmanje je tu mislio na 17-godišnjeg Luku Vrzića, koji je u završnici upisao i drugi uzastopni seniorski nastup, ali upućena poruka dovoljno je jasna. Možda ne i najtaktičnije sročena, jer neće takva konstrukcija najbolje sjesti dečkima koji su ušli s klupe, no može se pretpostaviti i da nije slučajno izrečena. I poslužit će kao objašnjenje zašto Munksgaard sjedi na klupi dok desnog beka igra lijevi stoper, zašto je Jurić izgubio mjesto u početnih 11, zašto Kapulica ne dobiva više šansi…

Trener Vidović, uz sve ostalo, očito želi izazvati reakciju svojih igrača, možda ih malo i isprovocirati, natjerati da se s još više želje okrenu preostalim utakmicama. U kojima se ne bore za goli život, kao što je to bio slučaj prošle sezone, u kojima se ne bore za Europu, kao što je to bio slučaj u tri od šest goričkih prvoligaških sezona, ali u kojima se mogu boriti za sebe, za klub, za što bolji plasman.

A to nije nevažno. Za početak, nije nevažno zbog financijskoga kolača koji dolazi od TV prava. Gorica je, naime, nakon ovog poraza, ali i pobjede Varadžina kod Rudeša, skliznula sa šeste na sedmu poziciju. Prevedeno u novac, time je Gorica “izgubila” 45.000 eura, koliko iznosi razlika između nagrade za onoga tko završi šesti i onoga tko bude sedmi. Osma Istra ima četiri, a devet Slaven Belupo pet bodova manje, što znači da ni tu nije sve gotovo. I zato nije loše pogledati kako sve to skupa izgleda po pitanju love od TV prava…

1. mjesto – 1.231.667 €
2. mjesto – 1.141.416 €
3. mjesto – 1.051.161 €
4. mjesto – 1.006.038 €
5. mjesto – 915.787 €
6. mjesto – 870.661 €
7. mjesto – 825.535 €
8. mjesto – 780.410 €
9. mjesto – 690.158 €
10. mjesto – 645.033 €

Realno gledajući, Gorica do petoga mjesta više ne može, a posljednji već neko vrijeme ne može biti nitko osim Rudeša. Dakle, nude se pozicije između šestog i devetog mjesta, a razlika je tu značajna, gotovo 200.000 eura! Za klubove iz donje polovice HNL-a to je ozbiljan novac i, ako nigdje drugdje, tu bi se moglo pronaći ponešto razloga da se u posljednjih pet utakmica sezone da sve što se može dati. I pokuša uzeti što više bodova.

Drugi razlog svakako je osobna želja svakog od igrača da se prezentira u što boljem izdanju, time možda netko od njih i izbori priliku da karijeri nastavi na nekoj atraktivnijom i lukrativnijoj destinaciji, a postoji tu i još jedan detalj, kojeg možemo nazvati “borba sa samim sobom”. Točnije, nadmetanje s Goricom iz recentne prošlosti.

Svoj prvoligaški put Goričani su započeli u sezoni 2018/19., u kojoj su osvojili rekordnih 59 bodova, što su ponovili i dvije sezone poslije. U oba slučaja to je bilo dovoljno za peto mjesto, a u sezoni poput ove bilo bi dovoljno za Europu. Međutim, Gorica je ove čudnovate sezone miljama daleko od takvog učinka, pa preostaje jedino “loviti” preostale dvije uspješne sezone. Uspješno je na kraju završila i ona prošla, u kojoj je Gorica osvojila 32 boda, vrijedna ostanka u ligi, a ove sezone dosad ih je skupila 35.

Dakle, ovo neće biti bodovno najlošija prvoligaška sezona Gorice, ali ne bi bilo loše da ne bude ni druga najlošija…

2018/19. – peto mjesto 59 bodova
2019/20. – šesto mjesto 49 bodova
2020/21. – peto mjesto 59 bodova
2021/22. – šesto mjesto 45 bodova
2022/23. – deveto mjesto 32 boda
2023/24. – ?

Prvi cilj je, dakle, dostići ili prestići učinak iz sezone 2021/22., u kojoj su momčad vodili Kruno Rendulić i Samir Toplak. Za dostizanje njihova učinka nedostaje još 11 bodova, a to bi značilo da Gorica u posljednjih pet utakmica mora upisati tri pobjede i dva remija. Ili četiri pobjede i poraz. S obzirom da su do kraja ostali još domaći ogledi s Osijekom, Rudešem i Istrom te gostovanja kod Slaven Belupa i Hajduka, jasno je da će to biti jako težak zadatak. Iako, ne mora to biti i nedostižno…

Matematički je i dalje moguće da se prebaci učinak i iz sezone 2019/20., koju je započeo Sergej Jakirović, a završio Valdas Dambrauskas, ali za to bi Gorica morala dobiti svih pet utakmica do kraja. Što opet nije nemoguće, ali je jako, jako teško dostižno s obzirom na sve okolnosti.

Najmanji koeficijent bio bi na okladu da će ovo na kraju biti druga najlošija sezona Gorice u prvoj ligi, najlošija nakon traumatične prošle, a na igračima je da to pokušaju izbjeći. Počevši od utorka poslijepodne, kad kreću pripreme za domaći ogled s Osijekom, koji je na rasporedu u nedjelju od 17 sati.

Nastavite čitati

HOTNEWS

U Veliku Goricu stiže više od 600 retrivera na specijalnu izložbu ‘Retriever weekend’

Organizatori su pripremili i zanimljiv edukativni program koji među ostalim donosi prezentaciju rada policijskih pasa, a u sklopu izložbe vidjet će se najtrofejnije svjetske retrivere, a najudaljeniji stiže čak iz Malezije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Više od 620 retrivera iz 33 zemalja svijeta za vikend stižu u Veliku Goricu na specijalnu izložbu ‘Retriever weekend’ u sklopu Svjetske izložbe pasa koja se od 25. do 28. travnja održava na zagrebačkoj Velesajmu, a okupit će više od 15 tisuća pasa.

Organizator ove manifestacije, prvog ovakvog događaja u Hrvatskoj je Retriever klub Hrvatske u suradnji s Gradom Velika Gorica. Posjetitelje i ljubitelje pasa očekuje zanimljiv dvodnevni program koji će se odvijati na livadi iz Osnovne škole Eugena Kvaternika.

– Riječ je o dvije najvažnije specijalne izložbe za uzgajivače u ovoj godini u cijelom svijetu. Oni koji su prijavljeni za zagrebačku izložbu u petak, u subotu i nedjelju sele se u Veliku Goricu. Posjetitelji će imati priliku vidjeti neke od najtrofejnijih pasa, a najudaljeniji pas stiže čak iz Malezije – govori nam Marijana Račić, predsjednica organizacijskog odbora izložbe.

Pse će ocjenjivati specijalisti suci iz Škotske, Engleske, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Finske i Švedske.

Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Inače, postoji šest pasmina retrivera. Među najpoznatijima su labradori i zlatni retriveri, a sve ćete ih moći vidjeti na izložbi u našem gradu.

– Posebno je zanimljivo da retriveri u Hrvatskoj služe za detekciju droge i eksploziva, kao vodiči slijepih i slabovidnih osoba, oni su psi pomagači i potražni spasilački psi. Kroz edukativni program, građani će imati priliku upoznati se sa samom ulogom retrievera – dodaje Račić.

U subotu 27. travnja od 10 do 14 sati organiziran je program u kojem će se moći vidjeti kako se ti psi školuju, što se s njima radi i koje su sve njihove mogućnosti.

– Od 10 sati MUP će doći sa svojim školovanim psima i prezentirati njihov rad poput traženja droge i eksploziva. Nakon toga u 11 sati svoj će rad prezentirati Udruga za dobrobit i zaštitu životinja INDIGO. Član Retriever kluba Hrvatska, Zoran Horina održat će predavanje o spasilačkim i potražnim psima čiju je važnost javnost spoznala nakon potresa. Njegov klupski kolega Damir Vučić prezentirat će rad terapijskih pasa i pasa pomagača, odnosno kako štene postane terapijski pas – govori nam organizatorica događanja.

Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

U 13 sati prezentirat će se i jedna nova kinološka disciplina ‘Nosework’, kako podići istančani pseći njuh na novu razinu te kako psa psihički umoriti bez da ga istrčavate.

– Pozivamo sve da nam se pridruže, pogotovo roditelje i djecu jer smatramo da zdrav odnos sa psom treba graditi od malena. Djeci treba prezentirati da pas nije životinja koja će ih napasti i rastrgati već da je onakav kakav ga je vlasnik odgojio. Psi nam služe u različitim situacijama i život bez njih bio bi potpuno drugačiji nego što ga mi danas znamo – poručila je Mirjana Račić i pozvala sve da dođu 27. i 28. travnja na ‘Retriever weekend’ koji će se održati iza Osnovne škole Eugena Kvaternika.

Nastavite čitati

Kultura

Članice Sparka na poetskom festivalu ‘Beč u proljeće’ predstavile knjigu Zdenke Mlinar

Manifestacija je okupila velik broj pjesnikinja i pjesnika iz više europskih zemalja.

Objavljeno

na

Velikogorička Udruga umjetnika SPARK i ove se godine odazvala pozivu na poetski festival “Beč u proljeće” u organizaciji Hrvatske zajednice umjetnika u Austriji. Manifestacija je već treću godinu za redom, okupila velik broj pjesnikinja i pjesnika iz više europskih zemalja koji su pristigli  iz ljubavi prema poeziji i pisanoj riječi bez granice.

Foto: Udruga umjetnika SPARK

Na manifestaciji je sudjelovalo pet članica goričkog Sparka, Zdenka Mlinar, Nevenka Lang, Gordana Gerhardinger, Marina Maras i Marica Mihac. Druge večeri  ovog kulturnog događanja održano je i nekoliko promocija knjiga, a jedna od njih bila je i promocija hrvatsko-makedonskog izdanja knjige “Na otoku MIRAKUL”, autorice Zdenke Mlinar. Promotorice su bile Nevenka Lang i sama autorica.

Foto: Udruga umjetnika SPARK

– Bile smo na mnogo poetsko-glazbenih manifestacija, ali ova nam je tako dobro sjela i uvukla se pod kožu, da ćemo je dugo, dugo pamtiti.
Pjesnici iz mnogih dijelova Europe predstavili su se najbolje što su znali. Osjećaja i topline nije nedostajalo, tako smo se srodili i razumjeli kao tijelo sastavljeno od jednog, jedinog suptilnog poetskog duha. I naš uvaženi veleposlanik u Austriji komentirao je: “Kakvi divni i posebni ljudi” – rekla nam je na kraju bivša “Sparkova” predsjednica Nevenka Lang.

Foto: Udruga umjetnika SPARK

Organizaciju festivala “Beč u proljeće” 2024. podržali su Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji, njegova Ekselencija Danijel Glunčić te konzul Republike Hrvatske u Austriji Mate Bačić.

Foto: Udruga umjetnika SPARK

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Prošel je, prošel, pisani Vuzem,došel je, došel, Juraj zeleni!

Sinoć smo došli osjetiti dašak ‘dočeka’ tog posebnog blagdana baš u ‘kolijevci Jurjevskih krijesova u Turopolju’, a ona je, kako kažu oni upućeniji u drevne običaje – u Donjoj Lomnici!  

Objavljeno

na

U večernjim satima jučerašnjeg ponedjeljka, u mjestima i selima našeg Turopolja, brojni su se ugrijali uz Jurjevske krijesove, koji su se palili u čast dolaska blagdana Svetog Jurja, Jurjevdana, koji se obilježava 23. travnja. Uz blagdan je vezan niz običaja, a nalazi se na granici između zimske i ljetne polovice godine, kad se ‘iz tame izlazi na svjetlo’.

Jurjevdan je u hrvatskom narodu obilježen brojnim starim običajima i drevnim vjerovanjima, od kojih su neka očuvana do današnjih dana, a korijene vuku još od pretkršćanskih vremena. Jurjevski običaji poznati su u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (uglavnom kajkavskoj) i u sjeveroistočnoj Sloveniji, označavali su početak prvih seljačkih radova u godini, a u narodu je prihvaćen kao pravi početak proljeća te kao početak gospodarske godine. Program proslave Turopoljskog Jurjeva započelo je već u nedjelju 21. travnja u Mraclinu, Dubrancu, Velikoj Mlaki i Kurilovcu, a nastavlja se i u pojedinim mjestima ovog tjedna, sve do završne proslave na Tuđmancu ove nedjelje.

 

Foto: Jurjevski krijes okupio je ‘celo selo’ i još podosta gostiju/ KUD ‘Nova zora’, Donja Lomnica

Foto: Jurjevski krijes, Donja Lomnica/Cityportal.hr

Sinoć smo došli osjetiti dašak ‘dočeka’ tog posebnog blagdana baš u ‘kolijevci Jurjevskih krijesova u Turopolju’, a ona je, kako kažu oni upućeniji u drevne običaje – u Donjoj Lomnici!

I doista se jurjevsko ozračje itekako osjetilo, u sinoć prilično friškom zraku, ispred i u čarobnom zelenom okolišu Vatrogasnog doma DVD-a Donja Lomnica! U iščekivanju glavnog događaja, paljenja krijesa, okupilo se ‘celo selo’, a osim članova udruga koje su sve to organizirale, folkloraša, vatrogasaca, POT sučije, branitelja, umirovljenika i mjesnog odbora, bio je tamo i nemali broj pozvanih prijatelja i familije.

Foto: Brojni su sinoć uživali u Donjoj Lomnici u jedinstvenom programu povodom blagdana Sv. Jurja i središnjem događaju – paljenju Jurjevskog krijesa / KUD ‘Nova zora’, Donja Lomnica

Foto: Tajnica KUD-a ‘Nova zora’, Zlatica Krznarić budnim okom prati sve što se događa, ali je kao i uvijek i sudjelovala u divnom programu koji su organizatori upriličili povodom blagdana Svetog Jurja/ KUD ‘Nova zora’, Donja Lomnica

Za program prepun pjesme i plesa u čast ovog sveca i starih običaja pobrinuo se, tradicionalno, KUD ‘Nova zora’,  jedno od najstarijih kulturno-umjetničkih društava našega kraja, jer 105 let im je već! Iako je nekad masovno obilježavanje ovih običaja u današnje vrijeme uvelike nestalo, Jurjevski običaji u Lomnici, ophodi i paljenje kresova, kontinuirano su se održavali i za cijelo vrijeme komunističkog režima, kada se to baš i nije podržavalo zbog vjerske obojanosti običaja.

– Puno naših starih se ovdje sjeća još tih obilazaka jurjaša i jurjašica, kak’ ne, išlo se od kuće do kuće, odvojeno, jer su se natjecali tko će dobiti više darova. Prošle godine smo organizirali baš kak’ se nekad išlo, al’ umjesto jajca ili slanine, kaj se nekad darivalo, djeca su si bome skupila finu svotu eurića – priča nam kroz smijeh sjajno raspoložena i, kao i uvijek, sveprisutna tajnica Zlatica Krznarić, koja je brojnima poznata i kao tajnica Zajednice KUD-ova Grada Velike Gorice.

Foto: Jurjevski krijes , arhivske snimke/ KUD ‘Nova zora’, Donja Lomnica

I sinoć je bilo vidljivo kako je KUD ‘Nova zora’ motor koji pokreće čitavo mjesto, a Zlatica metaforički rečeno ‘glavni strojovođa’. Ne samo što je članica KUD-a impresivnih gotovo pola stoljeća, i njena je čitava obitelj aktivna u tom društvu, baš kao i svi drugi mještani. Kad tome pridodamo zajedništvo svih aktivnih lomničkih udruga koje su se potrudile oko programa, posebno vatrogasaca koji su pazili da se razigrani i krijesom očarani klinci sigurno igraju i trčkaraju oko visokog plamena, možemo doista reći kako smo s velikom radošću dočekali Svetog Jurja!

A prizor kad vam iznad Jurjevskog krijesa na noćnom nebu iznad Donje Lomnice svako malo prelijeću avioni u dolasku u našu Međunarodnu zračnu luku F. Tuđman, tek smo doživjeli kao dokaz kako se možda krijesovi više ne pale na svakom križišću, no da su tradicija, narodni običaji, priče, vjerovanja i legende itekako živi i u današnja, moderna vremena..

Foto: Jurjevski krijes, Donja Lomnica/  Cityportal.hr

Ako ste propustili dosadašnje Jurjevske krijesove, uhvatite još koji ovotjedni, ili pak dođite na središnje slavlje Turopoljskog Jurjeva sa završnim paljenjem krijesa, ove nedjelje, 28. travnja, s početkom bogatog programa od 18 sati u središnjem gradskom parku dr. Franje Tuđmana.

Jer, narodna vjerovanja kažu kako Jurjevski krijes, njegova vatra i dim, imaju magičnu moć zaštite od bolesti i drugoga zla, pa se do današnjih dana zadržala stara izreka:  ‘Gdo bu na kresu, ne bu v lesu! (Tko će biti na krijesu, neće biti u lijesu!).

Foto: Jurjevski krijes/ KUD ‘Nova zora’, Donja Lomnica

Foto: Jurjevski krijes/ KUD ‘Nova zora’, Donja Lomnica

 

Nastavite čitati

Kultura

Svestrana gorička umjetnica Jasna Vuga izložila je svoje radove u izlogu Knjižnice Galženica

‘Malo riječi, malo boje’ naziv je njene nove izložbe.

Objavljeno

na

‘Malo riječi, malo boje’ tako je Jasna Vuga, velikogorička pjesnikinja koja i slika, nazvala svoju novu izložbu koju možete pogledati u izlogu Knjižnice Galženica.

Vugin je slikarski zanos počeo 1993. godine na nagovor prijateljice, a svojom se izložbom želi predstaviti publici kao svestrani stvaralac.

Uz likovne radove na kojima možemo vidjeti cvijeće, sakralnu tematiku, ali i aktove, u postavu su izložene i neke njezine pjesme te unikatne ogrlice od glinamola koje izrađuje.

Foto: FB Knjižnica Galženica

Voli crtati u akvarelu, pastel kredama, ugljenom i običnom olovkom. Spomenimo i kako je Vuga autorica četrnaest samostalnih zbirki pjesama koje možete posuditi i u goričkoj knjižnici.

Ovo nije prva autoričina izložba, već smo imali prilike vidjeti njezine radove i to u prosincu 2022. godine kada je povodom Dana grada predstavila svoje radove kroz izložbu ‘Moj pogled na grad’.

Izložba se može razgledati u izlogu Knjižnice Galženice do 05. svibnja.

Nastavite čitati

Reporter 436 - 11.04.2024.

Facebook

Izdvojeno