Velika predizborna analiza: Što nam prošli izbori govore o biračkom tijelu Velike Gorice i šansama kandidata za predstojeće

Prošlog vikenda započelo je prikupljanje potpisa kandidata za treće izbore u zadnjih 18 mjeseci - lokalne izbore. Nakon 12 godina Velika Gorica će dobiti novog gradonačelnika, a kako stvari stoje, glasači će moći birati između četiri kandidata - Krešimira Ačkara (HDZ), Ivana Bekavca (MOST), Ive Jelušića (SDP) i Zvonimira Lovrića (Domovinski pokret). Kakva je struktura biračkih mjesta, koja biračka mjesta su „utvrde“ pojedinih stranaka i kandidata te postoje li ovisnosti o veličini i udaljenosti biračkih mjesta od centra grada ili izlaznosti, pokušat ćemo utvrditi prema rezultatima lokalnih izbora 2013. i 2017. te parlamentarnih izbora 2020. godine.

Nova vlast u Velikoj Gorici će se birati 16. svibnja na 68 biračkih mjesta. Na parlamentarnim izborima prošle godine pravo glasa je imalo 54 639 građana, tj. prosječno 804 po biračkom mjestu. Na slici 1. prikazana je ovisnost veličine biračkih mjesta, tj. broja glasača o udaljenosti od centra grada. Primjetan je pad broja glasača po biračkom mjestu kako se udaljavamo od centra grada, što će biti važan parametar u daljnjoj analizi.

(Slika 1)

LOKALNI IZBORI 2013. I 2017. GODINE

Na lokalnim izborima 2013. godine Dražen Barišić (HDZ) potvrđuje svoj prvi mandat pobjedom u prvom krugu ispred pet drugih kandidata s osvojenih više od 11 500 glasova, tj. oko 53% glasova. Sljedeći najbolji rezultat ostvarila je kandidatkinja SDP-a Vesna Fabijančić-Križanić kojoj više od 7 000 glasova (oko 32%) nije bilo dovoljno za drugi krug. Svaki od ostalih kandidata osvojio je manje od 1 000 glasova. Iako bi na prvi pogled mogli pomisliti kako je tako dobar rezultat Barišić ostvario zahvaljujući biračima iz čak 14 biračkih mjesta na kojima je osvojio više od 70% glasova, činjenica je da su sva ta mjesta (izuzev Gradića) s malim brojem glasača (ispod 500). S druge strane, u samo 10 biračkih mjesta rezultat HDZ-ovog kandidata je bio manji od 40% (Slika 2.). Zaključujemo kako je Barišićeva pobjeda 2013. rezultat velike razlike ostvarene u biračkim mjestima udaljenijima od centra (onima s manjim brojem glasača) i dobrog rezultata u centru. Na ovim izborima, HDZ i njihov kandidat su uspjeli premostiti negativan trend rezultata s veličinom biračkog mjesta koji se pokazuje i na sljedećim izborima. S druge strane, kandidatkinji SDP-a pozitivan trend rezultata s veličinom biračkog mjesta u kombinaciji s dobrim rezultatom u nekim udaljenijim biračkim mjestima poput biračkih mjesta Gudci, Lukavec i Dubranec nije bio dovoljan za ugroziti pobjedu protukandidata u prvom krugu.

(Slika 2)

Dominaciju iz 2013. godine Barišić nije uspio ponoviti i 2017., barem ne u tolikoj mjeri da pobjedu ostvari u prvom krugu izbora (s 10 619 glasova ostvaruje oko 47%). Iako prvi protukandidat, Aleksandar Horvat iz SDP-a, ostvaruje skoro upola slabiji rezultat od Fabijančić-Križanić (manje od 4 000 glasova), preostali kandidati (Beus-Richembergh (HNS), Karas (BM365), Šembera (MOST)) odnose dio glasova te se konačna odluka o gradonačelniku donosi u drugom krugu (Slika 3.). Za razliku od 2013., Barišić u prvom krugu rezultat od 70% ostvaruje u samo 6 biračkih mjesta (Bukovčak, V. Buna, Kozjača, Strmec Bukevski, Selnica i Gustelnica), a ispod 40% u čak dvostruko više (20) pa se možemo zapitati gdje se to ipak ostvaruje razlika od skoro 7 000 glasova?

Ako usporedimo rezultate po biračkim mjestima, uočavamo da HDZ okreće čak 7 mjesta u svoju korist, a SDP samo jedno (Staro Čiče). Svih sedam mjesta, osim Lukavca, na izborima 2017. ostvaruje manju izlaznost nego na prethodnim izborima pa možemo donijeti zaključak kako je preokret rezultat slabog odaziva glasača SDP-a. Također, dolazimo do još jednog zanimljivog fenomena, a to je lojalnost sugrađana u biračkim mjestima iz kojih pojedini kandidati dolaze - Aleksandar Horvat uspijeva preokrenuti „svoje“ Staro Čiče u korist SDP-a zahvaljujući porastu izlaznosti od 12%, Car-Šembera i Šembera najbolje rezultate ostvaruju u Lazini, a Barišić suvereno pobjeđuje u Gradićima.

Usporedbom rezultata u ovisnosti o veličini biračkog mjesta, prosječna razlika u broju glasova između Barišića i Horvata u 24 biračka mjesta s manje od 500 glasača je iznosila 55 glasova, a u 25 biračkih mjesta s više od 1000 glasača 160 glasova. Ova usporedba potvrđuje da iako HDZ ima pozitivan trend s udaljenošću, s obzirom na to da su udaljenija biračka mjesta ujedno i ona s manjim brojem birača, veća razlika u apsolutnom broju glasova se stvara u većim biračkim mjestima.

Napomenimo kako je izlaznost 2013. i 2017. bila skoro ista (oko 41%), a za razliku od Zagreba gdje stranke lijevog spektra ostvaruju bolji rezultat s većom izlaznošću, a BM365 i stranke desnog spektra lošiji, u Velikoj Gorici nije uočena značajna statistička ovisnost o izlaznosti.

Od preostalih kandidata, spomenimo one koji bi mogli imati ulogu i na izborima ove godine - Beus-Richembergh pokazuje pozitivan trend s veličinom biračkog mjesta, a dodirna točka s Horvatom je što i njegovi rezultati pokazuju negativnu korelaciju s Barišićem. Dio glasova HDZ-a iz centra je preoteo MOST-ov kandidat Alan Šembera koji je ipak najbolje rezultate ostvario u Lazini, Novom Čiču i Jagodnom. Dosadašnji predsjednik Gradskog vijeća Neven Karas iz stranke pokojnog Milana Bandića najbolje rezultate je ostvario u Mičevcu, Okuju i Mraclinu, a na ovim izborima stao je uz Ačkara kao nezavisni kandidat za njegova zamjenika.

(Slika 3)

PARLAMENTARNI IZBORI 2020.

Iako se rezultati parlamentarnih izbora primarno povezuju sa strankama, preferencijalni glasovi nam mogu nešto otkriti i o kandidatima za gradonačelnika. Na listama u 6. izbornoj jedinici 2020. godine su se našli Krešimir Ačkar (HDZ), Ivan Bekavac (MOST) i Zvonimir Lovrić (DP), dok se Ivo Jelušić bio našao na listi SDP-a na parlamentarnim izborima 2015. godine. Najzanimljivija situacija se može naći na listi HDZ-a gdje su u borbi za preferencijalne glasove bili i bivši gradonačelnik Barišić i aktualni kandidat Ačkar.

(Slika 4)

Dok sama njihova stranka još jednom potvrđuje već utvrđenu činjenicu boljih rezultata s većom udaljenošću od centra (Slika 4.), možemo napraviti i usporedbu njihovih preferencijalnih rezultata. Osim što je Ačkar osvojio više preferencijalnih glasova (2634 naspram 1848), da je njegova kandidatura dobar potez stranke nakon Barišićeve ostavke potvrđuje i činjenica da ostvaruje pozitivan trend s Barišićem (Slika 5.), ali i HDZ-om, tj. velika je vjerojatnost da će ga njihovi birači podržati na ovim izborima. Tome u prilog govori i činjenica da je već na parlamentarnim izborima ostvario bolji rezultat od Barišića u nekim stranačkim utvrdama poput Bukovčaka, Velike Bune, Sopa Bukevskog i Gradića.

(Slika 5)

Trendovi koje su rezultati SDP-a pokazivali na lokalnim izborima se vide i na parlamentarnima (veći broj glasova u većim izbornim jedinicama, manji broj glasova s udaljenošću), ali bez značajne statističke važnosti. Ako je SDP nešto mogao naučiti iz lokalnih izbora 2013. godine kada su kao kandidata predstavili člana relativno nepoznatog široj javnosti, to je koliko birača podržava stranku čak i s nepoznatim kandidatom. Na parlamentarnim izborima (5 404 glasova) stranka se opet približava broju glasova iz 2013., no lokalni izbori su puno više vezani uz same kandidate. Pojava novih stranaka na lijevom spektru poput Možemo! koji su osvojili više od 2 000 glasova s jedne strane može zabrinuti SDP, ali s druge strane ove stranke ostvaruju pozitivnu korelaciju (Slika 6.). S obzirom na to da Možemo! nije istaknulo svog kandidata, taj krug glasača preostaje SDP-u za potaknuti na izlazak na ove lokalne izbore.

(slika 6)

Iako se Ivo Jelušić nije našao na listi SDP-a na parlamentarnim izborima 2020. godine, na slici 7. vidimo raspodjelu njegovih preferencijalnih glasova iz 2015. godine. Unatoč malom uzorku, vidimo da je najbolje rezultate ostvario u centru i bližoj okolici. S obzirom na to da su i Horvat i Fabijančić-Križanić ostvarivali snažnu pozitivnu korelaciju s glasovima stranke, vjerujemo da će glasači SDP-a slično podržati i Jelušića na ovim izborima.

(slika 7)

Treći rezultat u Velikoj Gorici na parlamentarnim izborima osvojio je Domovinski pokret s više od 3 000 glasova. S obzirom na to da se radi o stranci desnog političkog spektra koja pokazuje blagi trend ostvarivanja boljeg rezultata u centru, što se vidi i na raspodjeli glasova njihovog kandidata Zvonimira Lovrića (Slika 8.), možemo zaključiti kako DP, zajedno s MOST-om (Slika 9.) i njihovim kandidatom Ivanom Bekavcem (Slika 10.), uzima dio birača HDZ-a iz centra.

(slika 8)

(Slika 9)

(slika 10)

ZAKLJUČAK

Ovom analizom smo pokazali da biračka mjesta udaljenija od centra ujedno imaju i manji broj birača te je u njima na prošlim izborim uglavnom pobjedu odnosio HDZ čiji birači disciplinirano izlaze na izbore te uglavnom imaju iznadprosječnu izlaznost. Prilika za druge stranke u pojedinim biračkim mjestima se ukazuje ako njihov kandidat živi u tom mjestu pri čemu može računati na značajniju podršku. Također, SDP mora naći način kako mobilizirati birače u sedam biračkih mjesta koje su izgubili 2017. u odnosu na 2013. ako žele postići dobar rezultat. Njihovi birači manje disciplinirano izlaze na izbore, ali za razliku od desnog spektra, na ljevici je samo jedan kandidat. Veći broj kandidata na desnici će vjerojatno rezultirati rasipanjem glasova (pogotovo u centru) i drugim krugom izbora, ali s druge strane pruža veće mogućnosti postizbornih koalicija. Što se koalicija tiče, SDP može profitirati od suradnje s GLAS-om Beus-Richembergha i u centru, ali i udaljenijim mjestima poput Markuševca, Dubranca, Vukomerića i Kobilića. S druge strane, HDZ bi mogao profitirati od suradnje s članovima MB365 i Nevenom Karasom koji su postigli dobar rezultat u mjestima poput Mičevca i Mraclina gdje je HDZ na zadnjim lokalnim izborima postigao slabiji rezultat. Kandidati DP-a i MOST-a će teško dostići brojke ostvarene na parlamentarnim izborima, a njihov put za uspjeh je medijsko profiliranje uz istaknutije predstavnike stranke na čijim krilima su postigli dobar rezultat prošle godine.

Analizu za VGdanas pripremio Matej Peranić