U plavom salonu gradskog nogometnog stadiona održana je završna konferencija na kojoj je predstavljena provedba projekta “Pametno gospodarenje otpadom Grada Velike Gorice”. Ovaj projekt Grad Velika Gorica i komunalno društvo VG Čistoća provode od prosinca 2018. godine, a sufinanciran je u visini 60,47 % sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda, kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014.–2020. godine“. Vrijednost projekta je 1.984.588,79 kuna, od čega se iz Kohezijskog fonda sufinancira 1.096.245,50 kuna. Projekt je kroz ukupno 17 aktivnosti obuhvatio edukaciju i informiranje svih skupina građana Grada Velike Gorice o pravilnom gospodarenju otpadom, važnosti odvojenog sakupljanja otpada „na kućnom pragu“ i putem reciklažnih dvorišta te „zelenih otoka“. Na taj način sakupljeni otpad može se reciklirati i pravilno zbrinuti, umjesto da završi na „divljim“ odlagalištima ili gradskom Odlagalištu komunalnog otpada Mraclinska Dubrava. „Predviđeno trajanje projekta bilo je 20 mjeseci, no zbog korona-krize morali smo ga produžiti još 4 mjeseca. Projekt je u skladu sa Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i Grada Velike Gorice. Uspjeli smo realizirati sve zadane aktivnosti, svi troškovi su plaćeni i sada u završnom izvještaju možemo povući ostatak financijskih sredstava iz Kohezijskog fonda. Grad je sam aplicirao za ovaj projekt, bez partnera, no uz veliku pomoć gradskog komunalnog društva VG Čistoća. – rekao je u uvodnoj prezentaciji voditelj Ureda za zaštitu okoliša Grada Velike Gorice Marko Ružić.

 

Svrha projekta je smanjiti količinu otpada na odlagalištima, na način da se što više otpada odvaja u kućanstvima ili tvrtkama, pravilno zbrine, reciklira i ponovno uporabi. Tako će se manje otpada odvoziti na gradsko odlagalište komunalnog otpada. Ostvarivost ovog lanca ovisi o educiranosti samih građana, što je bio jedan od glavnih ciljeva projekta. „Ovim projektom želimo promijeniti konzumerističke  navike građana, odnosno njihovu svijest o hijerahiji gospodarenja otpadom, a to znači da se odvojeno sakupljeni otpad zaista odvozi na reciklažu. Ponovna upotreba recikliranih materijala utječe na smanjenje miješanog komunalnog otpada koji odlažemo u zelene kante.“ – naglasio je Ružić.

Tijekom svoje prezentacije izvanredna profesorica s velikogoričkog Veleučilišta Sanja Kalambura skrenula je pažnju na to da danas velika većina nas lako odbacuje kupljene stvari. Ne promišljamo da li su one ponovno upotrebljive? Ili koju štetu okolišu čine ako ih pravilno ne odložimo?“Količinu otpada koji nastaje u našim domaćinstvima možemo smanjiti vlastitim angažmanom, jer upravo tamo i započinje sustav reciklaže – odvajanjem „na kućnom pragu“. Ovaj projekt savršeno se uklopio u naknadno doneseni europski Zeleni plan do 2050. godine čiji je glavni cilj učiniti prostor Europske unije slobodnim od štetnih emisija stakleničkih plinova. Danas hranu bacamo u enormnim količinama, a ona na odlagalištima stvara štetne emisije u zrak. Nadam se da su građani toga postali svjesni i savjesni, te će redovito ostatke hrane ubuduće bacati u smeđe kante. – poručila je Kalambura. Prema izvješću Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, u 2019. godini u Hrvatskoj je nastalo 1.800.000 tona otpada, odnosno 444 kg po stanovniku. Od toga odvojeno sakupljeni otpad čini 37 %, od čega se ponovno uporabilo 30 % i isto toliki postotak otpada se reciklirao, što je daleko manje od postavljenih ciljeva.

Kako je svaki pojedinac svakodnevno „proizvođač“ bilo koje vrste otpada, glavna poruka projekta svodi se na vlastitu odgovornost o otpadu koji nastaje u našim domovima, a koji u konačnici zagađuje okoliš. Dakle, preporuka je ne kupovati proizvode s viškom ambalaže, kupovati samo onoliko koliko vam zaista treba, odvajati plastiku, metal, papir i staklo, te biootpad koji procesom truljenja stvara štetne plinove i stvara procjedne vode, odnosno zagađene tekućine. „Cilj je odvojeno prikupiti minimalno 40 % mase biootpada koji inače završi u miješanom komunalnom otpadu. Zato u Velikoj Gorici imamo mogućnost kućnog kompostiranja, dijelimo vrtne kompostere kućanstvima, zbog čega smo i osmislili lako pamtljiv slogan: Ne vegetiraj – kompostiraj!“Stigla nam je i najava Fonda da će ubrzo stići i naručene kante za biootpad u sklopu projekta za sve stambene zgrade i obiteljske kuće na području grada.– poručio je Ružić.

Velik problem je građevni otpad koji nažalost završi na „divljim odlagalištima“, narušavajući prirodnu ravnotežu i ljepotu krajolika Velike Gorice i cijelog Turopolja. Upravo je na ovaj problem tijekom diskusije na Konferenciji upozorila i nekolicina građana. Gradska četvrt Kurilovec ima problem s čak 1000 kubika građevnog otpada na divljim deponijima, dok stanovnici Kobilića upozoravaju da nakon što se divlji deponiji očiste, već sutradan nailaze na nove. Problem bi moglo ublažiti novo reciklažno dvorište u Ulici Franje Boška Kirinčića u Kurilovcu, koje će se protezati na površini od oko 3.000 m2, ali i novo Reciklažno dvorište građevnog otpada Mraclinska Dubrava, za koji je već ishođena građevinska dozvola, a u sklopu kojeg će se sakupljati i reciklirati građevni otpad te će se nakon recikliranja ponovno moći koristiti u gradnji.

Kako promjene u načinu gospodarenja otpadom nose i povećanje troškova odvoza, građani mogu očekivati i korekciju cijena komunalne usluge koja se na području grada Velike Gorice nije mijenjala od 2008. godine. Do sada je gotovo 12.000 korisnika dobilo posude za odvojeno sakupljanje otpada, a na javnim površinama nalaze se i novi kontejneri za staklo. Obzirom na više vrsta otpada u pripadajućim kantama, broj odvoza povećava se s 4 na 11. Stanari u zgradama gdje već postoje kante za odvojeno sakupljanje imat će u budućnosti približno istu cijenu komunalne usluge, dok će vlasnici obiteljskih kuća s povećanjem broja odvoza, dobiti i veće račune za tu uslugu.

Inače, novi sustav gospodarenja otpadom na području Grada Velike Gorice trebao bi početi s realizacijom početkom 2021. godine.