Iza Osnovne škole Nikole Hribara posađen je prvi javni urbani voćnjak. Rezultat je to suradnje s Gradom Velika Gorica, a u projekt su se, uz školu, uključili i Urbani šumari. Voćnjak će imati 94 sadnica 19 starih sorti voćki, poput duda, lijeske, borovnice, jabuke, kupine, maline, ogrozda, smokve i trešnje.

– Drago nam je što smo domaćini ovog inovativnog i edukativnog projekta koji će značiti mnogo za 1130 učenika koji pohađaju našu školu. Projekt je to koji je korak prema boljem, ugodnijem urbanom životu ovog dijela grada – istaknuo je ravnatelj škole Stjepan Maravić.

Ovog proljeća bit će zasađeno 48 sadnica, dok će se na jesen, s obzirom na to da zahtijevaju drugačije vremenske preduvjete, zasaditi preostalih 46. U voćnjak će građani moći slobodno ući i isto tako će moći slobodno ubirati voćke, a o njegovom održavanju brinut će VG komunalac. Radi se o permakulturnom voćnjaku, što znači da su nasadi dizajnirani na način koji se vodi principima održivosti.

– Ponosni smo što smo dio ovog vrijednog projekta koji promiče održivost i unaprjeđuje javne gradske prostore. Naši ciljevi su stvaranje ugodnog okruženja, podržavanje bioraznolikosti, pozitivan utjecaj na klimu i konkretna korist za lokalne stanovnike. Voćnjak nije samo mjesto gdje će se moći ubrati svježe voće, već će biti i platforma za edukaciju budućih generacija o važnosti očuvanja okoliša – izjavila je JYSK Country Director, Vesna Kukić Lončarić.

Urbani voćnjaci stvaraju prirodne oaze u gusto naseljenim urbanim područjima i sve su češća praksa u europskim gradovima, dobar su primjer integracije prirodnih resursa u urbanu sredinu.

– Ovaj je projekt odličan primjer suradnje s ciljem unaprjeđenja javnih prostora i dobrobiti naše zajednice. Kao Grad smo prije nekoliko godina pokrenuli projekt gradskih vrtova, a sada ćemo dobiti i gradski voćnjak. Građani Velike Gorice će zahvaljujući ovom projektu imati pristup svježem voću, a voćnjak će, nadamo se, postati omiljeno mjesto susreta i aktivnosti za naše građane svih dobnih skupina – rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Prvi javni urbani vrt u Hrvatskoj osmišljen je, planiran i projektiran prema sustavu permakulture. Voćke nisu posađene u strogim redovima i na žici. U vrtu ima i graba koji raste u velikogoričkim šumama, brijesta, drena, smokve, malina, kupina, divljih voćkarica i onih vrsta koje podržavaju bioraznolikost. Posađene su i stare sorte koje se još mogu pronaći u vrtovima naših djedova i baka, objasnio je Goran Huljenić iz Urbanih šumara.

-Ideja je da ona bude tu za brojne generacije školaraca i građana. Neće biti industrijskog pristupa niti prskanja. Sve odabrane vrste su bioraznolike – kazao je Huljenić.

Gradonačelnik i ravnatelj sudjelovali su u sadnji jabuke sorte bjeličnik čiji će plodovi služiti brojnim generacijama školaraca. O voćkama će dalje brinuti VG Komunalac.