Rezultati na maturi sve su lošiji, samo prošle školske godine na ljetnom roku obvezne je predmete palo oko osam tisuća maturanata što je najgori rezultat u svih deset godina provedbe mature.

Na međunarodnim testiranjima, poput PISA-e, naši su učenici ispodprosječni. Demografija - katastrofa. Samo u proteklih pet školskih godina, od 2013./2014. do 2018./2019., broj učenika u školskim klupama pao je za gotovo deset posto (smanjenje za 44,6 tisuća učenika).

Ipak, jedino što je stalno i što se, unatoč svim reformama i pričama o promjeni obrazovnog “genotipa” godinama ne mijenja jest broj odlikaša, osobito superodlikaša s uspjehom 5.0., čiji broj i posljednjih godina nezaustavljivo buja. Podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja, objedinjeni u bazu ŠeR - Školski e-Rudnik, a koji se temelje na podacima iz samih škola (e-Matica), pokazuju: u hrvatskim školama u pet navedenih godina, od 2013./2014. do 2018./2019. školske godine, broj učenika koji prolaze s peticom, dakle čiji je opći uspjeh odličan, povećao se za više od 16 tisuća. Međutim, ono što je nevjerojatno jest da se u tom razdoblju broj fenomenalnih 5.0 učenika povećao za gotovo 12 posto, odnosno brojčano ih je više za 8568.

Svi predmeti

To izgleda ovako: lanjske školske godine u Hrvatskoj je s odličnim uspjehom školovanje završila gotovo polovica svih učenika osnovnih i srednjih škola sa zaključnom ocjenom, to jest njih ukupno 46,26 posto ili 213.255. Pet godina ranije bilo ih je 39 posto (197.050). Bez ijedne ocjene manje od petice, s prosjekom 5.0, lani je bilo čak 81.705 učenika osnovnih i srednjih škola ili 17,72 posto. Pet godina prije toga 73.137 ili 14,5 posto.

Enorman porast broja superodlikaša u tome razdoblju bilježi grad Zagreb - broj učenika s prosjekom 5.0 u metropoli je u pet godina narastao za gotovo 30 posto (29,38 posto)! Tako je u glavnom gradu lani više od polovice svih učenika sa zaključnom ocjenom (55,76 posto) razred završilo s odličnim uspjehom, s tim da je četvrtina od onih sa zaključnom ocjenom (24,43 posto) imala prosjek 5.0. U brojkama - u gradu Zagrebu 23.306 učenika osnovnih i srednjih škola, od njih ukupno 95.385, na kraju lanjske školske godine imalo je zaključene petice iz svih predmeta. Prije pet godina bilo ih je 18.013. Istovremeno, ukupan broj učenika u metropoli u pet godina neznatno je smanjen, za 0,39 posto ili 376 đaka.

U svim županijama u tih pet godina porastao je broj učenika koji prolaze s odličnim uspjehom, a više od polovice učenika odlikaša, osim Grada Zagreba, lani je imala još Zagrebačka županija (53,02 posto). Što se tiče superodlikaša s prosjekom 5.0, i tu je iza Zagreba na drugom mjestu Zagrebačka županija (21,63 posto ili njih 6767) te Varaždinska na trećem mjestu (17,98 posto ili 3638). Zanimljivo je da se druga po broju učenika, Splitsko-dalmatinska županija (54.240 učenika sa zaključnom ocjenom lani), prema broju superodlikaša smjestila tek na 16. mjesto - lani je ondje 14,07 ili 7630 učenika imalo prosjek 5.0.

Naravno, treba reći kako postoje znatne razlike u uspjehu učenika u osnovnoj te srednjoj školi, kao i između predmetne i razredne nastave. Tako najviše učenika koji prolaze s peticom imamo u razrednoj nastavi - u prvom razredu osnovne škole, primjerice, s odličnim je uspjehom lani prošlo 83,25 posto učenika (polovica ukupnog broja prvašića imala je 5.0). Do kraja osnovne škole te se brojke prilično smanjuju, pa je lani na kraju osmog razreda s odličnim prošlo 38,31 posto učenika ili njih 14.871, od kojih je 4507 (11,61 posto od ukupnog broja osmaša) imalo 5.0. Koliko je to nerealno, istinu otkriva već prvi razred srednje škole u kojemu se broj superodlikaša u odnosu na završni razred osnovne škole umanji deset puta: svega 596 srednjoškolaca, ili njih 1,57 posto od ukupnog broja s prolaznom ocjenom, lani je prvi razred završilo s uspjehom 5.0! Broj učenika koji je prošao s odličnim uspjehom u tom razredu pao je na 17,14 posto ili 6489.

Kriteriji

Uspjeh raste što se približava kraj srednje škole, pa je tako lani 30,78 posto maturanata prošlo s odličnim (9288), a njih 3,68 od ukupnog broja sa zaključnom ocjenom, odnosno 1110 maturanata, školovanje je završilo s 5.0.

Ta nerealna slika obrazovnih postignuća rak-rana je obrazovnog sustava dugi niz godina, a rješenja nema ni na vidiku. Stručnjaci se slažu u jednom: sve dok su ocjene i opći uspjeh najvažniji kriteriji za upise, osobito u srednje škole, malo toga se može promijeniti.

- Nije realno da u razrednoj nastavi sva djeca prolaze s odličnim, da u jednom razredu od 18 učenika njih 17 prolazi s pet, a petnaest ima prosjek 5.0. To je rezultat 90 posto pritiska roditelja i deset posto pritiska viših savjetnika i inspektora koji dolaze u nadzor po podnesenim prijavama. Učitelji više ne smiju u dnevnik napisati nijednu negaciju za učenika poput “ne zna izračunati koliko je 2+2” jer vam odmah dolazi inspekcija i ‘izriba’ vas što ste “povrijedili učenikove osjećaje”. Mnogo učitelja radije ide linijom manjeg otpora i poklanja ocjene - iskreno govori jedna učiteljica iza koje su 33 godine radnog staža.

Tolika hiperinflacija (super)odlikaša u svega pet godina šokirala je i stručnjake.

 - U školstvu se ništa ne mijenja osim velike potrošnje novca. Kako se može dogoditi da na maturi padne osam tisuća pristupnika i nikom ništa?! Za početak, hitno uvesti jedinstveni test provjere znanja učenika na kraju osmog razreda ili prilikom upisa u prvi razred srednje škole i to iz svih predmeta koji se vrednuju za upis u srednju školu - kaže bivša ministrica obrazovanja Ljilja Vokić.

Test provjere

- Vanjsko vrednovanje učenika, kroz sustav nacionalnih ispita i standardiziranih testova, mora postojati jer je to jedini realan pokazatelj stanja u školama. Da, rezultati bi trebali imati utjecaja na konačne ocjene učenika, ali biti i pokazatelj nastavnicima čemu posvetiti pažnju kako bi se loši rezultati ispravili.

Ovako, imamo nadrealizam u hrvatskim školama, sve ide stihijski samo od sebe, kao da teče rijeka - kritičan je Bivši ministar znanosti i tehnologije prof. dr. Gvozden Flego.

- Sustav da se uči samo zbog ocjena je promašen. Danas dijete koje prođe s četvorkom smatraju ‘luzerom’. Kakvu poruku šaljemo djeci, osobito onima koji znaju da nisu zaslužili visoke ocjene ali su im one svejedno poklonjene? - kaže Zrinka Ristić Dedić, znanstvenica i članica bivše Ekspertne radne skupine Borisa Jokića.

Odgovor Ministarstva: Cilj nam je povećati objektivnost