Poput goleme većine stanovnika Zagreba, i seizmologa Tomislava Fiketa u nedjelju 22. ožujka u 6 sati i 24 minute probudio je snažan potres magnitude 5,5 prema Richteru.

- Reagirao sam kao i svi, radi se o primordijalnom strahu pa vas dobro prestraši. Supruga i ja skupili smo djecu pa izašli van kad je glavni udar prošao. Izašli smo u pidžamama. Živimo u staroj obiteljskoj kući iznad Svetošimununske ulice, oko 800 metara od epicentra, pa smo potres itekako osjetili. A i šteta je znatna, pao je dimnjak, crijepovi na krovu, u kući su pukotine – prisjetio se Tomislav Fiket, zamjenik rukovoditeljice Seizmološke službe pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, prvih minuta nakon nedjeljnog potresa.

- Pogledao sam kuću, bolje rečeno preletio pogledom, obukao se, pozdravio obitelj i otišao na radno mjesto. Moja supruga, majka, dvije kćeri i sin ostali su čistiti nastali krš u kući. Scene na putu do posla duž Maksimirske i Petrove bile su jako uznemirujuće. Bilo je hladno, a ljudi su u panici izletjeli van. Mnogi su zaboravili na upute o socijalnom distanciranju zbog Covida-19, pa su stajali u grupama i to još blizu građevina – ispričao je Tomislav Fiket.

Beskrajan dan

Prvi je stigao u Seizmološku službu, koja djeluje u sklopu Geofizičkog zavoda Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF), na zagrebačkom brdu Horvatovac.

– Očekivano, stigao sam prvi jer najbliže stanujem. Čim sam ušao u ured, spazio sam da je stari mehanički sat s početka 20. stoljeća, dakle još iz vremena Andrije Mohorovičića, stao točno u 6 sati i 24 minute. Ubrzo su počeli stizati i ostali kolege, a Snježan Prevolnik se probio čak iz Velike Gorice – kazao je Tomislav Fiket. Za njega i kolege iz Seizmološke službe nedjelja je, baš kao i za mnoge Zagrepčane, bila beskrajan dan.

- Služba je, po mome mišljenju, radila odlično. Svi smo znali zaduženja: primjerice, kolega Krešimir Kuk otišao je u Stožer Civilne zaštite, a rukovoditeljica mr. sc. Ines Ivančić preuzela je kontakte s Vladom i raspored zaduženja. Stalno smo bili u kontaktu i uspjeli smo odraditi težak posao u tim uvjetima.

fiket_seizmolog22-250320.jpg 

Web stranica PMF-a je pala jer je nestalo struje u dijelu grada. No, naš operativni centar osiguran je generatorom i UPS-ovima, tako da je sve funkcioniralo, ali malo sporije jer nam nisu radila računala po uredima – ispričao je Tomislav Fiket. Ističe kako ga je prvih sati nakon potresa najviše smetalo širenje fake newsa na društvenim mrežama.

– Širile su se lažne vijesti da će za pola sata ili sat vremena uslijediti još jači potres. Baš sam bio bijesan: kako netko u tim teškim trenucima može dodatno širiti paniku? – propituje Fiket.

Nakon što je cijeli dan proveo u Seizmološkoj službi neumorno se javljajući novinarima i uznemirenim građanima, Tomislav Fiket je u nedjelju navečer sa sinom popravljao krov kako bi njegova obitelj izbjegla novu katastrofu u vidu kiše i snijega.

– Uspjeli smo popraviti krov. Obiteljska kuća je iz 1930.godine, zatim je 1960-ih obnavljana, a dijelom je ojačana u zadnjih par godina, planirali smo je u potpunosti obnoviti kad se financijska situacija popravi. No, potres nas je preduhitirio – kazao je Fiket, koji za sebe u šali kaže da pripada “izumirućoj vrsti” rođenih Zagrepčana. Završio je MIOC, a 1999. godine diplomirao inženjerski smjer fizike.

- Prvo sam radio u privatnim tvrtkama; najprije u Laboringu od 2000. do 2004. godine, ovlaštenom laboratoriju Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo, a zatim u tvrtki Kvantum-tim iz Zagreba od 2004. do 2008. godine. Krajem 2008. vraćam se na Geofizički odsjek i počinjem raditi u Seizmološkoj službi gdje sam i danas – ispričao je Fiket.

Tek predstoji pravi posao

U Hrvatskoj se seizmologija počela brzo razvijati nakon Velikoga potresa u Zagrebu 9. studenoga 1880. godine. Utemeljiteljem suvremene seizmologije u Hrvatskoj smatra se Andrija Mohorovičić koji je 1906. godine na Griču 3, u zgradi Državnog hidrometeorološkog zavoda (nažalost, teško oštećenoj u nedjeljnom potresu) nabavio najbolje seizmografe i opservatorijske ure. Dva seizmografa tipa Wiechert, koja su početkom 20. stoljeća predstavljala najmodernije svjetske uređaje, nalaze se u Memorijalnoj sobi Andrije Mohorovičića, u podrumu Geofizičkog odsjeka PMF-a.

fiket_seizmolog20-250320.jpg 

– Nažalost, uslijed nedjeljnog potresa stari Weichert seizmografi su se dijelom oštetili i veliko je pitanje hoće li se moći popraviti – rekao je Fiket.

Seizmološka služba brine o prikupljanju i analizi makroseizmičkih i mikroseizmičkih podataka. Na području Hrvatske održava se u stalnom radu mreža digitalnih seizmografa i akcelerografa kojima se prati vibriranje tla uzrokovano potresima u nas i u svijetu. Na temelju zapisa potresa daju se obavijesti građanstvu i raznim službama te stručne ekspertize za graditelje, osiguravateljske kuće itd.

- Zadovoljni smo što smo ove godine uspjeli zaposliti dvoje novih ljudi pa smo se vratili na nekadašnji broj zaposlenika od 10 jer smo zbog krize, zabrane zapošljavanja i slično dugo bili bez radnih mjesta kolega koji su otišli u mirovinu. Služba je organizirana unutar PMF-a, na Geofizičkom odsjeku i jedna je od sastavnica Geofizičkog odsjeka. To je idealno mjesto za službu jer je Geofizički odsjek PMF-a u Zagrebu jedina visokoškolska institucija u široj okolici koja stvara nove seizmologe. Služba je specifična jedinica i svi njeni članovi su jednako važni: mnoštvo zaduženja se dijeli jer nas je nedostatan broj da bismo imali strogu podjelu posla. Djelatnici službe imaju stalna dežurstva, tako da od 7 do 21 h imamo dežurstva na radnome mjestu, a od 21 do 7 h te nedjeljom i blagdanima uvijek je netko dežuran na telefonu. Ovakva vrst dežurstva je jako zahtjevna zato jer mali broj ljudi pokriva dežurstva: ne dežuraju kolege tehničari i mladi zaposlenici s manje od godinu dana iskustva. Zato sam izuzetno sretan da smo povezan i skladan tim koji funkcionira i u najtežim situacijama poput ove koja nas je zadesila – kaže Fiket.

Prije potresa 22. ožujka svi djelatnici Seizmološke službe bili se podijeljeni u timove u skladu s napucima Stožera Civilne zaštite i odlukama dekanice Prirodoslovno-matematičkog fakulteta prof. Aleksandre Čižmešije. No, potres je izmijenio dogovoreni radni ritam.

- Kako je došlo do velikog potresa, to je trenutno pretvoreno u stalno dežurstvo svih kolega, uključujući i mlade kolege, koji nam odrađuju lavovski dio posla analiza svih ovih potresa. Silno smo sretni sa njihovim angažmanom i ozbiljnošću u ovoj teškoj situaciji. Kad se ovo sve smiri, vratit ćemo se planiranom rasporedu tijekom krize s Covidom-19 – rekao je Fiket.

fiket_seizmolog5-250320.jpg 

Kako je u prosincu 2019. godine snažan potres zadesio Albaniju, zanimalo me jesu li naši seizmografi posljednjih mjeseci zabilježili neuobičajenu seizmičku aktivnost.

- Ne, nisu. Naime, kad bismo detektirali neobičnu seizmičku aktivnost, onda bismo mogli nešto i očekivati. Potresi su najčešće neočekivani događaji. Tlo i dalje podrhtava. Sigurno možemo očekivati podrhtavanje tla, a može li nas zadesiti jači potres, nije moguće reći – istaknuo je Fiket.

No, seizmolozima pravi posao tek predstoji kako bi stekli dublji uvid u potres koji je u nedjelju snažno uzdrmao naš glavni grad. Prikupljaju se podaci o učinku potresa kako bi se što preciznije odredio njegov intenzitet. To se radi izlaskom na teren, ali danas pomaže i suvremena tehnologija - mobilnim uređajima građani mogu fotografirati eventualna oštećenja i pružiti informacije koje bi seizmolozi prikupljali na terenu obilazeći objekte i razgovarajući s ljudima.

– Mnogi nam ljudi šalju fotografije za koje oni misle da su potresni rasjedi. No, riječ je o klizištima koja su se aktivirala. Inače, jedna privatna tvrtka ponudile nam je besplatno snimanje Lidarom područja oko epicentra i na tome smo im zahvalni – kazao je Fiket.

Snaga prirode

Da je Zagreb smješten na seizmički aktivnom području, znamo još od vremena Velikog potresa koji je snažno pogodio naš glavni grad. No, pitanje koje nas sve ovih dana muči jesmo li mogli izbjeći postojeći scenarij u kojem je veliki broj zgrada u Donjem gradu teško oštećen.

- U našim trenutnim gospodarskim uvjetima, a taj trenutak nažalost traje već dugo, mislim da je bilo jako teško izbjeći scenarij koji se dogodio. Naime, jedini način da se izbjegne scenarij oštećenja gradske jezgre, našeg ponosa i prekrasne povijesne arhitekture, bio je da smo sve povijesne zgrade, odnosno sve građene prije potresa u Skopju 1962. godine učinili otpornim na potrese. To su ogromni i tehnički i financijski zahvati i mislim da je to nešto čemu moramo težiti, ali sumnjam da ćemo brzo postići – rekao je Fiket.

Naposljetku, upitala sam ga kakvu nam pouku donosi potres koji nas je tako snažno pogodio.

- Podsjeća nas na snagu koju priroda može osloboditi i koliko smo mi i naše građevine krhki u odnosu na snagu prirode. Podsjeća nas i da smo zaboravili da živimo na trusnom području i da su nam potresi svakodnevna opasnost. Sigurno smo naučili potrebu ulaganja u protupotresne mjere. Ono što posebno treba napomenuti je da smo imali dvostruku sreću u nesreći, odnosno da zbog krize s Covidom-19 te činjenice da je bilo rano jutro nije bilo puno građana na ulicama. Da se ovo dogodilo u vrijeme kada su ulice pune, strašno mi je i pomisliti koje bi posljedice bile. Nadam se da ćemo ovu situaciju uspjeti pretvoriti u nešto korisno za našu budućnost i budućnost nadolazećih generacija. Osim toga, ovaj nemili događaj nas je podsjetio na nužnost ljudske solidarnosti u najtežim trenucima – zaključio je Tomislav Fiket.