Prijava

Vaša prijava

FOTO Prapovijesna šuma u srcu Turopolja


Krenemo li putem jugoistočno od Velike Gorice, kroz Vukovinu i kroz Kuče pa preko kučkog mosta, doći ćemo do Turopoljskog Luga.

Kučki most

Turopoljski Lug ostatak je prapovijesne šume koja je nekad dosezala sve do područja današnjeg grada Velike Gorice. U današnjem obliku spominje se još davne 1250. god., kada je ban Stjepan Turopoljcima dodijelio šume Turopoljskog Luga, tada pod nazivom Velika šuma Turopoljski Lug. Danas je Turopoljski Lug omeđen s jedne strane rijekom Odrom, a s druge strane selima Buševec, Donji Vukojevec, Peščenica i Lekenik.
Turopoljski Lug sa svojim gustim šumama oduvijek je bio važan u životima Turopoljaca. Upravo dostupnost drva kao građe označila je Turopoljce kao vrsne drvodjelce, a povijesna arhitektura bazirala se na drvenoj građi. Stoga i ne čudi brojnost drvenih kuća, dvorova, čardaka i kurija na području Turopolja, od kojih su najpoznatiji i najljepši primjeri ovdašnje drvene gradnje, dakako, turopoljske drvene kapelice.
Drvena gradnja turopolja

Osim zbog drva, šume Turopoljskog Luga značajne su i za uzgoj Turopoljske svinje koja je nastala križanjem više vrsta svinja, sve do 19. st. kada nastaje sadašnja Turopoljska svinja. Turopoljska svinja prepoznatljiva je po svojoj dužoj kovrčavoj dlaci i duguljastom obliku tijela i glave, otporna je na vremenske uvjete i zato je pogodna za uzgoj na otvorenom u šumi. Posebnost u prehrani Turopoljske svinje predstavlja upravo hrast, odnosno njegov plod žir. Plemenita općina Turopoljska svake godine pred jesen održava tradicionalno spravišće zvano Žirovina pokraj lugarnice Čardak na početku Turopoljskog Luga. Tada se obilazi šuma kako bi se provjerio urod žira i organizira se druženje i zabava za građane.
turopoljska svinja

Osim udomaćene Turopoljske svinje, Turopoljski Lug neprocjenjiva je riznica mnogobrojnih zaštićenih i ugroženih životinjskih vrsta. Neke od njih su crna roda, jastreb, orao klikavac, lisica, srna, jelen i europski zec. Zanimljivo je da je zadnji vuk na ovom području zabilježen 1930. godine. Kada bi nabrajali sve vrste ptica, vodozemaca, sisavaca i kukaca, mogli bismo nabrojati više stotina vrsta.

Uz životinjski svijet, i biljni svijet Turopoljskog Luga također je raznolik. Osim šuma hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka, graba, bukve, crnog jasena i johe, ovdje možemo naći i razne druge biljne vrste. Tako na nekim od iskrčenih proplanka možemo pronaći i neke od ugroženih biljaka kao što su kockavica, vodoljub, mali zimzelen i drijemovac.

turopoljski lug

Nekada su se šume krčile kako bi stanovništvo dobilo mjesta za polja, livade, pašnjake pa i izgradnju novih naselja. Na jedno takvo veliko krčenje Turopoljskog Luga, koje je trajalo od 1774. do 1779. godine, podsjeća nas poseban spomenik posvećen ljudskom radu nazvan „Vrata od krča“. Taj slavoluk ljudskom radu nalazi se na makadamskom putu usred Turopoljskog Luga. Napravljen je od dva betonska stupa i drvene grede koja ih spaja. Stupovi su u početku bili napravljeni od drva, ali zbog čestih poplava drvo je propadalo te čak i bilo srušeno tijekom velike poplave 1914. godine. Prema legendi, drvena greda tada je odnesena Savom sve do Zemuna, gdje je prepoznata i vraćena Turopoljcima te ponovno postavljena na svoje mjesto 1916. godine. Vrata su posljednji put uređena 1984. godine.

vrata od krča 16x9

Natpis na gredi u slobodnom prijevodu dr. Stanka Kosa glasi ovako: “Ovdje su rascvjetane livade plemenitih Turopoljaca koje su, tijekom pet godina udruženim radom i zalaganjem, iskrčile marljive ruke. 1774. godine započele su krčiti, napokon 1779. godine razdijeljene su na svu braću, koja ovdje zadobiše jednake dijelove”.

foto: Dario Drvodelić