Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za znanstvenoistraživački i
umjetnički rad u Velikoj Gorici i Gradska knjižnica Velika Gorica pozivaju na predstavljanje knjige Jurja Habdelića: Pervi otca našega Adama greh. Na skoro 1200 stranica Habdelić daje sliku sklonosti čovjeka grijehu kroz koji provodi sve slojeve društva, od seljaka,  plemstva do svećenstva.

Predstavljanje knjige, prvi put tiskane u Grazu 1674., je u srijedu, 18.rujna u župnoj crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini, a povod je 410. obljetnica rođenja tog  obrazovanog isusovca i jednog od najznačajnijih kajkavskih pisaca, inače rođenog nedaleko vukovinske crkve, u Starom Čiču.

Na predstavljanju će o Habdeliću i njegovoj knjizi govoriti vlč. Đuro Sabolek, dekan Velikogoričko-odranskog dekanata, akademik Željko Cvetnić, voditelj Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici, Katica Matković Mikulčić, upraviteljica Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici te priređivač knjige akademik dr.sc. Josip Bratulić i dr.sc. Marica Čunčić. U umjetničkom programu nastupit će dr.sc. Hrvojka Mihanović-Salopek na orguljama i prof. Višeslav Salopek na violi.

Juraj Habdelić pripada najpoznatijim i najboljim kajkavskim piscima 17. stoljeća pa tako bez sumnje pripada među najznačajnije turopoljske književnike i najznačajnije ličnosti u cjelokupnoj povijesti Turopolja. Kao iznimno obrazovani isusovac, propovjednik, prosvjetitelj, leksikograf, književnik te rektor Isusovačkog kolegija pripadao je krugu najuglednijih ljudi svoga vremena. Od ostalih djela koja su ostala sačuvana do danas i koja Habdelića svrstavaju na izuzetno visoko mjesto u povijesti hrvatske književnosti i filologije jesu: “Zerczalo Marianzko” (Graz, 1662.), “Dictionar ili Reči slovenske zvekšega vkup zebrane, u red postavljene i dijačkemi zlahkotene” (Graz, 1670.)

Objava Habdelićev povratak u rodni kraj pojavila se prvi puta na Kronike Velike Gorice.