Dan planeta Zemlje 22.travnja 2020. 

Međunarodni Dan planeta Zemlje na cijeloj se zemaljskoj kugli, u gotovo svim zemljama svijeta, obilježava svake godine istoga datuma: 22. travnja. Iako živimo u različitim stambenim prostorima, svejedno dijelimo isti životni prostor koji se smatra domom cijelog čovječanstva.  

Ovogodišnji Dan planeta Zemlje poseban je iz više razloga - 25. je obljetnica programa Globe, 50. obljetnica Dana planeta Zemlje i prvi Dan planeta Zemlje koji se obilježava širom svijeta u zatvorenom prostoru! 

Uzrok zatvorenosti je pandemija virusa COVID-19. 

COVID-19 je pored strašnog zla posijanog u ljudsku populaciju i tragedije koju je izazvao, pokazao i nešto dobro – sliku našeg odnosa prema prirodi i okolišu. Stoga se otvara pitanje - je li cijeli planet u izolaciji ili samo njegovi ljudski stanovnici? 

Zemlja je suočena s dvostrukim izazovom klimatskih promjena i propadanja biološke raznolikosti, a naša je dužnost osigurati održivu budućnost planeta.  

“Zdravstveno” stanje našeg doma je iz dana u dan sve gore. 

Uzroci su: globalno zatopljenje, ozonske rupe, prevelika količina teško razgradivog otpada, ispušni plinovi iz automobila i tvornica i još mnogo malih, ali važnih zagađivača našeg planeta . 

Ta činjenica učinila je ljude direktno odgovornima za očuvanje ovog planeta barem u mjeri koja neće značiti izumiranje raznih biljnih i životinjskih vrsta, onečišćenje zraka i globalne promjene koje su posljedica pretjerane industrijalizacije i upotrebe nečistih tehnologija.  

U tome naročito prednjače fosilna goriva, koja ispuštaju ugljikov dioksid i stakleničke plinove, grijući pretjerano površinu planeta, uzrokujući globalno zatopljenje koje bi konačno moglo otopiti ledenjake i polarne kape. 

Stranica posvećena globalnom obilježavanju Dana planeta Zemlje (https://www.earthday.org) upućuje da bi pošumljavanje i sadnja drveća općenito mogla pomoći prevenciji sljedeće pandemije. 

Klimatske promjene povećavaju vjerojatnost obolijevanja od zoonoza i vektorskih bolesti jer kako se Zemlja zagrijava i godišnja doba mijenjaju, tako se neke vrste sele iz svojih staništa, dok se druge uzgajaju ranije u godini. 

Osim navedenoga, kao iznimno veliki problem ističe se uništavanje staništa. Budući da ljudi obrađuju i uništavaju značajna staništa poput Amazonskih prašuma - gdje je više od 20 posto prašume očišćeno za farme, sječu i više životnog prostora - oni dolaze u bliski kontakt s divljinom i svim bolestima koje ona nosi. 

Istraživanja pokazuju da se između 2003. i 2015. godine za svakih 10 posto šuma koje je Amazonska prašuma izgubila, pokazalo 3 posto više slučajeva malarije. 

 

Uz to što pandemije čini vjerojatnijim, krčenje šuma također doprinosi s oko 10 posto emisija u cijelom svijetu, što čini glavni doprinos klimatskim promjenama. Kišne šume ogromni su odvodi ugljika, koji pomažu usporavanju klimatskih promjena uklanjanjem ugljika iz atmosfere i pohranjivanjem u drveće te ih je od velike važnosti sačuvati. 

Spaljujući drveće, sav taj ugljik se oslobađa i vraća u atmosferu, pogoršavajući na taj način kvalitetu zraka.  

Naprimjer, dim zbog čišćenja šuma za plantaže palminog ulja u Indoneziji počeo je ubijati životinje i ljude u susjednim gradovima. Istraživanja snažno sugeriraju da svaka količina zagađenja zraka povećava vjerojatnost umiranja od koronavirusa. 

Ako određene poduzmemo klimatske mjere i zaustavimo ili usporimo krčenje šuma, sve će vrste biti sigurnije i zdravije.  

Zaustavite krčenje šuma podržavajući tvrtke koje preuzimaju aktivnu ulogu protiv njega. Na ovaj drugačiji, ali posebno značajan Dan planeta Zemlje razmislite o doniranju projektu „The Canopy Project“ budući da će svaki donirani dolar doprinijeti sadnji jednog stabla. 

Imajući u vidu sve ove podatke jedno vrijeme smo razmišljali kako mi kao škola i pojedinci možemo obilježiti Dan planeta Zemlje. Budući da imamo Eko grupu, koja je iznimno aktivna te njezini članovi uvijek razmišljaju o ekološkim akcijama koje se mogu provesti, odlučili smo se na sadnju drveća ispred škole. 

Šumarija Velika Gorica, podružnica Lukavec nam je donirala 5 stabala hrasta lužnjaka, 5 stabala hrasta kitnjaka i 5 stabala jasena. Profesorica Maja Đuričić je donirala dvije vrbe koje smo skupa s ostalim vrstama posadili u krugu Škole. 

Prema odluci Stožera civilne zaštite Velike Gorice djeca nisu smjela sudjelovati pa smo drveće posadili domar Tomica Cvetković, ravnateljica škole Snježana Ruklić, spremačica Mirjana Mikulić, profesorica informatike Maja Đuričić i profesorica biologije Darija Žaper, poštujući sve propisane epidemiološke mjere. 

  

Ovim putem zahvaljujemo roditeljima naše učenice Nike Galeković, koji su se aktivno uključili u organizaciju cijelog događaja, ali i svim roditeljima 6. c razreda koji su se na molbu razrednice Darije Žaper uključili u obilježavanje Dana planeta Zemlje. Svi su kod kuće nešto zasadili i poslali fotografije razrednici. 

Posebna zahvala ide učenici Luciji Pašalić Špehar koja je napravila analizu ekološkog otiska cijelog razreda kakav je bio prije korona virusa te kako izgleda sada. Učenica  je zaključila kako se, zbog puno manjeg putovanja prijevoznim sredstvima, smanjila emisija ugljikovog dioksida te da je zrak u Velikoj Gorici puno manje onečišćen otkad je zatvorena Zračna luka. Nažalost, uočila je kako se povećala proizvodnja otpada jer smo više kod kuće. 

Poruka naših učenika je: „Vratimo Zemlji ono što nam pruža svakodnevno - ljubav, čistoću i pažnju jer ona to zaslužuje.“ 

Klikom na više pogledajte kako su učenici 6.c obilježili Dan planeta Zemlje