Uz pjesmu Hrvatskog pjevačkog društva “Kučani” u dvorištu stare škole u Kučama u nedjelju je održano žirovinsko spravišče Plemenite opčine turopoljske.

- Pregledom šuma u Turopoljskom lugu, Vukomeričkim goricama i Šiljakovečkoj dubravi utvrđujemo da je unazad 20 godina ovo jedna od rodnijih godina. Hrast lužnjak i kitnjak urodili su dobro, pogotovo na području Šiljakovečke dubrave, a osim hrasta, u Vukomeričkim goricama, dobar je i urod bukvice na bukvi – izvijestio je podžupan Stjepan pl. Čunčić o rodnosti žira koji je važan za prehranu turopoljske svinje koja je bila u središtu rasprave na ovoj manifestaciji.

Tradicionalnoj žirovini prethodila je i sveta misa u kapelici Svetog Fabijana i Sebastijana u Kučama, a potom je krenula rasprava na kojoj je bilo riječi o aktivnostima Plemenite opčine turopoljske, nedostacima i planovima za buduće razdoblje.

- Zahvaljujem se gospođi Mirjani Mataušić Pišl koja nažalost nije mogla biti s nama danas, a bez nje ne bi uspjeli spasiti turopoljsku svinju. Kada smo preuzeli vodstvo POT-a zatekli smo prazni kukuružnjak,skinuti crijep s kuružnjaka, bez kune u blagajni i situacija je u jednom trenutku bila zaista alarmantna, ali našli smo snage i volje te bi konačno trebalo napraviti pravi brend od turopoljske svinje – rekao je župan POT-a Mihael pl. Pavišić koji je dodao kako je suradnja s inspekcijskim nadzorom i Ministarstvom poljoprivrede dobra po ovom pitanju.

Na žirovinu je došao i profesor Danijel Karolyi s Agronomskog fakulteta u Zagrebu koji je pojasnio novi projekt koji se tiče ove pasmine svinja. Njime će se nastojati razviti održivi lanci proizvodnje svinjskoga mesa korištenjem biološki raznolikih potencijala koji obuhvaćaju i lokalne pasmine. Radi se odmak od intenzivne proizvodnje koja izaziva negativne kontekste kod potrošača, a u konačnici je cilj razviti proizvode od mesa turopoljske svinje da se ne koristi kao odojak nego da se dobe kvalitetni proizvodi dodatne vrijednosti, suhomesnati i kobasičarski proizvodi. O projektu više pročitajte OVDJE.

- Naša suradnja na zaštiti turopoljske svinje traje duže vrijeme i prvi potezi počeli su još 2001. kada su dodijelili za istraživanje ovih svinja Agronomskom fakultetu u Zagrebu, nažalost, današnja situacija u uzgoju je takva kakva je, ali sada nam se pružila prilika kroz europski projekt kojim bi se pokušalo očuvati pasminu. Projekt je veliki, traje četiri godine i ima 29 partnera iz europskih zemalja te čitav niz suradnika trećih strana kao što je POT-rekao je Karolyi dodavši da je svojevrsni pokus već počeo u Lukavečkom čretu u kojem se svinje u zadnjoj fazi uzgoja budu tovile tradiconalno, odnosno žirom što utječe i na samu kvalitetu proizvoda.

U Lukavečkom čretu trenutno je 227 turopoljskih svinja, a vodstvo se nada kako će ova turopoljska autohtona pasmina konačno postati brend. željko Mahnet iz Hrvatske poljoprivredne agencije rekao je kako su “relativno zadovoljni” s brojčanim stanjem turopoljskih svinja, ali je naglasio kako bi htio da se više poradi u marketinškom smislu kada je riječ o proizvodima, konkretno o prodaji čvaraka od turopoljske svinje.

Potomci goveda tur dolaze u Turopolje?

Optimizam u budući uzgoj turopoljskih svinja izrazio je i inspektor Ivica Hader dodavši kako je napravljen detaljan popis jedinki, i da se stanje postavilo na “zdrave noge”.

Okupljenima su se kratko obratili i zamjenik gradonačelnika Ervin Kolarec i pročelnica Upravnog odijela za poljoprivredu i ruralni razvoj Zlata Filipović. Pred kraj rasprave župan Pavišić dodao je kako bi uskoro u Turopolje mogli stići potomci goveda tur.

- Moram reći da postoji realna šansa da se u Turopolje vrate potomci goveda tur, gradonačelnik Barišić je bio u Poljskoj, zajedno smo bili u Ministarstvu poljoprivrede da vidimo što je potrebno od papira i oni bi mogli biti spremni kroz mjesec dana. Dovezli bi jednog bika i dvije krave i optmistični smo da bi to mogla biti i velika atrakcija u Turopolju – otkrio je Pavišić.

Po završetku radnog dijela žirovine okupljeni plemenitaši i njihovi gosti vidjeli su kratki igrokaz “Svinjar i gospodar”, mogli su razgledati izložbu slika u staroj školi te su uživali u pravom domaćem gulašu.