Si znômu da nas jê naš Juraj Habdelić zadužil z svojém Dictionarom. To zoveju hrvatsko-latinskim réčnikom, a sǒm Habdelić v nôslovu veli "réči slovenskê z vêkšega v kup zebrônê". Réči slovenskê su réči hrvatskoga kajkavskoga jezika. V réčniku jê oko 12-13 jêzera reči i napravlen jê za škǒlskê potrebê. Štǒmpan jê v "Nemškom Gradczu" 1670. leta.
Réčnik jê digitalizéran i moretê ga čitati na mrežnemi listi Nacionalnê sveučilišnê knjižnicê: Dictionar ili Rechi szlovenszke zvexega ukup zebrane, u red pofztaulyene i diachkemi zlahkotene, trudom Jurja Habdelicha massnika Tovarustva Jesusevoga, na pomoc napredka u diachkom navuku skolneh mladenczeu horvatzskoga i szlovenszkoga naroda.
Drugi poznati réčnik jê od pavlina Ivana Belostenca - Gazophylacium, koji jê štômpal pavlin Jeronim Orlović v Zagrêbu 1740. leta. To jê v prvem rêdu kajkavski réčnik, ali ima i čakavskoga i štokavskoga. Réčnik jê z dvô déla - latinsko-hrvatski (40.000 reči) i hrvatsko-latinski (25.000 reči). Gazofilacij jê nalik i na enciklopediju, v njêmu moretê nôjti poslovicê, recêptê za zdrôvlê i još dosti toga zanimlivoga.
I Krleža, dok jê pisal Baladê Petricê Kerempuha, sê inspiréral z Gazofilacija.
Gazofilacij jê Liber preštômpal 1972. i morê sê nôjti v antikvarijôti. Njêga isto moretê nôjti na mreže, v digitalne knjižnice Fakultéta organizacije i informatikê z Varaždina - sv. 1 : latino-illyricorum i sv. 2 : illyrico-latinum.
Plemenita opčina turopoljska je 2010. štômpala knigu "Turopoljski govori" od Antuna Šojata. Kuliko jê mêne poznato ta kniga sê nêmrê nôjti na žice, ali spomênul sem ju zôto kaj govori o jeziku našega kraja. Ak niš drugo moretê prečitati prêdgovor na Trnac.net stranice.
Réčnik Tomislava Lipljina "Rječnik varaždinskoga kajkavskoga govora" né moči nôjti legalno na žice i to jê velika štêta. Tomislav jê svoj réčnik pisal isto kak i Belostenec, né samo prêvod, ima tu i fajn komentôrov, izreki i primera kajkavskoga jezika.
Drugo izdôjnê tê knjigê jê zišlo 2013. vu Varaždinu (Stanke Media d.o.o.). Toplo preporučam če si taj réčnik moretê nabaviti.
Komentôr vuz nôtuknicu banderij jê - I denes plemenita opčina Turopole ima svoj Turopolski banderij z kojim zapoveda kapetan Ivan plemeniti Sever.
Na mrežne stranice https://kajkavski.hr/ moretê nôjti projekt Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. To jê prôvi réčnik na žice, ali né céli digitalizéran, faliju mu réči posle slova s.
Vrédno sê déla i na réčniku turopolskoga dijalekta pod vodstvom Tomislava Lončarića. Če stê pratili aktivnosti Ogranaka Matice hrvatske Velika Gorica, vêč stê mogli dosta čuti o tem, a moremu sê samo nadati da bu i taj réčnik došel na svetlo dôna, a morti ga buju i na žicu deli.