Osmi Festival drvenih kapela do nedjelje, 12. srpnja, održava se u malim mjestima na području Turopolja, Pokuplja i Vukomeričkih gorica. Jedan od festivalskih programa donosi spoj koji se na koncertnim pozornicama doista rijetko čuje – flautu i tubu. Zajedno nastupaju flautistica Renata Penezić i tubist Krunoslav Babić

Već osmu godinu Festival drvenih kapela Sancta Barbara glazbom oživljava stoljetnu baštinu Turopolja, Pokuplja i Vukomeričkih gorica. Ovogodišnje, osmo izdanje Festivala drvenih kapela, koje se održava tijekom ovog tjedna zaključno s nedjeljom, 12. srpnja, u Velikoj Mlaki, Brestu Pokupskom, Gustelnici, Buševcu, Velikoj Gorici, Gladovcu Pokupskom, Donjoj Lomnici i Jakuševcu, ponudit će publici osam susreta glazbe, baštine i prostora. Festival tako nije samo niz koncerata, nego kulturna ruta kojom glazba povezuje baštinu, prostor i ljude. “Umjesto da drvene kapelice ostanu nijemi svjedoci prošlosti, ovi biseri tradicijske drvene arhitekture postaju mjesta susreta, dijaloga i umjetničkog doživljaja”, naglasila je umjetnička ravnateljica Festivala, muzikologinja i profesorica Valentina Badanjak Pintarić.

Ovaj je festival jedinstven jer je autorska koncepcija njegove umjetničke ravnateljice vrlo specifična. “Svaki koncert nastaje u dijalogu s prostorom, svaki program je u izravnom odnosu s povijesti, arhitekturom, akustikom i duhom mjesta. Povijesni instrumenti prirodno pronalaze mjesto u stoljetnim kapelama, handpan otvara nove zvukovne horizonte u intimnom sakralnom prostoru, jazz se stapa s kulturnim krajolikom Turopolja, a sakralna glazba ponovno odzvanja tamo gdje je stoljećima bila ukomponirana u život zajednice”, istaknula je Valentina Badanjak Pintarić.

Jedan od festivalskih programa donosi spoj koji se na koncertnim pozornicama doista rijetko čuje i susreće – flautu i tubu. Flautistica Renata Penezić i tubist Krunoslav Babić, istaknuti hrvatski glazbenici i profesori Muzičke akademije u Zagrebu, izvest će program “Svijet glazbene mašte”, u kojem se barok Georga Philippa Telemanna susreće s glazbom hrvatskih skladatelja Alfija Kabilja i Tomislava Uhlika, ali i suvremenog američkog skladatelja Waltera Hartleyja. “U susretu i dijalogu dvaju različitih instrumenata nastaje iznenađujuće bogat zvukovni svijet, što je očito jedno od zaštitnih obilježja Festivala drvenih kapela”, prepoznala je Renata Penezić jedinstvenu koncepciju Festivala, na kojem i ona i Krunoslav Babić prvi put sudjeluju. “S Valentinom Badanjak Pintarić nisam surađivala često, ali mogu reći da su moja dosadašnja iskustva bila vrlo ugodna. Organizacija koncerata uvijek je vrlo ozbiljno i pažljivo pripremljena. Posebno cijenim njezin trud oko promocije programa. Koncerti su lijepo medijski popraćeni, publika je brojna i zainteresirana, a vidi se i koliko je uloženo u stvaranje i odgoj publike”, kazala je Renata Penezić.

“S Valentinom se poznajem dugi niz godina”, rekao je Krunoslav Babić, član Zagrebačke filharmonije. “Surađivali smo nekoliko puta na drugim projektima ili festivalima koje Valentina priprema. I uvijek su to bila sjajna iskustva jer mi glazbenici svoju energiju uistinu možemo usmjeriti na ono zbog čega smo angažirani – na glazbu i interpretaciju na najvišoj mogućoj razini”, naglasio je Babić, zadovoljan što će s dugogodišnjom prijateljicom i kolegicom Renatom Penezić sudjelovati na Festivalu. Suradnja tih dvoje glazbenika na programu “Svijet glazbene mašte” dogodila se vrlo spontano i prirodno.

‘Kao duo flaute i tube snimili smo i CD. Koliko znam, u toj kombinaciji kakva je Renatina i moja nitko ni prije ni poslije nije uspio snimiti takav nosač zvuka’, govori Krunoslav Babić

“Iako flauta i tuba zaista ne koncertiraju često kao duo pa se glazbenici rjeđe odlučuju za tako neobične kombinacije, djelomično u uvjerenju da za takav sastav nema dovoljno literature, upravo ta neobičnost nama je bila privlačna. Dugi niz godina zajedno smo radili u Zagrebačkoj filharmoniji, dobri smo prijatelji, oboje volimo komornu glazbu i oboje imamo mnogo iskustva u različitim komornim sastavima”, objasnila je Renata Penezić. Ona godinama nastupa u ansamblu Musica Viva, a Babić je voditelj i osnivač Kvarteta Tuba XL. “Ideja o zajedničkom muziciranju bila je gotovo neminovna. Kruno je predložio osnivanje dua za flautu i tubu, a ja sam tu ideju odmah podržala”, istaknula je Penezić.

“Duo flauta i tuba jedan je davno zaboravljeni projekt, koji sada zahvaljujući Valentini i Festivalu ponovno izvlačimo na svjetlo dana”, rekao je Krunoslav Babić te nastavio: “To me je baš jako razveselilo jer sam nakon gotovo 25 godina osjetio radost i zadovoljstvo što će do ove neobične i zanimljive kombinacije doći na koncertu 7. srpnja u Gustelnici. Duo flauta i tuba Renata i ja osmislili smo prije puno godina, svirali smo na puno koncerata u zemlji i inozemstvu. U međuvremenu je nastao i zavidan broj novih skladbi eminentnih domaćih i inozemnih skladatelja posvećenih upravo nama. Bitno je istaknuti da smo kao duo snimili i jedan CD u izdanju Cantusa te smo nakon puno godina i dalje ponosni na sjajno odrađen posao. Koliko znam, u toj kombinaciji kakva je Renatina i moja nitko ni prije ni poslije nije uspio snimiti takav nosač zvuka. Dio skladbi, u novom i osvježenom ruhu, imat će priliku čuti i publika na koncertu. Sigurno će moći osjetiti koliko nas sve to nas veseli. Valentina je definitivno probudila jednog davno uspavanog diva”, uvjeren je Krunoslav Babić.

“Ispostavilo se da smo se bez razloga brinuli hoćemo li pronaći dovoljno kvalitetne literature za tako neobičnu kombinaciju instrumenata. Repertoara ipak ima, a dodatno nas je razveselilo što smo i sami uspjeli zainteresirati niz skladatelja da pišu upravo za naš sastav. Flautu se često doživljava kao brz, svijetao i virtuozan instrument, dok se tuba zbog svoje veličine ponekad nepravedno veže samo uz duboki temelj ansambla. Međutim, u rukama majstora kakav je Krunoslav Babić, tuba je iznimno virtuozan, pokretan i izražajan instrument. U našem duu ona ravnopravno parira flauti, samo u drukčijem registru i boji”, istaknula je Renata Penezić. “Uvijek sam se trudio tubu istaknuti u prvi plan i demonstrirati što sve tuba može kao instrument ravnopravan ostalima. Na koncertu ću izvesti skladbu za solo tubu ‘Fantasie No. 9’ Georga Philippa Telemanna, izvorno pisanu za solo violinu, u vrhunskoj obradi dragog kolege i prijatelja i najvećeg tubista današnjice Rolanda Szentpalija iz Mađarske”, naglasio je Babić, koji je studirao i magistrirao na Visokoj školi za glazbu u Münchenu i surađivao s najboljim stručnjacima za tubu i uglednim orkestrima.

Program koncerta „Svijet glazbene mašte“ zamišljen je kao igra kontrasta, ali i kao istraživanje neočekivano bogatog zvučnog svijeta flaute i tube. “Skladbe koje izvodimo nisu samo kompozicijski kvalitetne, nego su često vrlo duhovito i maštovito napisane, a pred oba glazbenika postavljaju ozbiljne tehničke i tonske zahtjeve. Doista, ovaj se koncert može nazvati i atraktivnim i iznenađujućim skladom zajedničkog muziciranja”, rekla je Renata Penezić, uz napomenu: “Solo skladbe naglašavaju individualni karakter svakog instrumenta.”

Kontrasti su uvijek zanimljivi, i publici i izvođačima. “Program je spoj barokne elegancije Georga Philippa Telemanna sa suvremenim autorima poput Hartleyja, Kabilja, Uhlika, Ferrouda ili Ubera, pa već to dodatno ističe različite načine oblikovanja fraze, boje, ritma i karaktera. Od profinjenije upotrebe vibrata, artikulacije i ukrasa u baroku, do suvremenijih zvučnih i tehničkih zahtjeva u skladbama novijih autora. Publika može čuti koliko se isti instrumenti mogu mijenjati ovisno o stilu i glazbenom jeziku”, ukazala je Renata Penezić.

Ni “Tri klauneske” Alfija Kabilja u programu se nisu našle slučajno. “Kabiljo je napisao zaista velik broj skladbi za flautu, vjerojatno i zato što ju je i sam svirao pa mu je instrument bio blizak. Često smo surađivali i drago mi je što sam praizvela velik broj njegovih skladbi za flautu. Mnoge sam i snimila, dijelom na kompaktne ploče, dijelom kao trajne snimke za Hrvatski radio. Njegova je glazba uvijek zaigrana i komunikativna, ali interpretima postavlja vrlo visoke tehničke zahtjeve. Uvijek se ‘naleti’ na pokoji nezgodan takt koji treba ozbiljno uvježbati. Upravo zato njegova djela vole i publika i glazbenici: duhovita su, zabavna, ali nikada površna”, smatra Renata Penezić.

Ovaj program nema izravne veze s poznatom „Putujućom flautom“ Alfija Kabilja, koju je posvetio upravo Renati Penezić. “Za mene je to vrlo važan i drag projekt. ‘Putujuća flauta’ oblikovana je u tri suite za flautu i glasovir, vezana je uz putovanja, gradove i osobne glazbene slike. Uvrštavanje Kabiljove ‘Tri klauneske’ u ovaj program, usmjereno je na dijalog dvaju vrlo različitih instrumenata, flaute i tube, i na njihovu scensku, duhovitu i kolorističku komunikaciju. No takav odabir programa svakako ima doticaja s Kruninim i mojim CD-om ‘U klaunovu vrtu’, koji je dobio naziv po skladbi Igora Kuljerića ‘In the Garden of the Clown’. Na tom albumu nalaze se vrlo vrijedne skladbe posvećene našem duu, neke za flautu i tubu, a neke za trio s klavirom. Na ovom koncertu Kruno i ja željeli smo dio tog repertoara ponovno predstaviti publici u novoj, osvježenoj interpretaciji”, naglasila je Renata Penezić.

Nije samo Alfi Kabiljo posvetio Renati Penezić neke svoje skladbe. “Što se posveta tiče, imala sam veliku sreću da sam mogla surađivati s nizom hrvatskih skladatelja i potaknuti ih na pisanje novih skladbi za flautu u različitim kombinacijama. Neke od tih suradnji posebno su mi dragocjene i zato što pojedini autori, poput Miljenka Prohaske, Alfija Kabilja, Igora Kuljerića i Gorana Listeša, više nisu s nama, a njihove skladbe ostaju kao vrijedan dio repertoara i osobne umjetničke memorije. Za mene su te posvete jedan od najljepših dijelova izvođačkog rada, trenutak u kojem instrument, izvođač i skladatelj zajedno stvaraju novi repertoar”, sjetno je istaknula Renata Penezić, podsjećajući da se na CD-u “U klaunovom vrtu” nalazi veći broj skladbi nastalih upravo na njihov poticaj.

“Među njima je ‘Djevojčica i klaun’ Tomislava Uhlika, posvećena upravo našem duu. Izvodimo je na koncertu u kapeli u Gustelnici”, kazala je Renata Penezić te nastavila: „Budući da smo dugo surađivali, Uhlik je odmah prihvatio prijedlog da za Krunu i mene napiše skladbu. Vjerujem da će publici biti zanimljiv drugi stavak, napisan za alt flautu, koja ima topao, baršunast, nježan ton. Upravo zbog ulaska u dublji registar bliži tubi, već prvo prosviravanje bilo nam je zanimljivo iskustvo. Kruni i meni tema klauna je bliska upravo zato što nije samo vesela i zabavna. Klaunovi su često vrlo spretni, pravi žongleri, ali u sebi nose i dozu melankolije, osjetljivosti pa čak i tuge.” Krunoslav Babić objasnio je zašto se taj klaun toliko ponavlja: “Očito je da ova kombinacija flaute i tube kod svih navedenih autora budi asocijaciju na jednu veselu i zaigranu sliku lika iz djetinjstva.”

Krunoslav Babić stalno je angažiran u Kvartetu tuba XL i Balkan Brass Connectionu, koji, kako kaže, „mirno i sigurno plove naprijed prema novim koncertima i gostovanjima”. Renata Penezić već je niz godina posvećena ansamblu Musica Viva, kao i Zagrebačkom ansamblu flauta, čija je suosnivačica i voditeljica.

“Ansambl Musica Viva osnovan je 1998. na inicijativu čembalistice Višnje Mažuran. Ona je bila idejna osnivačica ansambla i njegova dugogodišnja umjetnička pokretačica. Od početka nas je povezivala ljubav prema komornom muziciranju, posebno prema baroknom repertoaru, ali i prema istraživanju različitih zvučnih kombinacija. Trenutačno pripremamo novi koncertni program koji ćemo, u suradnji sa sopranisticom Josipom Bilić, izvesti na Rapskim glazbenim večerima u kolovozu. Zagrebački ansambl flauta također djeluje i dalje, iako se s vremenom organizacijski promijenio. Ansambl smo osnovale kolegica Tamara Coha Mandić i ja s idejom da kao starije kolegice povežemo svoje iskustvo s energijom mladih flautistica, tada većinom studentica ili tek diplomiranih glazbenica, i da ih kroz zajednički rad uvodimo u svijet komornog muziciranja, ali i postupno osamostaljujemo kao mlade umjetnice. U početku je ansambl imao dvanaest stalnih članica, a danas djeluje u sastavu od osam stalnih članica, što nam je jednostavnije za putovanja i organizaciju koncerata. I dalje zadržavamo osnovnu ideju ansambla: zajedništvo, razmjenu iskustva i istraživanje bogatog repertoara za ansambl flauta”, naglasila je Renata Penezić.