VELIKA AKCIJA ZBOG ZAGREBAČKE EKO-BOMBE Ovo su danas uhićeni otac i sin koje DORH sumnjiči da su organizirali deponiranje tisuća tona otpada kod zagrebačkog vodocrpilišta Kosnica

Zagrebačka policija objavila je da je uhitila dvojicu muškaraca koje sumnjiči da su ilegalno zatrpavali otpad u Kosnici kod Domovinskog mosta u Zagrebu, neposredno uz vodocrpilište s kojeg se voda isporučuje za oko 150.000 Zagrepčana. Riječ je o ogromnoj eko-bombi o kojoj je Nacional pisao u kolovozu ove godine.

Zagrebačka policija je danas nešto iza podneva objavila, ne navodeći njihov identitet, da je uhitila dvojicu muškaraca starosti 50 i 87 godina zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela „Teška kaznena djela protiv okoliša „  u vezi kaznenog djela „Ugrožavanje okoliša otpadom“.

Akciju i kriminalističko istraživanje proveli su policijski službenici Policijske uprave zagrebačke u suradnji sa Županijskim državnim odvjetništvom.

Nacional od dva neovisna izvora doznaje da su uhićeni 87-godišnji Ivan Miličević i njegov sin, 50-godišnji Krešimir Miličević.

Photo: PU Zagrebačka

Policija je objavila:

“Sumnja se da su osumnjičeni kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, po prethodnom dogovoru i kroz dulje razdoblje, a sve do listopada 2026. godine na više od 30 zemljišta u vlasništvu osumnjičenog 87-godišnjaka kao i na 5 katarskih čestica u državnom vlasništvu, a koja se nalaze u zoni vodocrpilišta na području Velike Kosnice, bez dozvole za gospodarenje otpadom, od drugih pravnih i fizičkih osoba za sada neutvrđenu novčanu naknadu preuzimali veće količine građevinskih nusprodukata i neupotrebljivog građevinskog materijala, prhkog azbesta, plastičnih i metalnih materijala kao i električnih uređaja te ih sakupljali i odlagali na navedenim zemljištima, iako su znali da se radi o tvarima koje mogu u znatnoj mjeri ugroziti kvalitetu tla i vode te opstanak šume, raslinja, gljiva i životinja.

Navedeno su činili s ciljem ostvarivanja nezakonite imovinske koristi za pravnu osobu u kojoj su obojica odgovorne osobe.”

Naime, policija sumnja da je osumnjičeni 50-godišnjak navedeni materijal svojim radnim strojem ukopavao u tlo te ga zatim zatrpavao zemljom i poravnavao, uslijed čega je došlo do stvaranja uzvisine od nekoliko metara iznad tla, čime je došlo do ugrožavanja kakvoće tla te je moglo doći i do ugrožavanja kakvoće podzemlja i voda, a nastale promjene su u takvom obimu da se ne mogu otkloniti u dugom vremenskom razdoblju.

Photo: PU Zagrebačka

“Navedenim protupravnim radnjama postupili su protivno članku 9.  stavak 1., članku 11. stavak 1., članku 32. stavak 1. 2. i 3. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, protivno članku 5. stavak 1. , članku 18. stavak 1. te članku 27. stavak 1. i 2. Zakona o gospodarenju otpadom, kao i protivno članku 45. stavak 3. Zakona o šumama, čime su počinili kazneno djelo „Teška kaznena djela protiv okoliša“, upozorava policija.

Zagrebačka policija navela je da je prethodnih godina već nekoliko puta postupala prema 50-godišnjaku te ga kazneno prijavila zbog istih kaznenih djela.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja osumnjičeni su predani pritvorskom nadzorniku, a kaznena prijava je podnijeta Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici.

Visoki službeni izvor iz gradskih vlasti Grada Velike Gorice koncem je prošlog vikenda upozorio Nacional da smatra da je zdravlje najmanje 150 tisuća građana Zagreba izravno ugroženo zbog ogromnog nezakonitog deponija otpada  Kosnice kod Velike Gorice, u neposrednoj blizini Zračne luke Zagreb i vodocrpilišta.

Radi se o potencijalnoj ekobombi doslovno najmanje deset puta većoj od one na području Gospića, koja iz središta pozornosti javnosti ne izlazi otkako je USKOK zbog pritiska iste te javnosti odlučio objaviti vještačenje Geotehničkog fakulteta o onome što se događa na zemljištu na kojemu je bračni par Josip i Monika Šincek nelegalno odložio najmanje 37.000 tona otpada te ispod njega.

Na spomenutom području kod Kosnice nalazi se ogromno, oko 25 hektara odnosno oko 250 tisuća četvornih metara veliko nelegalno odlagalište otpada koje svojom kvadraturom skoro pa dostiže zagrebački Jakuševec.

Nacional je o tom odlagalištu objavio veliki članak krajem kolovoza.

ZAGREBAČKA EKO-BOMBA Zbog nemara administracije premijera Plenkovića građanima Zagreba prijeti 500 tisuća tona ilegalno zakopanog opasnog otpada i azbesta kod izvora u Kosnici, iz kojeg vodu pije 150.000 Zagrepčana

Nacional je tada službenog izvora s brojnim neposrednim saznanjima o tom slučaju kontaktirao nakon što je dobio uvid u dramatični popis najvećih aktivnih divljih odlagališta, koji je izradila Udruga Ekologija grada, a koji je otkrio lokacije 86 velikih divljih odlagališta na koje se otpad u najvećoj mjeri sve donedavno i dalje neprestano dovozio, iako se mnoga od tih odlagališta nalaze u blizini vodozaštićenih područja, pa čak i vodocrpilišta.

Kao jedan od najalarmantnijih primjera s tog popisa ističe se upravo spomenuti uz vodocrpilište koje vodom opskrbljuje najmanje 150 tisuća građana Zagreba.

Iako su u vezi s Kosnicom još 2025. podnesene i kaznene prijave, kamioni su tamo donedavno i dalje nesmetano dolazili – fotografije su snimljene u ponedjeljak, 17. kolovoza Photo: Saša Zinaja/Nfoto

Josip Pavlović, predsjednik udruge Ekologija grada, koji već godinama upozorava na problem Kosnice, za Nacional.hr je povodom današnjih uhićenja izjavio:

“Dobro je što je napokon, nakon godina i godina nezakonja i štetnog postupanja zbog kojeg je neupitno nastalo jedno od najvećih divljih odlagališta u Hrvatskoj te smo od šoderice 7, 8 metara dubine došli do brda visine 7, 8 metara na površini većoj od 20-ak hektara, nakon desetaka prijava i bezbroj objava u medijima, došlo do očekivanog postupanja državnih institucija. Nadamo se da će ova priča imati pravosudni epilog kakav zaslužuje i da će se napokon ustanoviti kakve sve vrste otpada su zakopane neposredno uz vodocrpilište odakle se vodom snabdijeva oko 150 tisuća Zagrepčana. Što je najvažnije, nadam se da će se u najkraćem roku sanirati  onečišćenje i potencijalna ugroza prema izvorima pitke vode.”

Na fotografijama se vide ogromni ramjeri ekološke katastrofe – nekadašnja šuma kod Save, gotovo je potpuno raskrčena i pretvorena u odlagalište Photo: Screenshot Dnevnik.hr/Ekologija grada

Inače, gradske vlasti Velike Gorice ranije su veći dio tog područja stavile pod videonadzor kamerama te su zatražile dozvole za korištenje drona da bi mogle brže reagirati. Bilo je još situacija koje pokazuju duboku zabrinutost lokalnih stanovnika zbog te situacije i njihovu svijest o ozbiljnosti tog problema, koje su dovele čak i do nekih pojedinačnih reakcija policije.

Satelitske snimke, koje je prije nekoliko mjeseci objavio i Dnevnik Nove TV, pokazale su koliko je to nekadašnje šumsko područje, koje se jednim dijelom nalazi na privatnoj parceli, ali većim dijelom na državnom zemljištu, potpuno iskrčeno i uništeno.

‘Kamioni u Kosnici iskrcavaju otpad u duboke rupe i onda ga zatrpavaju, vegetacija to brzo prekrije i vi ondje teško išta možete vidjeti. Grad Velika Gorica napravio je sve što se moglo’ Photo: Screenshot Dnevnik.hr/Ekologija grada

U prilogu Nove TV, jedan od ljudi koji je obuhvaćen istragom DORH-a pod skrivenim identitetom je izjavio:

„Nema razloga da sam ja pod sumnjom, imam dozvole za sve.”

Ta izjava najbolje ocrtava način na koji je država zapravo sama „legalizirala” nelegalno odlaganje otpada i uništavanje najvećeg prirodnog bogatstva koje Hrvatska ima, a to su šume i vode. U svibnju je Udruga Ekologija grada zbog svega toga poslala i dramatičan dopis u Sabor, ali se sve pokrenulo tek nakon eskalacije povezane s opasnim otpadom u Gospiću.

NESMETANI BIZNIS ‘Popis od 86 aktivnih divljih odlagališta otkriva da je teritorij Hrvatske zatrpan smećem, a premijeru neće biti lako’

Dopis udruge Ekologija grada poslan sredinom svibnja Saboru

„Poštovani predsjedniče i članovi Odbora za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora,

obraćamo vam se sa zahtjevom za hitno uključivanje Odbora u rješavanje sve ozbiljnijeg problema katastrofalnog bujanja divljih odlagališta otpada na području Grada Zagreba, ali i susjednih jedinica lokalne samouprave na području Zagrebačke županije, osobito Velike Gorice, Samobora i šireg prstena naselja uz administrativne granice Zagreba. Dostupna službena dokumentacija, očitovanja nadležnih tijela i javno objavljeni podaci potvrđuju da se ne radi o nizu izoliranih incidenata nego o sustavnom i dugotrajnom prelijevanju otpada iz Zagreba prema rubnim i susjednim područjima, pri čemu osobito zabrinjava nekontrolirano kretanje građevinskog i miješanog otpada.

Izvješće Grada Zagreba o lokacijama i količinama protuzakonito odbačenog otpada za 2025. godinu pokazuje da su najveća onečišćenja i pojava divljih deponija zabilježeni upravo na području gradskih četvrti Novi Zagreb zapad, Brezovica, Peščenica – Žitnjak, Sesvete i Stenjevec, dok su na nizu lokacija evidentirane količine otpada veće od 50 kubičnih metara, a na pojedinim lokacijama i višestruko veće. Isto izvješće navodi da je tijekom 2025. putem aplikacije e-Redar prikupljeno 6202,94 tona otpada uz trošak od 4.511.245,67 eura, da je izrečeno 729 prekršajnih mjera u ukupnom iznosu od 163.200,00 eura te da je putem videonadzora evidentirano 4240 nepravilnosti, što samo po sebi pokazuje razmjere problema, ali i činjenicu da postojeći model nije uspio spriječiti ponavljanje i širenje protuzakonitog odbacivanja otpada.

Mi, u Udruzi Ekologija grada, smatramo nužnim upozoriti da gotovo 30 000 kubika uklonjenog otpada ne predstavlja uspjeh sustava nego priznanje poraza prevencije jer Grad iz godine u godinu troši milijune eura poreznih obveznika na reaktivno čišćenje, bez stvarnog smanjenja problema. U istoj objavi istaknuto je da je ključni uzrok kaos u zagrebačkom sustavu gospodarenja otpadom, posebno nedostatak kapaciteta za građevinski otpad, šutu i zemlju od iskopa, zbog čega ilegalno odlaganje za dio tržišta ostaje racionalna i profitabilna alternativa.

Također,  treba istaknuti  da je glavni problem Zagreba i okolice to što Grad Zagreb nije uspostavio funkcionalan sustav zbrinjavanja otpada, osobito za građevinski otpad, pa ilegalna odlaganja nisu posljedica tek pojedinačnih slučajeva, nego sustavnog propusta. Dok god ne postoji dovoljno kapaciteta, učinkovita kontrola na mjestu nastanka i ozbiljan komunalni nadzor, otpad će se i dalje gomilati na novim lokacijama, a trošak sanacije prebacivati na građane.

Posebno zabrinjava činjenica da problem više nije ograničen na Zagreb nego se jasno prelijeva prema Zagrebačkoj županiji. U očitovanju Grada Velike Gorice upućenom Hrvatskom saboru u vezi ilegalnog odlaganja otpada na području vodocrpilišta Kosnica navodi se da se od 2021. godine, nakon početka obnove Zagreba, intenzivno dovozi otpad na to područje, da su tijekom 2024. i 2025. postavljene kamere i fizičke zapreke, da su kamere razbijane, barijere uklanjane, a napadi na djelatnike zabilježeni, te da najnovije snimke i informacije potvrđuju kako se na navedeno područje i dalje svakodnevno dovozi ilegalni otpad prvenstveno s područja Grada Zagreba. Posebno je alarmantno da se predmetno odlaganje odvija na području vodocrpilišta, odnosno u prostoru od izravne važnosti za zaštitu voda i javnog zdravlja.

Sličan obrazac vidljiv je i na području Pavučnjaka kod Samobora, gdje su tijekom 2025. i 2026. građani, lokalni mediji i nacionalni mediji upozoravali na gomilanje ilegalnog građevinskog otpada na privatnoj parceli uz kuće stanovnika. Prema medijskim izvještajima, otpad se istovaruje usred dana, a golemo ilegalno odlagalište nastajalo je tijekom posljednje dvije i pol godine, što potvrđuje da se otpad iz zagrebačkog sustava prelijeva i na područja Samobora.

U tom smislu treba istaknuti i širi istočni i južni prsten oko Zagreba, uključujući Rugvicu i područja uz prometne koridore, koji zbog logističke dostupnosti i rubnog karaktera predstavljaju posebno rizične zone za ilegalni prijevoz i istovar otpada. Premda su u dostupnoj dokumentaciji detaljnije obrađeni primjeri Kosnice i Pavučnjaka, obrazac naveden u zagrebačkom izvješću ali i medijskom izvještavanju i dojavama građana jasno upućuje da problem zahvaća cjelokupni metropolitanski prostor Zagreba i njegove županijske periferije.

Jedan od ključnih razloga ovakvog stanja jest činjenica da Grad Zagreb nije uspostavio dovoljno snažan sustav kontrole otpada na mjestu njegova nastanka, osobito građevinskog otpada. Grad Velika Gorica u svojem očitovanju izričito navodi da je svojom odlukom o sprječavanju odbacivanja otpada u okoliš propisao i inovativnu mjeru kontrole zbrinjavanja građevinskog otpada, upravo radi praćenja tijeka nastanka, prijevoza i zbrinjavanja takvog otpada. Nasuprot tome, dostupni dokumenti za Grad Zagreb upućuju prije svega na model naknadnog uklanjanja otpada, pojačanih nadzora i sanacija posljedica, bez dovoljno snažnog sustava prethodne kontrole na samim gradilištima i mjestima nastanka otpada.

Ozbiljan problem predstavlja i nedostatak komunalnog reda i učinkovitog nadzora. Izvješće Grada Zagreba pokazuje da se iste ili slične lokacije ponavljaju iz godine u godinu, da se otpad na brojnim lokacijama ponovno pojavljuje i nakon sanacije, te da su za mnoge mikrolokacije morali biti postavljeni videonadzor, dronovi, fizičke zapreke, betonski blokovi i zaštitne ograde kako bi se barem privremeno zaustavilo daljnje odbacivanje otpada. Sama činjenica da je uz 247 kamera i tisuće zabilježenih nepravilnosti i dalje prisutno širenje divljih odlagališta govori da se sustav previše oslanja na bilježenje posljedica, a premalo na sprječavanje uzroka, hitnu intervenciju i učinkovito sankcioniranje organiziranih počinitelja.

Stoga se može zaključiti da je katastrofalno bujanje divljih odlagališta u Zagrebu i okolici isključiva posljedica lošeg sustava zbrinjavanja otpada u Gradu Zagrebu, a posebno nepostojanja funkcionalne infrastrukture i sustava oporabe za građevinski otpad, nedostatka kontrole toka otpada od mjesta nastanka do zbrinjavanja, izostanka snažnijeg komunalnog reda te zakašnjele i nedostatne reakcije nadležnih institucija. Dok god legalno zbrinjavanje otpada nije dovoljno dostupno, brzo, nadzirano i ekonomski razumno, ilegalno odlaganje ostat će profitabilna praksa za dio tržišta, a trošak sanacije i dalje će snositi građani.

Slijedom svega navedenog, predlaže se da Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora hitno poduzme sljedeće:

• sazove tematsku sjednicu o katastrofalnom širenju divljih odlagališta otpada na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije
• pozove predstavnike Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Državnog inspektorata, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Velike Gorice, Samobora, Rugvice i drugih pogođenih jedinica lokalne samouprave
• zatraži od Grada Zagreba posebno izvješće o postupanju s građevinskim otpadom, raspoloživim kapacitetima za prihvat i oporabu, nadzoru prijevoza otpada te učinkovitosti postojećih mjera protiv ilegalnog odbacivanja otpada
• zatraži očitovanje zašto Grad Zagreb nije donio snažnije odluke i mehanizme kontrole otpada na mjestu nastanka, osobito građevinskog otpada, po uzoru na jedinice lokalne samouprave koje su uvele dodatne mjere praćenja toka otpada
• inicira zajednički međuinstitucionalni nadzor tokova otpada iz Zagreba prema rubnim i susjednim dijelovima Zagrebačke županije, osobito prema Velikoj Gorici, Samoboru i istočnom prstenu oko grada
• predloži izmjene propisa i lokalnih odluka koje bi omogućile stroži nadzor proizvođača građevinskog otpada, prijevoznika i krajnjih odlagatelja te učinkovitije sankcioniranje pravnih osoba
• preporuči uvođenje obvezne kontrole otpada na gradilištima, potvrde o zbrinjavanju otpada, fizičkih barijera na kritičnim lokacijama, oduzimanja vozila kod težih oblika nezakonitog odlaganja te strožeg kaznenog tretmana za veće količine ilegalno odloženog otpada

Ovaj problem više nije samo komunalno pitanje pojedinih ulica, šuma ili poljskih putova, nego ozbiljan okolišni, sigurnosni i javnozdravstveni problem koji zahvaća cijelo metropolitansko područje Zagreba. Posebno zabrinjava činjenica da se ilegalno odlaganje otpada pojavljuje i u osjetljivim prostorima kao što su vodocrpilišta, poljoprivredna zemljišta, rubna naselja i šumske zone, pri čemu se šteta ne može mjeriti samo kroz trošak sanacije, nego i kroz dugoročnu ugrozu tla, voda, zdravlja ljudi i kvalitete života lokalnog stanovništva.

Stoga se traži da Odbor iskoristi svoje ovlasti i autoritet kako bi pokrenuo institucionalno rješavanje ovog problema na nacionalnoj razini, utvrdio odgovornost za očite propuste u sustavu gospodarenja otpadom te potaknuo uspostavu učinkovitog modela kontrole, oporabe i zbrinjavanja otpada, s posebnim naglaskom na građevinski otpad na području Grada Zagreba i njegov utjecaj na cijelu Zagrebačku županiju.”

JOSIP PAVLOVIĆ: ‘Kada jednom zagadimo vodu, više neće biti povratka. Pa ćemo onda i vodu morati od nekoga kupovati’