Javna ustanova Zeleni prsten nakon što je izradila cjelokupnu projektnu dokumentaciju za Obnovu drvenog mosta na rijeci Odri i uložila preko pola milijuna kuna u to, predala je svu potrebnu dokumentaciju za obnovu i izgradnju općini Orle.

Općina Orle ima mnogo više mogućnosti prijava na različite EU natječaje i zajednička procjena je bila da će na taj način most prije biti izgrađen, rekla je Martina Glasnović, ravnateljica JU Zeleni prsten  te dodala: „Zahvaljujem Zagrebačkoj županiji, općini Orle, Hrvatskim šumama i Hrvatskim vodama koji su nam pomogli tijekom pripremne faze provedbe projekta Obnova drvenog mosta na rijeci Odri koji se do danas sastojao od izrade projektne dokumentacije. Novi most ponovno će povezivati Turopolje i Posavinu što je izuzetno važno je za očuvanje biološke raznolikosti a biološka raznolikost ovog područja temelji se na opstanku ruralnih područja.“ i naglasila da „predaje dokumentaciju u prave ruke“.

Načelnik Općine Orle Ervin Vujica najavio je skori početak radova na obnovi mosta nadodavši: „Obnova mosta je nužna za lokalno stanovništvu i daljnji razvoj općine. Od kada je most zatvoren za promet do svojih poljoprivrednih površina stanovnici se voze i do 50 kilometara u jednom smjeru, a obnovom mosta će imati 12 kilometara.“

Dokumentacija je predana u sklopu Suradničkog vijeća Odransko polje – Turopolje na kojem je predstavljen i novi projekt Sava TIES koji Javna ustanova Zeleni prsten provodi zahvaljujući europskim sredstvima. Ukupna vrijednost projekta je 1.604.137 €, a projekt traje tri godine. Jedan od ciljeva Sava TIES projekta je pronaći rješenje za trajno uklanjanje i suzbijanje invazivnih stranih vrsta biljaka poput amorfe, pajasena ili japanskog dvornika. To je moguće ostvariti jedino uz međunarodnu, nacionalnu i lokalnu suradnju ustanova i lokalnog stanovništva. Takve vrste imaju negativan utjecaj na druge zavičajne vrste, zdravlje ljudi i uzrokuju veliku ekonomsku štetu jer uništavaju plodnost tla, uzrokuju velike probleme kod obrane od poplava, smanjuju obradive poljoprivredne površine i sl., a iznimno ih je teško iskorijeniti. Procjenjuje se da šteta koju imaju na svjetsku ekonomiju iznosi oko 1.4 bilijuna dolara, tj. oko 5% vrijednosti svjetskog gospodarstva.

S poštovanjem,

Ravnateljica:

Martina Glasnović

Priopćenje (u word formatu) možete preuzeti : OVDJE

Fotogalerija: