Hrvatska je prošle godine uvezla hrane i živih životinja za 5,62 milijarde eura, dok su cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle za 5,1 %.

Danas se obilježava Svjetski dan hrane, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je u 2025. uvezla hrane i živih životinja za oko 9 % više novca nego godinu prije. Vrijednost izvoza također je porasla, s 2,86 milijardi eura u 2024. na 3,08 milijardi eura prošle godine.

Rast uvoza zabilježen je i kod voća, za koje je izdvojeno 446 milijuna eura, odnosno 15,3 % više nego 2024. Uvoz povrća dosegnuo je 292 milijuna eura, što je porast od oko 2 %.

S druge strane, domaća proizvodnja povrća znatno se povećala. Hrvatska je prošle godine proizvela gotovo 225 tisuća tona povrća, dok je godinu prije ta količina iznosila oko 185 tisuća tona. Najveći rast zabilježen je kod rajčice, čija je proizvodnja povećana za gotovo 30 tisuća tona.

Kod voća je ukupna proizvodnja bila manja nego godinu prije, no grožđa se proizvelo više. Količina je porasla s oko 98 tisuća tona u 2024. na više od 121 tisuću tona u 2025.

Hrvati veći dio budžeta troše na hranu

Rast cijena posebno se osjeti u svakodnevnim troškovima kućanstava. Hrana i bezalkoholna pića u Hrvatskoj su tijekom 2025. poskupjeli u prosjeku 5,1 %.

Koliko hrana opterećuje kućni budžet, pokazuje i usporedba s ostatkom Europske unije. Prema podacima za 2024., na hranu i bezalkoholna pića odlazilo je 17,5 % ukupne potrošnje hrvatskih kućanstava. Prosjek EU-a bio je 13,2 %.

Veći udio izdataka za hranu imalo je samo osam država članica, među kojima su Rumunjska, Bugarska i Poljska.

U EU se baca 129 kilograma hrane po stanovniku

Osim cijena i proizvodnje, važan dio priče o hrani je i otpad. Prema podacima Eurostata, u Europskoj uniji je tijekom 2024. nastalo oko 57,9 milijuna tona otpada od hrane, odnosno 129 kilograma po stanovniku.

Više od polovice tog otpada nastalo je u kućanstvima. Riječ je o približno 31 milijun tona hrane, što odgovara količini od 69 kilograma po stanovniku.

Otpad se, međutim, stvara i prije nego što hrana stigne do naših stolova. U proizvodnji i preradi hrane nastalo je 11,3 milijuna tona otpada, u restoranima i drugim uslugama prehrane 6,7 milijuna tona, a u trgovini i distribuciji 4,5 milijuna tona. Dodatnih 4,3 milijuna tona nastalo je u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Objava Hrana u Hrvatskoj sve je skuplja, a uvoz raste – evo koliko trošimo i bacamo pojavila se prvi puta na RVG.