Ivan Rak: Gorička voda jedno je od naših najvećih blaga, a nova aglomeracija donosi priključke za brojna naselja

Direktor VG Vodoopskrbe Ivan Rak gostovao je u emisiji RVG Kava, gdje je s Giannom Kotroman razgovarao o aktualnim i budućim projektima vodoopskrbe, napretku aglomeracije i kvaliteti vode koju svakodnevno koriste građani Velike Gorice.

Prošlo je nešto više od godinu dana otkako ste preuzeli direktorsku poziciju u VG Vodoopskrbi. Koji su najveći izazovi s kojima se susrećete?

Najveći izazov svakako je projekt aglomeracije, za koji vjerujem da svi Velikogoričani dobro znaju koliko je velik i što nam donosi. Riječ je o projektu ukupne vrijednosti veće od 100 milijuna eura. To je toliko velik projekt da bi nekim poduzećima bilo dovoljno da imaju samo njega, s obzirom na količinu posla, dokumentacije i koordinacije koju zahtijeva.

Građane najviše zanima kada će se moći priključiti na kanalizacijsku mrežu. Spominjala se 2027. godina. U kojoj je fazi projekt?

Projekt je podijeljen u tri cjeline. U lipnju smo krenuli s cjelinom A2, koja obuhvaća područje od Kobilića prema Kosnici, Selnici, Ščitarjevu i okolnim naseljima. Dosad smo ostvarili više od 700 priključaka od ukupno 1600 korisnika na tom području.

Do kraja godine slijedi spajanje cjeline A1, koja obuhvaća Lukavec. Preostaje nam cjelina A3, odnosno Buševec, Kuče i ovaj dio Turopolja. Za nju čekamo početak probnog rada novog pročistača, koji je sada u velikoj fazi izgradnje. Očekujemo da bi probni rad trebao početi u lipnju iduće godine.

Osim aktualne aglomeracije, priprema se i novi veliki projekt. Što će on obuhvatiti?

Pripremamo projekt koji bi po vrijednosti mogao biti jednak, možda čak i veći od postojeće aglomeracije. Obuhvatio bi razvoj vodoopskrbe na cijelom našem uslužnom području, uključujući dijelove koji još nemaju vodu. Ne opskrbljujemo samo Veliku Goricu, nego i općine Pokupsko, Kravarsko, Orle i Pisarovinu.

Na tom području imamo još približno 70 do 80 kilometara vodovodne mreže koju treba izgraditi. Novi projekt obuhvatio bi i kanalizaciju u dijelu Turopolja koji nije uključen u aktualnu aglomeraciju, primjerice u Novom Čiču, Jagodnom i Ribnici, zatim aglomeraciju Buna, odnosno kanalizaciju prema Kravarskom, kao i modernizaciju našeg vodocrpilišta.

Koliko je zahtjevno svakodnevno osigurati urednu opskrbu vodom? Građani uglavnom otvore slavinu i ne razmišljaju o tome što se događa prije nego što voda stigne do njihovih domova.

Naše uslužno područje opskrbljujemo s približno tri milijuna kubičnih metara vode godišnje, dok za potrebe Zagreba isporučujemo oko 12 milijuna kubičnih metara. To je podatak koji mnogi Velikogoričani ne znaju. Imamo i dodatne slobodne bunare kojima bismo mogli osigurati još vode.

Sam proces podrazumijeva crpljenje vode velikim pumpama, preventivno kloriranje i njezin transport kroz kilometre cijevi do crpnih stanica i krajnjih korisnika.

Dakle, dio Zagreba pije našu goričku vodu?

Da, riječ je o Novom Zagrebu, Hrašću, Odri i okolnim područjima bližima nama.

A kakva je kvaliteta vode koju pijemo u Velikoj Gorici? U posljednje vrijeme često se govori o kvaliteti vode i različitim kemijskim spojevima.

Naša je voda jedna od najkvalitetnijih u Hrvatskoj. Gotovo je ne bismo trebali ni tretirati, a kloriranje provodimo preventivno kako bi voda ostala zdravstveno ispravna dok prolazi kroz kilometre cijevi do korisnika.

Neki gradovi imaju problema sa željezom ili različitim kemijskim spojevima pa vodu moraju tretirati dodatnim sredstvima. Mi, srećom, takvih problema nemamo. Naša je voda tvrda, što može biti problematično za kućanske aparate, ali tvrdoća vode sama po sebi ne znači da je voda loše kvalitete.

Što se tiče kvalitete vode, vjerujem da smo među pet najboljih isporučitelja u Hrvatskoj.

U javnosti se dosta govori i o takozvanim vječnim kemikalijama, odnosno PFAS česticama. Provjerava li se njihova prisutnost u goričkoj vodi?

Dužni smo tri puta godišnje analizirati vodu na PFAS spojeve i brojne druge tvari. Prema analizama koje imamo, njihove su koncentracije kod nas vrlo niske, višestruko ispod dopuštenih vrijednosti.

Uz to, vlastite analize vode provodimo na mjesečnoj i tjednoj razini, a dodatne kontrole obavlja i nadležni zavod za javno zdravstvo, u skladu sa zakonskim obvezama i količinom isporučene vode.

Što bi građani trebali učiniti ako primijete promjenu boje ili mirisa vode?

Uvijek nam se mogu javiti putem kontakata objavljenih na našim internetskim stranicama. Promjene mirisa ili boje često mogu biti povezane s internim instalacijama u objektu.

Ako primijete takvu promjenu, preporučio bih da privremeno prestanu konzumirati tu vodu i odnesu uzorak na analizu. Uzorke mogu donijeti i nama, gdje možemo napraviti neformalnu provjeru, ali za službene analize i potvrde potrebno je obratiti se ovlaštenom laboratoriju. To mogu učiniti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo ili Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar”. Prema mojem iskustvu, rezultati su dostupni za dan ili dva.

Što se događa kada dođe do puknuća cijevi ili nestanka električne energije? Kako osiguravate da građani što kraće budu bez vode?

Do prekida opskrbe najčešće dolazi zbog većih puknuća i sanacija, osobito kada puknu magistralni cjevovodi velikog promjera koje nije moguće preusmjeriti s druge strane. Drugi je razlog nestanak električne energije.

U takvim situacijama imamo vodotoranj s velikim vodospremnikom, koji omogućuje opskrbu građana dok se električna energija ne vrati.

Kada se dogode manja puknuća, sanacije se često rješavaju na dnevnoj razini, odnosno u roku od nekoliko sati. Imamo službu koja komunicira s građanima, a na njihove pritužbe redovito odgovaramo i putem elektroničke pošte.

Spomenuli ste da aglomeracija donosi i velik broj novih priključaka. Koliko je projekt financijski zahtjevan za VG Vodoopskrbu i koliko se koriste europska sredstva?

Aglomeracija se financira sredstvima Europske unije i Hrvatskih voda, u ukupnom udjelu od 88 posto, dok VG Vodoopskrba osigurava preostalih 12 posto.

U pravilu svake godine ulažemo između milijun i dva milijuna eura vanjskih sredstava u razvoj naše infrastrukture.

Mogu li se troškovi poslovanja smanjiti modernizacijom sustava i energetskom učinkovitošću? Postoji li mogućnost da građani u budućnosti plaćaju manje?

Troškovi električne energije izrazito su veliki i na godišnjoj razini približavaju se milijunu eura. Razmišljamo o mogućnosti izgradnje solarnih elektrana na naših pet bunara.

Time bismo mogli postati energetski samodostatniji na tom dijelu sustava. To je jedan od načina na koji bismo u budućnosti mogli pokušati smanjiti cijenu javne usluge za naše korisnike.

A kako se formira račun za vodu? Što građani zapravo plaćaju?

Cijena ima fiksni i varijabilni dio. Fiksni dio iznosi oko tri eura i plaća se neovisno o potrošnji, jer služi funkcioniranju sustava. Varijabilni dio obračunava se prema potrošenim kubičnim metrima vode.

U cijeni postoje i naknade za razvoj, koje se koriste za izgradnju vodovoda, kanalizacije i drugih dijelova sustava, kao i naknade koje se izdvajaju za Hrvatske vode.

S obzirom na klimatske promjene i sve dulja sušna razdoblja, trebamo li se u Velikoj Gorici bojati da ćemo ostati bez vode?

Mislim da se ne trebamo brinuti. Tijekom ovogodišnje velike suše primijetili smo tek neznatno smanjenje razine vode na području naših bunara i vodonosnika. To je doista bilo minimalno.

Što biste poručili građanima kada je riječ o očuvanju vode?

Poručio bih svim našim slušateljima da paze na vodu. Ona je izvor života i jedno od najvećih blaga koje imamo. Čovjek može dulje bez hrane i mnogih drugih stvari, ali bez vode ne može dugo.

Važno je da i djecu od najranije dobi učimo koliko je voda važna i da je ne smijemo rasipati. To nastojimo prenijeti i najmlađima kada dolaze u posjet našem crpilištu.

Što najviše volite u Velikoj Gorici?

Volim sve, a prvenstveno ljude. Grad se odlično razvija, a gradonačelnik ima iznimnu energiju i ponekad ga je teško pratiti u svemu što radi, ali ne bi se grad toliko razvijao da nije takav.

Ljudi su topli, normalni i pristupačni. Mislim da je to ono što Veliku Goricu čini jednim od najprivlačnijih gradova za život u Hrvatskoj. Nije sve samo u infrastrukturi, nego i u tome kako se ljudi osjećaju. Dovoljno smo velik grad, a opet dovoljno mali da ne budemo preveliki. Lijepo je vidjeti i koliko se mladih obitelji iz Zagreba doseljava ovamo.

Objava Ivan Rak: Gorička voda jedno je od naših najvećih blaga, a nova aglomeracija donosi priključke za brojna naselja pojavila se prvi puta na RVG.