Delegacija Zajednice športskih udruga grada Velike Gorice boravila je minulog utorka u Lepoglavi. Čelni ljudi tijela Zajednice, pojačani Nevenom Topolnjakom, v.d. pročelnikom za predškolski odgoj, školstvo i šport, te Darkom Ćopićem, savjetnikom za šport, posjetili su sportske prijatelje iz Lepoglave, a u Uredu gradonačelnika primio ih je i prvi čovjek Lepoglave Marijan Škvarić. Lepoglava je, istaknuo je Škvarić, poznato po deset povijesnih činjenica, a deseta je, ne i manje bitna, je činjenica da smo 2015.godine proglašeni malih Europskim gradom sporta. Gradonačelnik se zahvalio na suradnji i posjeti, te najavio i izrazio želju još bolje suradnje dvaju gradova na političkoj razini.

Neven Topolnjak zahvalio je na dočeku i dobrodošlici, kojom je odisao čitav dan u Lepoglavi, te svakako poželio suradnju dvaju gradova, te će o tome izvijestiti velikogoričkog gradonačelnika Dražena Barišića. Prigodnim riječima nazočnima su se obratili i Goran Kovačić, predsjednik Zajednice športskih udruga grada Velike Gorice, inače rođen u Varaždinu a prvih 12 godina djetinjstva proveo baš u gradu čipke, zatim Stjepan Ficko, dugogodišnji predsjednik lepoglavske Zajednice, te tajnici, inače pokretači ideje projekta ‘Zajednice – sportski prijatelji’ – Damir Kužir i Davor Štuban. Projekt je prihvatio i Hrvatski olimpijski odbor, Ured za lokalni šport, čiji je glavni tajnik Siniša Krajač zbog poslovnih obaveza bio odsutan sa športskog i prijateljskog susreta u Lepoglavi.

Mons. Andrija Kišiček, župnik i dekan Bednjanskog dekanata primio je zatim velikogoričku delegaciju u Crkvi sv. Marije, te održao prekrasno predavanje o povijesti pavlina, crkve i Lepoglave.

U Lepoglavi se 1503. g. otvorila gimnazija za pavlinske pitomce i svjetovnu mladež kao prva gimnazija u kontinentalnoj Hrvatskoj koja je prestala djelovati nakon Mohačke bitke 1526. g. Visokoškolska nastava filozofije započela je 1656. g. Nedugo zatim papa Klement X. priznaje, a car Leopold potvrđuje sveučilišni stupanj učilišta, čine Lepoglava dobiva pravo na dodjeljivanje visokih znanstvenih stupnjeva, doktorata iz teologije i filozofije. Smatra se da je ovdje obranjeno oko 75 doktorskih disertacija, čime je Lepoglava s pravom stekla status prvog hrvatskog sveučilišta. Zahvaljujući filozofiji i teologiji prikupljena je golema knjiška građa te je samostan u ono vrijeme imao najbogatiju i najveću knjižnicu u Hrvatskoj. Najznačajnije djelo lepoglavskih pavlina je veliki latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski rječnik ”Gazophylacium”, djelo Ivana Belostenca, koji predstavlja riznicu rječničkog blaga i izvor za izučavanje hrvatskog jezika.

Lepoglava je kolijevka znanosti, umjetnosti i kulture. Prvi puta spominje se 1399. godine, a godinu dana kasnije Herman Celjski osnovao je samostan pustinjaka Sv. Pavla „sub“ Lepoglava, kada u Lepoglavu dolaze pavlini. Oni su u Lepoglavi obitavali do 1786. godine. Za vrijeme njihova boravka Lepoglava doživljava puni procvat.

Seminar pavlinskog reda osnovan je 1503. godine, a 1582. godine prerasta u prvu javnu gimnaziju u Hrvatskoj. 1656. godine započinje s radom studij filozofije, a kasnije i teologije, da bi 1674. godine pavlini dobili i dozvolu za dodjelu doktorata. Ukazom Josipa II. 1786. godine ukinut je pavlinski red, a pavlini su protjerani iz Lepoglave. Odlaskom pavlina iz Lepoglave zamire sav kulturni i znanstveni život. 1854. godine samostan je pretvoren u kaznionicu, a tijekom 20 stoljeća u njemu su tamnovale mnoge poznate osobe: Josip Broz, Moša Pijade, Alojzije Stepinac, Franjo Tuđman … Kaznionica u Lepoglavi i danas je jedna od najpoznatijih kaznionica u državi. 2001. godine pavlinski kompleks je odijeljen od kaznioničkog i predan na korištenje Varaždinskoj biskupiji.

Nakon posjete znamenitostima grada lepoglave športski prijatelji iz Velike Gorice i Lepoglave preselili su se u Bednju, na obronke Ivanščice na prigodni ručak sa potpisom zagorke kuhinje i zagorskih vina bednjanskog i lepoglavskog kraja. Razmjena iskustava i športskih priča potrajala je uz nalete sjevernog vjetra do prihvatljivih sati.

Povelja o suradnju dviju športskih zajednica biti će potpisana u Velikoj Gorici do kraja 2017.godine, a gradovima športskim prijateljima u dogledno će se vrijeme priključiti i po jedan grad iz Istre, Dalmacije i Slavonije.