Tek uvođenjem plina kao najjeftinijeg energenta i spajanjem „zatvorenih“ sustava u jedan „centralni“, odnosno zamjenom postojećih 14 toplinskih stanica s dvije veće plinske toplane, Velikogoričani će imati manje troškove grijanja.

„Problem nije od jučer i neće biti riješen sutra“ – tim riječima počeo je 30. siječnja radni sastanak koji je na temu cijene grijanja za istim stolom okupio predstavnike HEP Toplinarstva (direktor Robert Krklec), HERA-e (direktor Sektora za toplinsku energiju Tomislav Benčić i član Upravnog vijeća Dalibor Pudić), GSG-a Velika Gorica (direktor Tomislav Landeka), tvrtki koje su ugrađivale razdjelnike(Brunata i Ti San) i desetak predstavnika suvlasnika stambenih zgrada. Sastanak je održan na inicijativu gradonačelnika Dražena Barišića koji je u uvodu naglasio potrebu rješavanja ovog gorućeg problema za oko 25.000 Velikogoričana koji su u sustavu grijanja HEP Toplinarstva.

Robert Krklec, objašnjavajući razliku cijene grijanja između Velike Gorice i Zagreba, rekao je kako su različite tehnologije proizvodnje toplinske energije u spomenutim gradovima koje uvjetuju različite ulazne troškove, a samim time i konačnu cijenu grijanja. Naglasio je i kako je do pojedinačnih slučajeva povećanja cijene grijanja dijelom došlo i zbog needuciranosti korisnika razdjelnika, te kako ugradnjom razdjelnika računi za grijanje ne moraju nužno biti manji od dosadašnjih.

O potrebni dodatne edukacije građana koji su ugradili razdjelnike govorio je i direktor HERE-a Benčić, te naglasio kako u fiksnu „zakupljenu“ snagu ulaze svi troškovi HEP Toplinarstva izuzev troška energenta koji predstavlja cijenu potrošnje. Ugradnjom razdjelnika građani, naglašeno je, utječu na samo cca 47% ukupne cijene svog računa za grijanje jer su fiksni troškovi („zakupljena“ snaga) isti bez obzira jesu li ili nisu razdjelnici ugrađeni. Član Upravnog vijeća HERA-e Pudić istaknuo je činjenicu kako se građani Velike Gorice najvećim dijelom griju na lož-ulje, energent dvostruko skuplji od plina, te kako Velika Gorica ima „razdrobljen“ sustav opskrbe toplinskom energijom što povećava troškove „zakupljene“ snage.

U zaključku dvosatnog sastanka direktor Krklec naglasio je kako je Velika Gorica zbog gustoće naseljenosti pogodna za uvođenje centralnog sustava opskrbe toplinskom energijom, te da će do konačnog rješenja problema doći samo gradnjom još jedne veće plinske toplane, kao prošle godine obnovljene toplane u Vidrićevoj, te toplovodnim spajanjem svih postojećih tzv. „zatvorenih“ sustava grijanja u jedan ili najviše dva „centralna“ sustava. Nezadovoljan sadašnjim stanjem i sustavom grijanja u Velikoj Gorici, te najvećim računom za grijanje u Hrvatskoj upravo u Velikoj Gorici, gradonačelnik Barišić zaključio je kako će Grad poslušati struku koja mora dati dugoročno rješenje problema, te kako će Grad svim dostupnim i zakonskim sredstvima omogućiti što skorašnju realizaciju tog projekta.

Reklamirajte sporne račune, ali ispravno!
Sredinom prosinca 2012. odlukom HERE-a cijena grijanja u Velikoj Gorici povećana je za čak 38%, te su računi za grijanje koje su građani dobili za taj mjesec u siječnju 2013. sadržavali za pola mjeseca staru, a za drugu polovicu mjeseca novu cijenu. Prema podacima HEP Toplinarstva potrošnja toplinske energije u Velikoj Gorici u studenom 2013. bila je za 30% manja no u prosincu prošle godine. Usprkos tim „opravdanjima“ zašto su računi za grijanje u Velikoj Gorici za prosinac prošle godine tako visoki, direktor Krklec ostavio je mogućnost da je u pojedinim slučajevima ponegdje napravljena i greška, te pozvao građane da reklamiraju račune za koje smatraju da su sporni. Najispravnije građani to mogu učiniti pisanim putem na Urudžbeni zapisnik u samom HEP Toplinarstvu.

Važna je i energetska učinkovitost
„Svaka zgrada živi svoj život“ – naglasio je jedan od sudionika sastanka i bio apsolutno u pravu. Koliko toplinske energije svaka zgrada i svaki stan potroše uvelike ovisi i o njihovoj energetskoj učinkovitosti, odnosno stanju i kvaliteti stolarije, fasade i krova. Gradonačelnik Barišić naglasio je kako će Grad i ubuduće sudjelovati u sufinanciranju podizanja razine energetske učinkovitosti zgrada, te takve programe kandidirati za subvencije Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te sredstva EU.